Povežite se sa nama

Izdvojeno

BEZ ODGOVORNOSTI ZA KATASTROFALNE POŽARE U ROŽAJAMA: Ljudski faktor nema ime

Objavljeno prije

na

Požari u Rožajama su se dogodili polovinom maja 2020. godine i prema računici  Uprave za šume, izgorjelo je 160,37 hektara šuma. Iz Osnovnog državnog tužilaštva ovih dana je samo saopšteno da je formiran predmet po nepoznatim (NN) počiniocima, ali da počionioci požara, za koje se vjeruje da su podmetnuti, nijesu otkriveni i da niko nije procesuiran

 

Veliki požari u Rožajama od prije dvije i po godine, za koje se vjeruje da su bili podmetnuti, kao da se nisu ni dogodili, a višemilionska šteta koja je pri tome pričinjena polako ali sigurno pada u zaborav. Reklo bi se da ni novim crnogorskim vlastima nije previše stalo da se dođe do istine ko stoji iza birokratske formulacije ,,ljudski faktor”.

Kako drugačije objasniti činjenicu da ni toliko vremena nakon katastrofalnih požara koji su zadesili teritoriju ove opštine još uvijek nije utvrđena nikakva odgovornost za štetu koja je pri tome nastala, osim konstatacijom da se državnim institucijama ne žuri da taj posao završe.

Požari u Rožajama su se dogodili polovinom maja 2020. godine i prema računicama koje je ranije iznijela Uprava za šume, izgorjelo je 160,37 hektara šuma.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u ovom gradu ovih dana je samo saopšteno da je formiran predmet po nepoznatim (NN) počiniocima, ali da počionioci požara, za koje se vjeruje da su podmetnuti, nijesu otkriveni i da niko nije procesuiran.

,,Uprava za inspekcijske poslove – Šumarska inspekcija podnijela je zapisnike o utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno o požarima i po tome je sačinjen predmet po nepoznatim učiniocima. Mi smo dali nalog službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, kao i službenicima Šumarske inspekcije da rade na otkrivanju počinilaca krivičnog djela i da o ishodu obavijeste ovo tužilaštvo, ali izvršioci nijesu otkriveni i sve se na tome završilo”, rečeno je u ODT-u Rožaje.

I aktuelni direktor Uprave za šume, Armin Mujević,  kazao je da niko od njegovih prethodnika nije podnio nijednu krivičnu prijavu po osnovu sumnje da su požari u šumskim kompleksima na prostoru Rožaja podmetnuti.

U vrijeme kada su se požari dogodili, direktor Uprave za šume je bio Nusret Kalač, i on je tada saopštio da je ukupna šteta od požara 1.262.050 eura.

Dobro upućeni i obaviješteni sagovornik Monitora izračunao je, međutim, da je šteta koja je nastala usljed požara na teritoriji opštine Rožaje višemilionska i mnogo veća od zvanične i preliminarne koju je tada saopštio Kalač.

Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta, a maskimalno osamsto, odnosno u svakom slučaju ne stotinu kubika kako je to očigledno uzeto u računici Uprave za šume.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume raznih kategorija, od privatnih, preko privrednih, takozvanih šumskih kultura od 6 do 10 godina starosti, pa do zaštitnih.

Cijena kubika u svim tim šumama je ista. Naravno, ne i za povlašćene koncesionare kao i za one koji do nje uspiju doći iz druge ili treće ruke.

Sagovornik Monitora kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šesti i po miliona, ili 6.414.800. Treba naglasiti da smo u ovoj računici uzeli u obzir i minimalni broj kubika drveteta po hektaru”, kaže taj preduzetnik.

Šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može se, kako ističu, sagledavati samo u materijalnom smislu, već prvenstveno u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu.

Opštinska komisija je vrlo brzo završila procjenu štete na privatnoj imovini, koja je prešla vrijednost od trista hiljada eura. Predsjednik Opštine Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, već tada je kazao kako je ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor.

U to su vjerovali i u policiji, a i tadašnji Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Ova osjetljiva i važna tema potisnuta je, međutim, u drugi plan najprije sa izbijanjem novog talasa koronavirusa, a potom i predizbornom kampanjom.

Očekivalo se da će poslije promjene vlasti u avgustu 2020. godine pitanje odgovornosti za višemilionsku štetu nastalu od podmetnutih požara na području opštine Rožaje biti ponovo pokrenuto, ali do sada niko to nije učinio. Možda je neko tek, onako usput, to pomenuo u posljednoj izbornoj kampanji, nakon koje se prethodna vlast Bošnjačke stranke u tom gradu samo učvrstila i betonirala.

Njihov član i funkcioner, Adem Fetić, bio je direktor Direktorata za šume, a nije baš zgodno ponovo sjedjeti u Vladi i prozivati svog funkcionera. Fetić je neko vrijeme bio i  predsjednik Opštinskog odbora ove stranke (BS) u glavnom gradu. Naravno da nije dobro nikoga ni lokalno pominjati tamo gdje vršite apsolutnu vlast.

Nusreta Kalača (DPS) više niko ne pominje, niti zna gdje se sada nalazi. Posljednji put je u javnosti bio kada je poslije smjene sa mjesta direktora Uprave za šume naplatio devet hiljada eura za godišnje odmore koje sam sebi nije napisao. Od tada ni glasa o njemu u medijima.

Ne bi bilo ni dobro etiketeirati ljude samo zbog toga što su u to vrijeme pokrivali značajne funkcije u šumarstvu, ali baš zbog tih visokoh funkcija postojala je makar nekakva moralna odgovornost, koja, takođe, nikada nije pomenuta.

Na sajtu Uprave za šume Crne Gore i danas stoji onaj isti poziv za prijavljivanje požara, i objašnjava se kako je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Takođe se navodi da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja 2020. godine na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”, da bi prošle nekažnjeno, a sve vodi ka tome.

Ne može biti nikakvog opravdanja za činjenicu da ni poslije dvije i po godine nema konkretne odgovornosti zbog podmetnutih požara u Rožajama.. Moglo bi se i reći – sve je isto, samo šuma nema.

                                               Tufik SOFTIĆ 

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo