Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE S PLANSKOM DOKUMENTACIJOM U KOLAŠINU I ŽABLJAKU:  Na čekanju i planovi i infrastrukturni projekti

Objavljeno prije

na

Izrada novih prostorno-urbanističkih planova (PUP) ZA Kolašin i Žabljak je u toku. Dok Kolašinci, nakon tri godine procedura, broje dane do javne rasprave, na Žabljaku nacrt izmjena i dopuna tog planskog dokumenta, u najboljem slučaju, mogu očekivati za 11 mjeseci.

 

Opština Kolašin je izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana (PUP) inicirala još  sredinom 2019. godine.  Nakon tri godine,  taj dokument je sada, konačno,  u fazi „pred javnu raspravu“. To jest, obrađivač je, prije 20 dana, završio novi nacrt izmjena i dopuna PUP-a,  pa se  čeka da  Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma utvrdi program javne rasprave.  Nakon javne rasprave, uslijediće obrađivanje svih primjedbi, a dokument treba da prođe i proceduru pred savjetima  i komisijama, pa tek da stigne do Vlade.  Neobjašnjivo dug postupak izrade PUP-a  Kolašinu svakodnevno nanosi štetu, a zbog toga su „na čekanju“ i važni infrastruktuni projekti. Sve u periodu dok se na području te opštine dešava hipergradnja i, takozvani, „drugi investicioni bum“.

Plan je, kako su, početkom godine,  iz kolašinske lokalne uprave informisali odbornike,  urađen do faze predloga i dostavljen je Ministarstvu  20. decembra 2020. godine. Međutim, početkom ove godine, tvrde u Opštini,  izrada PUP-a je „vraćena na početak“. Za sve to vrijeme lokalnoj upravi su bile vezane ruke za mnoge infrastrukturne projekte, kojima bi se značajno popravio kvalitet života građana. Kako za Monitor kaže predsjednica Opštine Marta  Šćepanović, među te projekte spadaju i trafostanice, saobraćajnice, tržnica, predviđena kao tržni centar… Veza auto-puta sa skijalištima na Bjelasici  treba da bude riješena PUP-om.

„Takođe, i autobuska, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) sa kanalizacionom mrežom, turistički kompleksi, podzemna garaža… PUP će se riještiti i prostor Park šume Dulovine, a od naročitog značaja su centar grada, to jest spratnost i površina objekata u tom dijelu.  Istina, dosta toga smo uspjeli, u ove dvije godine, da riješimo  na osnovu Zakona o uređenju prostora. Naime, taj zakon daje mogućnost da predsjednik odlukom utvrdi objekat od opšteg interesa“, objašnjava Šćepanovićeva.

Tako je, podsjeća ona,  urađena i trafostanica za Ski-centar Kolašin 1600 i još neki objekti, koji će biti uklopljeni u novi PUP.  Šćepanovićeva kaže i da treba imati u vidu da „izmjene i dopune PUP-a „ni u jedom segmenetu ne idu u detaljnu izradu“.   Osim što bi omogućio početak realizacije važnih infrastrukturnih projekata,  zavšen PUP bi i otvorio prostor  za usvajanje novih  detaljno urbanističkih planova (DUP), koji se odnose na centar grada, Brezu i Smailagića Polje. Taj prostor je, pokazalo se, pored planine Bjelasice, najviše do sada zanimao investitore. Kako usvajanje PUP-a nije dovoljno da zaustavi  hipergradnju, koja je važećim DUP-om Centar dozvoljena, to se  očekuje od novog DUP-a. No, dok predugo traju procedure, u Kolašinu gotovo svake sedmice započne gradnja novog hotela ili stambeno-poslovnog objekta.  Važeći DUP Centar pun je kontradiktornosti, a  njegovo usvajanje prije 15-ak godina pratile su brojne kontraverze. Taj planski dokument radilo je preduzeće Montplan, koje se još sudi s Opštinom i potražuje više stotina hiljada eura na ime, navodno, neisplaćenih honorara za rad na projektima i planskoj dokumentaciji. Pored toga, to preduzeće sada, na zahtjev investitora, izdaje mišljenja kojima se spratnost i gabarit objekata u centru grada povećavaju, u odnosu na ono što propiše u urbanističko-tehničkim uslovima (UTU) lokalni Sekreterijat za planiranje prostora. Zahtjevi te vrste su su sve brojniji, a rekacije nema od nadležnih inspekcija, tako da od mišjenja Monteplana trenutno zavisi arhitektonski identitet Kolašina.

Prva, sada nevažeća verzija, nacrta izmjena i dopuna PUP-a, za koju, zbog korona virusa, i nije bilo javne rasprave, u Kolašinu je dočekana „na nož“ i od dijela tadašnje vlasti i od opozicije.  Pored primjedbi da se „nije čuo glas građana“, problematizovana je i „namjena površina, u više naselja, pa i centru grada“.

,,Namjena površina nije raspoređena u ekonomskom interesu građana. Postoje naselja u kojima su parametri gradnje takvi da sprečavaju gradnju ili dogradnju. Na primjer, to znači da porodice koje imaju parcele u centru grada, a te parcele ucrtane su kao zelene površine, ne mogu izgraditi ništa. Njihova imovina vrijedi nula eura. Međutim, ispunjeni su pojedinačni zahtjevi krupnog kapitala. Nijesu ispunjeni interesi građana“, kazao je tada predsjednik SO Milan Đukić.

Šef odborničkog kluba i poslanik Demokrata Vladimir Martinović, koji će, najvjerovatnije, biti novi predsjednik Opštine, odavno je  „dao riječ“  „da Kolašin neće služiti nekim investitorima“. On je kazao i da treba vidjeti je li Plan rađen po „mjeri ljudi koji su bili u centrima moći“.  U novi Nacrt, prema nezvaničnim informacijama, unešene su mnoge sugestije, kojima se ispravlja ono što nije bilo dobro u prethodnom.

Dok se čeka izrada važnih planskih dokumenta, Opština je pokušala da, incijativama kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara,  pokrene postupke zaštite za neke od objekata i prostora u gradu. Uspostavljanje mehanizama zaštite traženo je, kako su saopštili u lokalnoj upravi prije nekoliko mjeseci, da bi se spasile „ ambijentalne, arhitektonske i kulturno-istorijske vrijednosti varoši, usljed investicionog buma, odnosno hiper gradnje koja se dešava Kolašinu“. Među potencijalna kulturna dobra svrstani su  nizovi kuća u ulicama 13. jula, Buda Tomovića i IV Proleterske. Takođe i spomenik Veljku Vlahoviću, kuća Marića, objekat Zavičajnog muzeja, restoran Vodenica, zgrada Doma kulture, Gradska kafana Planinar, Crkva Svetog Dimitrija…

Ako je suditi po kolašinskom iskustvu i opština Žabljak će se načekati dok dobije novi PUP. Stari je prestao da važi prije dvije godine. Predlog odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a  za tu opštinu Vlada je donijela prije mjesec.

„Sadašnje stanje prostora opštine, koje je odraz ranijeg koncepta planiranja i uređenja prostora zahtijeva iznalaženje realnih rješenja u prostoru za nove razvojne programe i potrebe lokalne zajednice. Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi koji su prisutni na prostoru opštine Žabljak nameću potrebu da se što prije pristupi traženju odgovora i konkretnim aktivnostima za njihovo rješavanje“, piše u obrazloženju te odluke.

Kao glavni problemi prepoznati su skromni i opadajući demografski potencijal, nedovoljno razvijena infrastrukturna opremljenost, kako saobraćajne tako i ostale tehničke infrastrukture, nelegalna izgradnja… Takođe i  neracionalna potrošnja i neadekvatno korišćenje poljoprivrednog zemljišta, neostvarena subregionalna i međuopštinska saradnja, nedovoljan privredni i društveni razvoj i relativno nizak životni standard… Obrađivaču je sugerisano da, pri planiranju na detaljnijem planskom nivou, poštuje pravila za razvoj definisana planovima višeg reda, kao i režime zaštite prostora i životne sredine. Zaštita kulturnog nasljeda , takođe, trebala bi da  bude definsana kroz planski dokument Studiji zaštite kulturnih dobara.

Opšti ciljevi prostornog razvoja na nivou te opštine odnose se na „intenzivnije uključivanje Žabljaka  u privredne, saobraćajne i društvene tokove Crne Gore, te  ravnomjeran, racionalan, efikasan i održiv prostorni plan“. Zaštita prirodnih vrijednosti NP Durmitor  predstavlja,  između ostalog, kako piše u obrazloženju odluke o izradi novog PUP-a,  osnovu na kojoj treba da počiva održivi razvoj.

                                                                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo