Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJE BEZ DOGOVORA O IZLASKU IZ POLITIČKE I INSTITUCIONALNE KRIZE: Svako svoj interes

Objavljeno prije

na

Dok se na državnom novou Ustav tumači u partijama, izborna pravila na lokalu variraju od opštine do opštine. Iako se svi kunu u nezavisne institucije, za sada dogovora o deblokadi Ustavnog suda – nema

 

Sastanak parlamentarnih partija koji je inicirala predsjednica Skupštine Danijela Đurović radi izlaska zemlje iz duboke političke i institucionalne krize, zoštrene nakon izglasavanja Zakona o predsjedniku, trajao je – par minuta. Prekinut je jer su ga napustili lideri Demokratskog fronta i Radničke partije, pošto se na sastanku nije pojavio predsjednik DPS-a i države Milo Đukanović ni lideri Socijaldemokrata i SDP-a, Damir Šehović i Raško Konjević. Oni su, iako je razgovor u Skupštini bio predviđen kao sastanak predsjednika stranaka, poslali svoje  predstavnike.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević poručili su da se više neće odazivati pozivima na dijalog lidera parlamentarnih partija, ocijenivši da je Đukanovićev cilj  da do dijaloga i dogovora o rješavanju duboke političke krize ne dođe.

„Insistirao sam da se okupe lideri stranaka, jer je to format u kojem treba da se preuzme odgovornost za budućnost zemlje. DF se ozbiljno pripremio, ja sam imao jedan predlog, ali danas je Đukanović, lider najjače opozicione partije, odbio dijalog i poslao jasnu poruku – da nije zainteresovan za rješavanje političke krize. Pošto nije došao ni on ni Konjević, ocijenili smo da ne postoje uslovi da se ova priča nastavi“, pojasnio je razloge za napuštanje sastanka Medojević.

Knežević je ocijenio da je DPS sa partnerima skliznuo u ekstremizam. „Ovo danas je samo nastavak protesta s kog se prijetilo srpskom narodu istjerivanjem, gdje su se čule ksenofobne poruke… Ovo je i poruka našim evropskim partnerima koji su nas pozivali na razgovor. Đukanović je demonstrirao da ne želi razgovor i konsenzus. Mi u DF-u smo završili s bilo kakvom inicijativom koja će biti široko upućena, jer je očigledno da je DPS odabrao vaninstitucionalno djelovanje“, kazao je Knežević. On je ponovio da je DF dosljedan Zakonu o predsjedniku, i odluci 41 poslanika da Miodrag Lekić treba da bude mandatar.

Sastanak su potom napustili i lideri Ujedinjene i Prave Crne Gore, Goran Danilović i Marko Milačić, uz ocjenu da razgovor nema smisla bez predstavnika Fronta.

Uslijedilo je međusobno optuživanje. Iz DPS-a su takođe optužili Front da ne želi dijalog, te da je ishod sastanka u parlamentu „pokazao dubinu krize u kojoj se zemlja nalazi”.

Iz Đukanovićeve partije su saopštili da su njihovi stavovi u potpunosti jasni, da zahtijevaju da se hitno povuče Zakon o predsjedniku i da se spriječi njegovo stupanje na snagu.

„Čime bi se spriječio ustavni puč i time stvorili preduslovi da se postupak izbora sudija Ustavnog suda vrati na Ustavni odbor, kako bi se – uz suštinski a ne simulirani dijalog, stvorile pretpostavke za izbor četvoro sudija i time omogućio nesmetan rad jedne od najvažnijih institucija u zemlji”, naveli su. Istovremeno, Đukanović je zatražio da Venecijanska komisija da hitno mišljenje o Zakonu o predsjedniku Crne Gore.

Politička kriza produbljena je nakon izglasavanja Zakona o predsjedniku u parlamentu prethodne sedmice. Opozicione partije optužuju parlamentarnu većinu da su donijele protivustavan akt, dok oni koji su donijeli zakon tvrde da se radi samo o preciziranju ovlašćenja predsjednika. Da li je prekršen Ustav, na žalost, nema ko da utvrdi, pošto je blokiran Ustavni sud. Iako se svi kunu u želju da ga odblokiraju, sudeći po ovonedjeljnom sastanku u parlamentu, male su šanse da se to i dogodi na sjednici zakazanoj za 22. novembar, kada će se opet raspravljati o izboru sudija za Ustavni sud.

Politički analitičar Stefan Đukić ocijenio je da je važno primijetiti da su svi od prisutnih na sastanku samo u ovoj godini prekršili Ustav jednom ili više puta, te da je logično da ne žure da odblokiraju Ustavni sud.

„Bilo da je to nesumnjivo potvrđeno odlukama Ustavnog i Upravnog suda, bilo da postoje ozbiljne indicije za tako nešto. Znajući tu činjenicu i njihova glasanja za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, izglasavanje formiranja opštine Zeta usred izbornog procesa, produžavanje mandata gradonačelniku Podgorice i predsjednicima opština po neustavnoj odluci, nedavanje mandata Miodragu Lekiću ili nekom drugom, te, konačno, izmjene Zakona o predsjedniku – ko bi onda iskreno mogao očekivati da ti ljudi žure ka izglasavanju sudija US”, kaže on.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ocijenila je da je pitanje izbora sudija US prioritet parlamenta i da mora biti riješen na sjednici 22. novembra. Navela je da će prije te sjednice biti zakazana nova runda dijaloga, na nivou predsjednika stranaka. „Vidim da postoji spremnost za razgovor. Očekujem da na narednom sastanku izađemo s konkretnim predlozima i rješenjima”, poručila je. Gdje je Đurović vidjela spremnost za razgovor, nije pojašnavala.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović takođe je kazao da pitanje izbora sudija Ustavnog Suda treba da se riješi. „Većina kolega se saglasila da ćemo poštovati odluku suda ako on kaže da odluke nisu donijete po pravilima. Lopta je u dvorištu onih koji nisu glasali u prvom krugu za sudije. Imamo mogućnost da se svi ispravimo 22. novembra. To je i zahtjev EU. Hoće li kolege da se odluče za to – ne znam”, saopštio je Abazović.

Iz EU su takođe pozvali, ko zna koji put, lidere crnogorskih partija na dijalog i saopštili da moraju biti izabrane sudije Ustavnog suda.

Portparol EU Peter Stano kazao je da je Unija duboko zabrinuta glasanjem od 1. novembra u Skupštini Crne Gore, kojim se mijenjaju prerogativi predsjednika države usvajanjem zakona po hitnom postupku. Poručio je da svi politički akteri treba da se uzdrže od bilo kakvih akcija koje bi mogle dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije zemlje.

„Kako bi se okončao trenutni zastoj, EU poziva sve aktere da daju prioritet izgradnji konsenzusa i hitnom imenovanju sudija Ustavnog suda na sljedećem glasanju u parlamentu 22. novembra”, naveo je portparol EU u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

Stano je ukazao i da je potpuna funkcionalnost Ustavnog suda ključna za obezbjeđivanje legitimiteta demokratskih izbora, između ostalih važnih stvari.

Kolika je cijena blokade Ustavnog suda, pokazuju i dešavanja nakon lokalnih izbora, održanih u 14 crnogorskih opština. U Šavniku se, tako, još glasa, dok u Podgorici još nijesu objavljeni rezultati izbora, zbog toga što predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević, iz redova Đukanovićevog DPS-a, koji je u Podgorici izgubio vlast, odbija da sazove sjednicu Izborne komisije.

Vukčević tvrdi da bi to bilo protivzakonito, te da se rezultati lokalnih izbora ne mogu proglasiti dok Ustavni sud ne odluči o ustavnim žalbama. U Podgorici je ustavnu žalbu podnijela Svetosavska lista, čiji predstavnik u IK nije potpisao inicijativu sa kolegama.

Vukčević je dodatno podnio krivičnu prijavu protiv članova Izborne komisije: Nikole Terzića, Radosava Jokića, Marka Mihailovića, Željka Vujotića, Radana Prelevića, Janka Odovića, Ljiljane Jokić Kape i sekretara IK Vladimira Vujovića zbog sumnje da su, kako tvrdi, zloupotrijebili službeni položaj. Vukčević ih optužuje da vrše pritisak na njega „kako bi mimo zakonskih normi izbore proglasili konačnim” i „pribavili korist za sebe i političke nalogodavce”.

Andrej Milović, član Predsjedništva Pokreta Evropa sad, stranke koja  očekuje mjesto gradonačelnika u Podgorici, tvrdi da se Vukčević ponaša kao da „je on sam Izborna komisija, a ne svi njeni članovi kako definiše Zakon o izboru odbronika i poslanika”. Evropa sad je prethodno podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu protiv Vukčevića.

Milović tvrdi da Vukčević „obmanjuje javnost skretanjem sa teme sazivanja sjednice na temu proglašenja konačnih rezultata izbora u Podgorici”.

„Vukčević zaobilazi pitanje sazivanja sjednice Izborne komisije,  utvrđivanje dnevnog reda i prelazi na treću stvar koja uopšte ne mora da se desi na sjednici, a to je glasanje o proglašenju konačnih rezultata u Podgorici”, objašnjava Milović i ocjenjuje da Vukčević „već viđenom manipulacijom kako on štiti Ustav, time što nam ga tumači, za šta nije nadležan”, u stvari zaobilazi osnovni problem, „a to je da krši Zakon o izboru odbornika i poslanika i Poslovnik izborne komisije”, po kojima je, kako tvrdi, Vukčević u obavezi da sazove sjednicu.

I dok se na državnom novou Ustav tumači u partijama, izborna pravila  na lokalu variraju od opštine do opštine. Opštinska izborna komisija Budve je, recimo, proglasila konačne rezultate, iako je ustavnu žalbu podnijela Građanska akcija Božidara Vujičića.

Ukoliko se, za šta sada nema velikih izgleda, krajem novembra odblokira Ustavni sud, to bi bio tek početak raspleta krize. Do sređenog društva odgovornih političkih klasa ima još mnogo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo