Izdvojeno
VRHUNSKI SPORTSKI REZULTATI I PROVINCIJSKA POLITIKA: Sekanje sa uspjehom

Čekamo dobre vijesti iz Ljubljane. Mada se neki svim silama trude da uspjeh Marte, Marine, Ljubice, Jovanke, Nine, Ivone, Nađe, Tatjane, Eme, Ivane, Andrijane, Milene, Matee, Itane, Nataše, Ilde, dvije Đurđine i selektorke Bojane Popović pretvore u povod za nova sporenja i podjele
Ženska rukometna reprezentacija će se, dok budete čitali ovaj broj Monitora, u Ljubljani boriti za medalju na Evropskom prvenstvu. Lavice, predvođene kapitenkom Jovankom Radićević, takmičenje u Podgorici završile su kao prve u grupi sa Španijom, Njemačkom i Poljskom. U Skoplju su, u drugoj fazi takmičenja, uradile sve ono što je trebalo da bi se našle u polufinalu najjačeg rukometnog takmičenja na svijetu. I sad su tu gdje su. Ponovo u vrhu.
O njihovom konačnom rezultatu i, bez sumnje, velikom uspjehu – naredne nedjelje. Do tada, zgodna je prilika da bacimo pogled na dešavanja u ovdašnjem začaranom trouglu država – politika – vrhunski sport. Konkretan povod ponudio je predsjednik Rukometnog saveza (RSCG) Petar Kapisoda, nezadovoljan podrškom države i državnih preduzeća, iako je Crna Gora bila jedan od domaćina takmičenja.
„Ovo prvenstvo nijesu organizovale tri države, nego su ga organizovale: država Slovenija, država Sjeverna Makedonija i Rukometni savez Crne Gore”, ocijenio je Kapisoda, inisitirajući da je naš dio takmičenja uspješno organizovan samo zahvaljujući entuzijazmu rukometnih radnika i pomoći nekoliko privatnih firmi. „Što bi rekli Cetinjani, uzmeš da sekaš. I to je ono što smo radili posljednju godinu, da bi sve ispalo ovako kako je ispalo”.
Ako nijeste gledali, ispalo je ovako: Dok su naše rukometašice izgarale na terenu, nošene gromoglasnom podrškom fantastične publike, na reklamnim panoima pored terena u SC Morača najčešće smo čitali I feel S love nija, slogan (brend) koji „Slovenija koristi da bi se predstavila u zemlji i inostranstvu i ojačala svoju vidljivost, poziciju, ugled i uticaj u međunarodnoj areni” (citat sa sajta vlade Slovenije). Na istom mjestu možemo pročitati kako „nacionalni brendovi pomažu zemljama da povećaju turističku posjetu, privuku više direktnih stranih investicija i unaprijede ekonomsku saradnju, njeguju bližu kulturnu saradnju i, posebno, povećaju svoju reputaciju u svijetu. I znači više od brenda zemlje – to je nešto što njeni stanovnici doživljavaju i pokažu kao svoj osjećaj pripadnosti zemlji.”
Iz Crne Gore – ništa ni slično. Bez divlje ljepote (wild beauty), Elektroprivrede ili neke državne ćerke-firme iz energetskog sektora, Aerodroma, Monteputa, Luke Bar, ili makar nekog teleoperatera, banke ili primorskog rizorta. Naši nijesu željeli, nijesu htjeli/mogli da plate ili nijesu imali šta da stave na reklamni pano pred višemilionskom TV publikom širom svijeta.
Da ni tu mogućnost (nemamo šta) ne treba odbaciti, svjedoči skorašnja izjava direktorice Direktora za razvojne politike u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Aleksandre Gardašević Slavuljica. Ona se, krajem septembra, požalila kako je marketing crnogorske turističke ponude zastario.
„Na globalnom tržištu nijesmo prepoznati kao turistička destinacija. Turisti u Evropi nijesu upoznati sa našom ponudom. U tom smislu moramo da se posvetimo marketingu i pravljenju marketinške strategije koju nemamo”, kazala je Gardašević Slavujica gostujući na javnom servisu, „Brending destinacije, slogan i logo je out of date, star 15 godina, i sve to mora da se mijenja.”
Sad čekamo tender. Slovenci, inače, svoj slogan koriste od 2007. I ne drže da je zastario. Makar se vlast tamo, u međuvremenu, mijenjala nekoliko puta. Ali, kod nas politika opredjeljuje i sponzore i navijače reprezentacije.
Dok su u Podgorici hiljade, a u Skoplju stotine crnogorskih navijača gromoglasno bodrile svoju ekipu, na društvenim mrežama se vodila polemika: može li se navijati za reprezentaciju zemlje kojoj su „grb, himna i zastava demonski”, koja povremeno igra u „provokativnim” zelenim i crnim dresovima „koji nisu svojstveni Crnoj Gori”, čije igračice („kokoške”) javno podržavaju DPS („ostaci DPS sekte”) a savezom rukovode „antisrbi i ustaše”.
Ovo su izvodi iz debate sa samo jednog portala, prepoznatljivog nacionalnog predznaka. A bilo ih je još. Na, kako bi se ono reklo, poznatim adresama.
Slične priče nijesu od juče. Ljubitelji sporta pamte kako su, po ocjeni jednog uticajnog političara većine od 30. avgusta, „Srbija i tradicionalna Crna Gora pobijedile, a Maljitezi izgubila”, (utakmica Crna Gora – Srbija 0:2, kapitensku traku naše reprezentacije nosio je Fatos Bećiraj). Kako se košarkašima zamijeralo to što „Milo voli košarku”, a rukometašima da preglasno pjevaju himnu i nose zelene dresove.
Baš kao što se i DPS svojski trudio da svaki, mali i veliki, uspjeh crnogorskog pojedinačnog, ekipnog i reprezentativnog sporta zloupotrijebi za vlastitu propagandu. I ličnu promociju političara i kontroverznih biznismena bliskih bivšim vlastima. Nimalo ne mareći zbog eventualnog revolta i mogućeg animoziteta prema crnogorskom sportu i sportistima.
Kada se sve to zbroji i uveže, uspjeh rukometašica dobija dodatno na težini i značaju. Baš kao i entuzijazam sporstkih radnika i bezrezervna podrška iskrenih navijača.
Čekamo dobre vijesti iz Ljubljane. Mada se neki svim silama trude, što bi Petar Kapisaoda rekao sekaju, da uspjeh Marte, Marine, Ljubice, Jovanke, Nine, Ivone, Nađe, Tatjane, Eme, Ivane, Andrijane, Milene, Matee, Itane, Nataše, Ilde, dvije Đurđine i selektorke Bojane Popović pretvore u povod za nova sporenja i podjele. Pošto oni, za razliku od zlatnih lavica, samo na tom terenu mogu biti pobjednici.
Z. RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom