Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOME I KAKO PRIJAVITI KORUPCIJU U ELEKTROPRIVREDI: Čudna postupanja tužilaca u slučaju EPCG

Objavljeno prije

na

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a.Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine sa jednostavnom obavijesti da je krivična prijava odbačena

 

Javnost je do sada navikla na mnoge sage oko poslovanja Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) pod vlašću Prve familije Crne Gore i njenog političkog krila- Demokratske partije socijalista (DPS). Odavno se zna da je EPCG obavljala većinu transakcija preko Prve banke i u njoj držala desetine miliona eura depozita kako bi pojačala likvidnost nekad posrnule banke.  DPS-ov predsjednik borda direktora Srđan Kovačević je tada  objašnjavao „kao dobru investicuju“  to što je banka dokapitalizirana i što je udio EPCG-a u vlasništvu skočio na skoro petinu.

Od kada je DPS izgubio izvršnu vlast počeli su padati i depoziti u Prvoj banci tako da je većina zarobljenog novca ponovo na raspolaganju bordu EPCG-a dok je udio kompanije u vlasničkoj strukturi banke pao na 7,17 odsto. Osim problema depozita pojavili su se i problemi knjigovodstvene vrijednosti kapitala koji je krajem 2018. god. iznosio gotovo milijardu i 43 miliona eura i koji je do kraja 2021. umanjen za skoro 320 miliona preko emisije akcija i poništavanja istih i knjižnog odobrenja poništavanja vlastitih gubitaka.

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a i čije akcije je kasnije Vlada kasnije otkupila za 120 miliona eura. Krivična prijava je dopunjena 30. 08. 2019. godine i poslata Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). U krivičnim prijavama se crnogorski i italijanski menadžeri i novi predsjednik borda direktora Đoko Krivokapić terete za strvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.2. Krivičnog zakonika CG (KZCG) i za nanošenje štete kompaniji i državi kao većinskom vlasniku. Između ostalog se ističe da je kompanija „oštećena za 52 miliona eura na način što su kupljene ‘sopstvene akcije’ od A2A SPA Breša poništene“. Backović je tvrdila da je Đoko Krivokapić bio dužan da kupljene sopstvene akcije od A2A u vrijednosti od 52 miliona ponudi na tržište – berzu ili podijeli akcionarima prije poništavanja. Međutim „imenovani nikada nije sazvao sjednicu Odbora direktora“ kako bi se izglasala odluka o emitovanju otkupljenih „sopstvenih akcija“ i bila verifikovana na Skupštini akcionara.

Interesantno je da je predmet tada u ANB-u zadužio pomoćnik direktora Luka Bulatović. ANB je putem arhive, po riječima Backovićeve, nakon što je prijava ocijenjena osnovanom, spise službeno poslalo Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) koje ga je ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kao nadležnom za djela stvaranja kriminalne organizacije. Nekih mjesec i po nakon podnošenja prijave, Backovićeva je dobila telefonski poziv iz ANB-a. Ženska osoba se predstavila kao sekretarica tadašnjeg direktora Dejana Peruničića i obavijestila je da je predmet pregledao direktor i dao ga Luki Bulatoviću. Poslije toga je Bulatović direktno uzeo vezu i rekao je ANB izvršila provjere krivične prijave rekavši da su navodi tačni i „ponudio mi mjere zaštite i nadzora jer su procijenili da mi je sigurnost ugrožena“, kaže Backovićeva. Ona je odbila zaštitu radi lične sigurnosti njezine porodice jer smatra da oni koje štiti država loše prođu, nekad i sa mecima u tijelu. Backovićeva navodi i da je Bulatoviću odgovorila da se nije direktno obratila tužilaštvu i VDT-u jer ljudi koji prijavljuju visoku korupciju kasnije postanu meta. Backović se nakon toga nije više čula sa Bulatovićem. Ovaj operativac ANB-a je  15. 10. 2021. nađen mrtav. Istražitelji su rekli da je navjerovatnije izvršio samoubistvo. Ostavio je i dvije video poruke gdje je naveo neke od razloga koji su ga naveli na takav čin.

Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine − 08. 11. 2021. sa jednostavnom obavijesti od tužiteljke Sofije Lutovac iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću da je njena krivična prijava odbačena kao neosnovana. Obavještenje je bilo bez zavedenog broja predmeta i bez rješenja sa obrazloženjem. Nakon toga je poslat prigovor Tužilačkom savjetu kojim sada predsjedava Maja Jovanović i koje je pozitivno riješilo pritužbu 15. 09. ove godine konstatujući da je osnovni tužilac „nije poučio o daljim pravima“. Ukazano je tužiteljki i rukovodiocu ODT-a u Nikšiću da je „potrebno navedenu krivičnu prijavu u KT upisnik i donijeti odluku u skladu sa zakonom s obzirom na to da je krivična prijava podnijeta protiv tačno određenih lica zbog konkretnih radnji sa dokazima u prilogu“. Obavještenje je potpisala Maja Jovanović.

Onda je 22. 10. ove godine konačno stigao i novi odgovor iz ODT-a Nikšić, ovaj put sa obavještenjem i rješenjem kojim se ponovo odbacuje prijava koja je umjesto stvaranja kriminalne organizacije zavedena kao „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“ iz čl. 272 KZCG. U obrazloženju se navodi da je SDT ocijenilo da nema elemenata bića krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije i prijavu je poslalo ODT Nikšić na dalje postupanje jer je u Nikšiću sjedište Elktroprivrede Crne Gore AD. ODT je naveo da „transakcije kupovine, poništenja sopstvenih akcija i smanjenja kapitala su izvršene u skladu sa propisima koji regulišu navedenu oblast“. ODT je onda, pozivajući se na vještaka ekonomsko- finansijske struke naveo da je „priliv novca od emisije akcija iznosio 96.271,758 eura a odliv novca po osnovu sopstvene kupovine akcija je iznosio 104.524.861,66 eura, pa imajući u vidu da se radi o približnim vrijednostima, navedenim transakcijama nije ugrožena likvidnost i solventnost društva“.

Kako su 96 miliona i 104 miliona približne vrijednosti i kako razlika od 8,253 miliona eura ne ugrožava likvidnost i solventnost firme je ostalo nedorečeno od strane ODT-a. Backovićeva navodi da je poslala novu pritužbu na „nezakonito i nekorektno rješenje ODT-a Nikšić i prijavu za ugrožavanje sigurnosti iz čl.168“.

Jovo MARTINOVIĆ  

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo