Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOME I KAKO PRIJAVITI KORUPCIJU U ELEKTROPRIVREDI: Čudna postupanja tužilaca u slučaju EPCG

Objavljeno prije

na

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a.Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine sa jednostavnom obavijesti da je krivična prijava odbačena

 

Javnost je do sada navikla na mnoge sage oko poslovanja Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) pod vlašću Prve familije Crne Gore i njenog političkog krila- Demokratske partije socijalista (DPS). Odavno se zna da je EPCG obavljala većinu transakcija preko Prve banke i u njoj držala desetine miliona eura depozita kako bi pojačala likvidnost nekad posrnule banke.  DPS-ov predsjednik borda direktora Srđan Kovačević je tada  objašnjavao „kao dobru investicuju“  to što je banka dokapitalizirana i što je udio EPCG-a u vlasništvu skočio na skoro petinu.

Od kada je DPS izgubio izvršnu vlast počeli su padati i depoziti u Prvoj banci tako da je većina zarobljenog novca ponovo na raspolaganju bordu EPCG-a dok je udio kompanije u vlasničkoj strukturi banke pao na 7,17 odsto. Osim problema depozita pojavili su se i problemi knjigovodstvene vrijednosti kapitala koji je krajem 2018. god. iznosio gotovo milijardu i 43 miliona eura i koji je do kraja 2021. umanjen za skoro 320 miliona preko emisije akcija i poništavanja istih i knjižnog odobrenja poništavanja vlastitih gubitaka.

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a i čije akcije je kasnije Vlada kasnije otkupila za 120 miliona eura. Krivična prijava je dopunjena 30. 08. 2019. godine i poslata Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). U krivičnim prijavama se crnogorski i italijanski menadžeri i novi predsjednik borda direktora Đoko Krivokapić terete za strvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.2. Krivičnog zakonika CG (KZCG) i za nanošenje štete kompaniji i državi kao većinskom vlasniku. Između ostalog se ističe da je kompanija „oštećena za 52 miliona eura na način što su kupljene ‘sopstvene akcije’ od A2A SPA Breša poništene“. Backović je tvrdila da je Đoko Krivokapić bio dužan da kupljene sopstvene akcije od A2A u vrijednosti od 52 miliona ponudi na tržište – berzu ili podijeli akcionarima prije poništavanja. Međutim „imenovani nikada nije sazvao sjednicu Odbora direktora“ kako bi se izglasala odluka o emitovanju otkupljenih „sopstvenih akcija“ i bila verifikovana na Skupštini akcionara.

Interesantno je da je predmet tada u ANB-u zadužio pomoćnik direktora Luka Bulatović. ANB je putem arhive, po riječima Backovićeve, nakon što je prijava ocijenjena osnovanom, spise službeno poslalo Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) koje ga je ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kao nadležnom za djela stvaranja kriminalne organizacije. Nekih mjesec i po nakon podnošenja prijave, Backovićeva je dobila telefonski poziv iz ANB-a. Ženska osoba se predstavila kao sekretarica tadašnjeg direktora Dejana Peruničića i obavijestila je da je predmet pregledao direktor i dao ga Luki Bulatoviću. Poslije toga je Bulatović direktno uzeo vezu i rekao je ANB izvršila provjere krivične prijave rekavši da su navodi tačni i „ponudio mi mjere zaštite i nadzora jer su procijenili da mi je sigurnost ugrožena“, kaže Backovićeva. Ona je odbila zaštitu radi lične sigurnosti njezine porodice jer smatra da oni koje štiti država loše prođu, nekad i sa mecima u tijelu. Backovićeva navodi i da je Bulatoviću odgovorila da se nije direktno obratila tužilaštvu i VDT-u jer ljudi koji prijavljuju visoku korupciju kasnije postanu meta. Backović se nakon toga nije više čula sa Bulatovićem. Ovaj operativac ANB-a je  15. 10. 2021. nađen mrtav. Istražitelji su rekli da je navjerovatnije izvršio samoubistvo. Ostavio je i dvije video poruke gdje je naveo neke od razloga koji su ga naveli na takav čin.

Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine − 08. 11. 2021. sa jednostavnom obavijesti od tužiteljke Sofije Lutovac iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću da je njena krivična prijava odbačena kao neosnovana. Obavještenje je bilo bez zavedenog broja predmeta i bez rješenja sa obrazloženjem. Nakon toga je poslat prigovor Tužilačkom savjetu kojim sada predsjedava Maja Jovanović i koje je pozitivno riješilo pritužbu 15. 09. ove godine konstatujući da je osnovni tužilac „nije poučio o daljim pravima“. Ukazano je tužiteljki i rukovodiocu ODT-a u Nikšiću da je „potrebno navedenu krivičnu prijavu u KT upisnik i donijeti odluku u skladu sa zakonom s obzirom na to da je krivična prijava podnijeta protiv tačno određenih lica zbog konkretnih radnji sa dokazima u prilogu“. Obavještenje je potpisala Maja Jovanović.

Onda je 22. 10. ove godine konačno stigao i novi odgovor iz ODT-a Nikšić, ovaj put sa obavještenjem i rješenjem kojim se ponovo odbacuje prijava koja je umjesto stvaranja kriminalne organizacije zavedena kao „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“ iz čl. 272 KZCG. U obrazloženju se navodi da je SDT ocijenilo da nema elemenata bića krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije i prijavu je poslalo ODT Nikšić na dalje postupanje jer je u Nikšiću sjedište Elktroprivrede Crne Gore AD. ODT je naveo da „transakcije kupovine, poništenja sopstvenih akcija i smanjenja kapitala su izvršene u skladu sa propisima koji regulišu navedenu oblast“. ODT je onda, pozivajući se na vještaka ekonomsko- finansijske struke naveo da je „priliv novca od emisije akcija iznosio 96.271,758 eura a odliv novca po osnovu sopstvene kupovine akcija je iznosio 104.524.861,66 eura, pa imajući u vidu da se radi o približnim vrijednostima, navedenim transakcijama nije ugrožena likvidnost i solventnost društva“.

Kako su 96 miliona i 104 miliona približne vrijednosti i kako razlika od 8,253 miliona eura ne ugrožava likvidnost i solventnost firme je ostalo nedorečeno od strane ODT-a. Backovićeva navodi da je poslala novu pritužbu na „nezakonito i nekorektno rješenje ODT-a Nikšić i prijavu za ugrožavanje sigurnosti iz čl.168“.

Jovo MARTINOVIĆ  

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo