Povežite se sa nama

Izdvojeno

JUGOSLAVIJA U MALOM NA JUGU JADRANA: Ivanova ulcinjska igra

Objavljeno prije

na

Proteklog vikenda Ulcinj je bio sportski centar regiona. Poznati humanista i privrednik Pavle Pepđonović okupio je asove jugoslovenskog fudbala iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Povod je bio promocija knjige „Ivan Gudelj – Hajdučka priča”, i dokumentarni film „Ivanova igra”

 

„Spektakl za pamćenje ili kako je lijepo kad smo zajedno! U Ulcinju su se okupili asovi ex-Yu fudbala, veliki šampioni, idoli mnogih generacija i poslali jasnu poruku – naša prijateljstva su trajna i neraskidiva, vratimo nadu u zajedništvo!”, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

Glavni organizator ove briljantno organizovane manifestacije, koja je prerasla u spektakl, bio je poznati privrednik, sportski entuzijasta i humanista Pavle-Paja Pepđonović.

„Ako kažem da je ovakav skup veličanstven, onda to nije adekvatan opis, nije najmjerodavnija riječ za ovakav događaj”, rekao je Faruk Hadžibegić, posljednji kapiten fudbalske reprezentacije SFRJ, a kasnije i trener reprezentacije Crne Gore. „Mora se naći neki jači, bolji termin kojim bi se oslikalo ono što su ljudi ovdje u Ulcinju organizovali. Ovo je poruka ljudskih i moralnih vrijednosti, zahvaljujući sportu. Sve što se desilo u Ulcinju je nada za dobru, bolju budućnost naših prostora. Mi to zaslužujemo, mi to možemo. Ovo je više od sporta. Ovo je familija. Ljubav, srce i iskrenost”, naglasio je Hadžibegić.

Uz  Gudelja i Hadžibegića, tih dana ste u Ulcinju mogli da vidite preko 100 asova, iz svih država bivše Jugoslavije, među kojima i proslavljene fudbalere Ivicu Šurjaka, Stanislava Karasija, Dževada Prekazija, Iva Jerolimova, Mehmeda Baždarevića, Miloša Šestića, Nikicu Cukrova, Dragana Kanatlarovskog, Predraga Pašića, Husrefa Musemića, Vjerana Simunića, Mladena Mladenovića, Envera Hadžiabdića, Vanča Balevskog, Dušana Pešića, Dževada Šećerbegovića, Miloša Bursaća, Mirsada Fazlagića, Miodraga Kustudića, Mirzu Kapetanovića … te niz domaćih igrača: Ljubomira Radanovića, Mojaša Radonjića, braću Bakrač i Miročević, Anta Drobnjaka, Dragoja Lekovića, Dragana Vujovića, Brajana Nenezića … Bio je tu i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević, uz nekoliko doajena sportskog novinarstva, uključujući Milojka Pantića, kao i velikani iz drugih sportova. Mnogi od njih sreli su se poslije više od 30 godina, pa se nijesu međusobno prepoznali.

„Neizmjerno sam srećan što smo bili u prilici da tako nešto omogućimo i što su svi oni ponijeli najljepše uspomene iz našeg grada, koji je potvrdio da ima veliko srce. Bar na trenutak smo se odužili i Ulcinjanima koji su bili vjerni navijači splitskog Hajduka, koji su mogli da uživo vide i da popričaju i slikaju se sa takvim veličinama kakve su bili Gudelj i Šurjak”, kaže Pepđonović.

Upravo njegova želja da se u Ulcinju obavi promocija knjige i filma o nekadašnjem proslavljenom fudbaleru Hajduka, pokrenula je lavinu među Ulcinjanima. Svi su, hotelijeri, ugostitelji, lokalna uprava, sportske organizacije, snažno podržali ideju Pepđonovića i uključili se u organizaciju ove manifestacije. A ona je trajala tri dana, sa izuzetno mnogo dešavanja, dok je sama organizacija bila duga tri mjeseca. „Zato i kažem da sam ja samo inicijator, a da su sav teret organizacije iznijeli moji Ulcinjani“, ističe on.

Ivan Gudelj nije krio oduševljenje prijemom i odnosom koji su on i njegovi prijatelji doživjeli u ovom gradu navodeći da je „Ulcinjska igra“ jedna od najljepših epizoda u njegovom životu. Podsjetimo se da je on zbog bolesti, na vrhuncu fenomenalne igračke karijere, u 26. godini i pred prelazak u Real Madrid, morao ostaviti fudbal. Ni kasnije ga život nije mazio. No, njegova ogromna energija i vjera učinili su da je Gudelj kasnije postao poznati trener mlađih kategorija. Dokumentarni film Ivanova igra, prikazan u prepunoj velikoj sali ulcinjskog Doma kulture, najbolje o tome svjedoči.

„Srećni smo i zadovoljni što smo bili u prilici da ugostimo ove legende nogometa uvjereni da će to biti snažan podsticaj razvoju sporta u ovom gradu. Na nama je da što prije obezbijedimo neophodnu infrastrukturu i da podržimo razvoj sporta, posebno fudbala. Jer, samo deset godina nakon formiranja Nogometnog kluba ‘Hajduk’, dakle 1921. godine, i Ulcinj je dobio fudbalski klub”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

On je dodao da su obavljene sve pripreme i da naredne godine, uz podršku FSCG, treba da počne izgradnja modernog fudbalskog stadiona na Velikoj plaži.

Posebno zadovoljstvo iskazuju iz Turističke organizacije (TO), jer su tih dana u Ulcinju bili novinari iz mnogih redakcija i iz svih država regiona. „Ovo što se dešavalo, vrhunska sportska i kulturna manifestacija, je najbolja reklama za naš grad“, uvjeren je direktor TO Ćazim Hodžić, koji je takođe bio uključen u organizaciju ovog spektakla.

Kako napominje, jedan grad je velik onoliko koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, izvedeno predstava, koliko u njemu ima duhovnosti i solidarnosti. „O ovoj manifestaciji se govori i piše u cijelom regionu, kao i o našem gostoprimstvu i ljepotama Ulcinja“, kaže  Hodžić.

„Ljudi, da li je ovo moguće?! Fascinantno“,  rekao je Ljubo Radanović, popularni Cetinjanin koji živi u Belgiji. „Ponosan sam na Ulcinj i Crnu Goru, na ljude koji su bili uključeni u sve ovo. Jedna nevjerovatna priča koja nas je poslije toliko godina spojila. Neke od bivših saigrača i rivala nijesam vidio tridesetak godina. Mnogo sam srećan. Poslali smo najljepšu moguću poruku. Bez obzira na sve što se dešavalo kod nas, ostala je kolegijalnost, ljudskost, sve one stvari koje dolaze preko sporta. Svi smo ovih dana puni emocija. Vjerujem da će se ovako nešto jednog dana ponoviti”, naglasio je on.

 

Manifestacija i sa humanitarnim karakterom

Ovaj događaj u Ulcinju je imao i humanitarni karakter, jer su dobrovoljna novčana sredstva prikupljana za bivšeg igrača Sutjeske i Budućnosti Zorana Vorotovića. On je prije nešto više od 20 godina doživio tešku saobraćajnu nezgodu, a danas živi kao podstanar u Podgorici. Iako narušenog zdravlja, ovaj nekada popularni fudbaler je smogao snage da dođe do Ulcinja gdje je pozdravljen ovacijama, a najviše pažnje je imao od Ivana Gudelja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo