Dok se na državnom novou Ustav tumači u partijama, izborna pravila na lokalu variraju od opštine do opštine. Iako se svi kunu u nezavisne institucije, za sada dogovora o deblokadi Ustavnog suda – nema

Sastanak parlamentarnih partija koji je inicirala predsjednica Skupštine Danijela Đurović radi izlaska zemlje iz duboke političke i institucionalne krize, zoštrene nakon izglasavanja Zakona o predsjedniku, trajao je – par minuta. Prekinut je jer su ga napustili lideri Demokratskog fronta i Radničke partije, pošto se na sastanku nije pojavio predsjednik DPS-a i države Milo Đukanović ni lideri Socijaldemokrata i SDP-a, Damir Šehović i Raško Konjević. Oni su, iako je razgovor u Skupštini bio predviđen kao sastanak predsjednika stranaka, poslali svoje  predstavnike.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević poručili su da se više neće odazivati pozivima na dijalog lidera parlamentarnih partija, ocijenivši da je Đukanovićev cilj  da do dijaloga i dogovora o rješavanju duboke političke krize ne dođe.

„Insistirao sam da se okupe lideri stranaka, jer je to format u kojem treba da se preuzme odgovornost za budućnost zemlje. DF se ozbiljno pripremio, ja sam imao jedan predlog, ali danas je Đukanović, lider najjače opozicione partije, odbio dijalog i poslao jasnu poruku – da nije zainteresovan za rješavanje političke krize. Pošto nije došao ni on ni Konjević, ocijenili smo da ne postoje uslovi da se ova priča nastavi“, pojasnio je razloge za napuštanje sastanka Medojević.

Knežević je ocijenio da je DPS sa partnerima skliznuo u ekstremizam. „Ovo danas je samo nastavak protesta s kog se prijetilo srpskom narodu istjerivanjem, gdje su se čule ksenofobne poruke… Ovo je i poruka našim evropskim partnerima koji su nas pozivali na razgovor. Đukanović je demonstrirao da ne želi razgovor i konsenzus. Mi u DF-u smo završili s bilo kakvom inicijativom koja će biti široko upućena, jer je očigledno da je DPS odabrao vaninstitucionalno djelovanje“, kazao je Knežević. On je ponovio da je DF dosljedan Zakonu o predsjedniku, i odluci 41 poslanika da Miodrag Lekić treba da bude mandatar.

Sastanak su potom napustili i lideri Ujedinjene i Prave Crne Gore, Goran Danilović i Marko Milačić, uz ocjenu da razgovor nema smisla bez predstavnika Fronta.

Uslijedilo je međusobno optuživanje. Iz DPS-a su takođe optužili Front da ne želi dijalog, te da je ishod sastanka u parlamentu „pokazao dubinu krize u kojoj se zemlja nalazi”.

Iz Đukanovićeve partije su saopštili da su njihovi stavovi u potpunosti jasni, da zahtijevaju da se hitno povuče Zakon o predsjedniku i da se spriječi njegovo stupanje na snagu.

„Čime bi se spriječio ustavni puč i time stvorili preduslovi da se postupak izbora sudija Ustavnog suda vrati na Ustavni odbor, kako bi se – uz suštinski a ne simulirani dijalog, stvorile pretpostavke za izbor četvoro sudija i time omogućio nesmetan rad jedne od najvažnijih institucija u zemlji”, naveli su. Istovremeno, Đukanović je zatražio da Venecijanska komisija da hitno mišljenje o Zakonu o predsjedniku Crne Gore.

Politička kriza produbljena je nakon izglasavanja Zakona o predsjedniku u parlamentu prethodne sedmice. Opozicione partije optužuju parlamentarnu većinu da su donijele protivustavan akt, dok oni koji su donijeli zakon tvrde da se radi samo o preciziranju ovlašćenja predsjednika. Da li je prekršen Ustav, na žalost, nema ko da utvrdi, pošto je blokiran Ustavni sud. Iako se svi kunu u želju da ga odblokiraju, sudeći po ovonedjeljnom sastanku u parlamentu, male su šanse da se to i dogodi na sjednici zakazanoj za 22. novembar, kada će se opet raspravljati o izboru sudija za Ustavni sud.

Politički analitičar Stefan Đukić ocijenio je da je važno primijetiti da su svi od prisutnih na sastanku samo u ovoj godini prekršili Ustav jednom ili više puta, te da je logično da ne žure da odblokiraju Ustavni sud.

„Bilo da je to nesumnjivo potvrđeno odlukama Ustavnog i Upravnog suda, bilo da postoje ozbiljne indicije za tako nešto. Znajući tu činjenicu i njihova glasanja za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, izglasavanje formiranja opštine Zeta usred izbornog procesa, produžavanje mandata gradonačelniku Podgorice i predsjednicima opština po neustavnoj odluci, nedavanje mandata Miodragu Lekiću ili nekom drugom, te, konačno, izmjene Zakona o predsjedniku – ko bi onda iskreno mogao očekivati da ti ljudi žure ka izglasavanju sudija US”, kaže on.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ocijenila je da je pitanje izbora sudija US prioritet parlamenta i da mora biti riješen na sjednici 22. novembra. Navela je da će prije te sjednice biti zakazana nova runda dijaloga, na nivou predsjednika stranaka. „Vidim da postoji spremnost za razgovor. Očekujem da na narednom sastanku izađemo s konkretnim predlozima i rješenjima”, poručila je. Gdje je Đurović vidjela spremnost za razgovor, nije pojašnavala.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović takođe je kazao da pitanje izbora sudija Ustavnog Suda treba da se riješi. „Većina kolega se saglasila da ćemo poštovati odluku suda ako on kaže da odluke nisu donijete po pravilima. Lopta je u dvorištu onih koji nisu glasali u prvom krugu za sudije. Imamo mogućnost da se svi ispravimo 22. novembra. To je i zahtjev EU. Hoće li kolege da se odluče za to – ne znam”, saopštio je Abazović.

Iz EU su takođe pozvali, ko zna koji put, lidere crnogorskih partija na dijalog i saopštili da moraju biti izabrane sudije Ustavnog suda.

Portparol EU Peter Stano kazao je da je Unija duboko zabrinuta glasanjem od 1. novembra u Skupštini Crne Gore, kojim se mijenjaju prerogativi predsjednika države usvajanjem zakona po hitnom postupku. Poručio je da svi politički akteri treba da se uzdrže od bilo kakvih akcija koje bi mogle dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije zemlje.

„Kako bi se okončao trenutni zastoj, EU poziva sve aktere da daju prioritet izgradnji konsenzusa i hitnom imenovanju sudija Ustavnog suda na sljedećem glasanju u parlamentu 22. novembra”, naveo je portparol EU u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

Stano je ukazao i da je potpuna funkcionalnost Ustavnog suda ključna za obezbjeđivanje legitimiteta demokratskih izbora, između ostalih važnih stvari.

Kolika je cijena blokade Ustavnog suda, pokazuju i dešavanja nakon lokalnih izbora, održanih u 14 crnogorskih opština. U Šavniku se, tako, još glasa, dok u Podgorici još nijesu objavljeni rezultati izbora, zbog toga što predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević, iz redova Đukanovićevog DPS-a, koji je u Podgorici izgubio vlast, odbija da sazove sjednicu Izborne komisije.

Vukčević tvrdi da bi to bilo protivzakonito, te da se rezultati lokalnih izbora ne mogu proglasiti dok Ustavni sud ne odluči o ustavnim žalbama. U Podgorici je ustavnu žalbu podnijela Svetosavska lista, čiji predstavnik u IK nije potpisao inicijativu sa kolegama.

Vukčević je dodatno podnio krivičnu prijavu protiv članova Izborne komisije: Nikole Terzića, Radosava Jokića, Marka Mihailovića, Željka Vujotića, Radana Prelevića, Janka Odovića, Ljiljane Jokić Kape i sekretara IK Vladimira Vujovića zbog sumnje da su, kako tvrdi, zloupotrijebili službeni položaj. Vukčević ih optužuje da vrše pritisak na njega „kako bi mimo zakonskih normi izbore proglasili konačnim” i „pribavili korist za sebe i političke nalogodavce”.

Andrej Milović, član Predsjedništva Pokreta Evropa sad, stranke koja  očekuje mjesto gradonačelnika u Podgorici, tvrdi da se Vukčević ponaša kao da „je on sam Izborna komisija, a ne svi njeni članovi kako definiše Zakon o izboru odbronika i poslanika”. Evropa sad je prethodno podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu protiv Vukčevića.

Milović tvrdi da Vukčević „obmanjuje javnost skretanjem sa teme sazivanja sjednice na temu proglašenja konačnih rezultata izbora u Podgorici”.

„Vukčević zaobilazi pitanje sazivanja sjednice Izborne komisije,  utvrđivanje dnevnog reda i prelazi na treću stvar koja uopšte ne mora da se desi na sjednici, a to je glasanje o proglašenju konačnih rezultata u Podgorici”, objašnjava Milović i ocjenjuje da Vukčević „već viđenom manipulacijom kako on štiti Ustav, time što nam ga tumači, za šta nije nadležan”, u stvari zaobilazi osnovni problem, „a to je da krši Zakon o izboru odbornika i poslanika i Poslovnik izborne komisije”, po kojima je, kako tvrdi, Vukčević u obavezi da sazove sjednicu.

I dok se na državnom novou Ustav tumači u partijama, izborna pravila  na lokalu variraju od opštine do opštine. Opštinska izborna komisija Budve je, recimo, proglasila konačne rezultate, iako je ustavnu žalbu podnijela Građanska akcija Božidara Vujičića.

Ukoliko se, za šta sada nema velikih izgleda, krajem novembra odblokira Ustavni sud, to bi bio tek početak raspleta krize. Do sređenog društva odgovornih političkih klasa ima još mnogo.

Milena PEROVIĆ