Povežite se sa nama

Izdvojeno

JUGOSLAVIJA U MALOM NA JUGU JADRANA: Ivanova ulcinjska igra

Objavljeno prije

na

Proteklog vikenda Ulcinj je bio sportski centar regiona. Poznati humanista i privrednik Pavle Pepđonović okupio je asove jugoslovenskog fudbala iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Povod je bio promocija knjige „Ivan Gudelj – Hajdučka priča”, i dokumentarni film „Ivanova igra”

 

„Spektakl za pamćenje ili kako je lijepo kad smo zajedno! U Ulcinju su se okupili asovi ex-Yu fudbala, veliki šampioni, idoli mnogih generacija i poslali jasnu poruku – naša prijateljstva su trajna i neraskidiva, vratimo nadu u zajedništvo!”, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

Glavni organizator ove briljantno organizovane manifestacije, koja je prerasla u spektakl, bio je poznati privrednik, sportski entuzijasta i humanista Pavle-Paja Pepđonović.

„Ako kažem da je ovakav skup veličanstven, onda to nije adekvatan opis, nije najmjerodavnija riječ za ovakav događaj”, rekao je Faruk Hadžibegić, posljednji kapiten fudbalske reprezentacije SFRJ, a kasnije i trener reprezentacije Crne Gore. „Mora se naći neki jači, bolji termin kojim bi se oslikalo ono što su ljudi ovdje u Ulcinju organizovali. Ovo je poruka ljudskih i moralnih vrijednosti, zahvaljujući sportu. Sve što se desilo u Ulcinju je nada za dobru, bolju budućnost naših prostora. Mi to zaslužujemo, mi to možemo. Ovo je više od sporta. Ovo je familija. Ljubav, srce i iskrenost”, naglasio je Hadžibegić.

Uz  Gudelja i Hadžibegića, tih dana ste u Ulcinju mogli da vidite preko 100 asova, iz svih država bivše Jugoslavije, među kojima i proslavljene fudbalere Ivicu Šurjaka, Stanislava Karasija, Dževada Prekazija, Iva Jerolimova, Mehmeda Baždarevića, Miloša Šestića, Nikicu Cukrova, Dragana Kanatlarovskog, Predraga Pašića, Husrefa Musemića, Vjerana Simunića, Mladena Mladenovića, Envera Hadžiabdića, Vanča Balevskog, Dušana Pešića, Dževada Šećerbegovića, Miloša Bursaća, Mirsada Fazlagića, Miodraga Kustudića, Mirzu Kapetanovića … te niz domaćih igrača: Ljubomira Radanovića, Mojaša Radonjića, braću Bakrač i Miročević, Anta Drobnjaka, Dragoja Lekovića, Dragana Vujovića, Brajana Nenezića … Bio je tu i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević, uz nekoliko doajena sportskog novinarstva, uključujući Milojka Pantića, kao i velikani iz drugih sportova. Mnogi od njih sreli su se poslije više od 30 godina, pa se nijesu međusobno prepoznali.

„Neizmjerno sam srećan što smo bili u prilici da tako nešto omogućimo i što su svi oni ponijeli najljepše uspomene iz našeg grada, koji je potvrdio da ima veliko srce. Bar na trenutak smo se odužili i Ulcinjanima koji su bili vjerni navijači splitskog Hajduka, koji su mogli da uživo vide i da popričaju i slikaju se sa takvim veličinama kakve su bili Gudelj i Šurjak”, kaže Pepđonović.

Upravo njegova želja da se u Ulcinju obavi promocija knjige i filma o nekadašnjem proslavljenom fudbaleru Hajduka, pokrenula je lavinu među Ulcinjanima. Svi su, hotelijeri, ugostitelji, lokalna uprava, sportske organizacije, snažno podržali ideju Pepđonovića i uključili se u organizaciju ove manifestacije. A ona je trajala tri dana, sa izuzetno mnogo dešavanja, dok je sama organizacija bila duga tri mjeseca. „Zato i kažem da sam ja samo inicijator, a da su sav teret organizacije iznijeli moji Ulcinjani“, ističe on.

Ivan Gudelj nije krio oduševljenje prijemom i odnosom koji su on i njegovi prijatelji doživjeli u ovom gradu navodeći da je „Ulcinjska igra“ jedna od najljepših epizoda u njegovom životu. Podsjetimo se da je on zbog bolesti, na vrhuncu fenomenalne igračke karijere, u 26. godini i pred prelazak u Real Madrid, morao ostaviti fudbal. Ni kasnije ga život nije mazio. No, njegova ogromna energija i vjera učinili su da je Gudelj kasnije postao poznati trener mlađih kategorija. Dokumentarni film Ivanova igra, prikazan u prepunoj velikoj sali ulcinjskog Doma kulture, najbolje o tome svjedoči.

„Srećni smo i zadovoljni što smo bili u prilici da ugostimo ove legende nogometa uvjereni da će to biti snažan podsticaj razvoju sporta u ovom gradu. Na nama je da što prije obezbijedimo neophodnu infrastrukturu i da podržimo razvoj sporta, posebno fudbala. Jer, samo deset godina nakon formiranja Nogometnog kluba ‘Hajduk’, dakle 1921. godine, i Ulcinj je dobio fudbalski klub”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

On je dodao da su obavljene sve pripreme i da naredne godine, uz podršku FSCG, treba da počne izgradnja modernog fudbalskog stadiona na Velikoj plaži.

Posebno zadovoljstvo iskazuju iz Turističke organizacije (TO), jer su tih dana u Ulcinju bili novinari iz mnogih redakcija i iz svih država regiona. „Ovo što se dešavalo, vrhunska sportska i kulturna manifestacija, je najbolja reklama za naš grad“, uvjeren je direktor TO Ćazim Hodžić, koji je takođe bio uključen u organizaciju ovog spektakla.

Kako napominje, jedan grad je velik onoliko koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, izvedeno predstava, koliko u njemu ima duhovnosti i solidarnosti. „O ovoj manifestaciji se govori i piše u cijelom regionu, kao i o našem gostoprimstvu i ljepotama Ulcinja“, kaže  Hodžić.

„Ljudi, da li je ovo moguće?! Fascinantno“,  rekao je Ljubo Radanović, popularni Cetinjanin koji živi u Belgiji. „Ponosan sam na Ulcinj i Crnu Goru, na ljude koji su bili uključeni u sve ovo. Jedna nevjerovatna priča koja nas je poslije toliko godina spojila. Neke od bivših saigrača i rivala nijesam vidio tridesetak godina. Mnogo sam srećan. Poslali smo najljepšu moguću poruku. Bez obzira na sve što se dešavalo kod nas, ostala je kolegijalnost, ljudskost, sve one stvari koje dolaze preko sporta. Svi smo ovih dana puni emocija. Vjerujem da će se ovako nešto jednog dana ponoviti”, naglasio je on.

 

Manifestacija i sa humanitarnim karakterom

Ovaj događaj u Ulcinju je imao i humanitarni karakter, jer su dobrovoljna novčana sredstva prikupljana za bivšeg igrača Sutjeske i Budućnosti Zorana Vorotovića. On je prije nešto više od 20 godina doživio tešku saobraćajnu nezgodu, a danas živi kao podstanar u Podgorici. Iako narušenog zdravlja, ovaj nekada popularni fudbaler je smogao snage da dođe do Ulcinja gdje je pozdravljen ovacijama, a najviše pažnje je imao od Ivana Gudelja.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo