Povežite se sa nama

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Gazdić je objasnio da su radili svoj posao, te da ih na naplatu obavezuju i presude sudova koje su potvrdile da je Uniprom zagađivač koji ima zakonsku obavezu da izmiri eko naknadu. Kompanija Uniprom je inače najveći dužnik od 32 zagađivača u Crnoj Gori.

Drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi tako da dobije svoj epilog zbog ekologije. Što bi bila i neka poetska pravda s obzirom na decenijsko uništavanje i trovanje prirode od strane ovog nekadašnjeg industrijskog giganta.

No, ekologija je samo povod. Pejović je još u martu ove godine najavio gašenje KAP-a: „Sjutra ću prekinuti radni odnos, otpustiti 600 radnika u KAP-u, koji inače imaju pravo na otpremnine, pa vi, gospodo, preuzmite da brinete brigu o njima“, kazao je Vladi. On je to izrekao na sjednici skupštinske Komisije za kontrolu privatizacije objašnjavajući kako to radi jer nema podršku od aktuelne Vlade koja navodno pokušava da preko komisije predstavi Uniprom kao tajkunsku kompaniju čiji su radnici žrtve.

Od gašenja tada ništa nije bilo. U međuvremenu, ispostavilo se da je Pejovićeva firma, kao nekada Rusi sa milionskim garancijama, imala brojne benefite tokom vladavine bivše vlasti. Neplaćanje eko taksi je samo jedna od njih.

Predsjednik odbora Montekarga Miroslav Brajović u aprilu je saopštio da je ova državna kompanija za prevoz tereta željeznicom proteklih godina milione tona rude boksita za kompaniju Uniprom prevozila besplatno jer su vagoni značajno pretovarani mimo ugovorenih i plaćenih količina i željezničkih propisa, uz ugrožavanje bezbjednosti željezničkog prevoza, uništavanje infrastrukture i uz veliki rizik po ugrožavanje ljudskih života.

Istog mjeseca, predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović najavio je da će podnijeti krivične prijave protiv bivšeg premijera Duška Markovića, bivše ministarke ekonomije Dragice Sekulić, vlasnika Uniprom KAP-a Veselina Pejovića, bivših članova borda i bivšeg izvršnog direktora EPCG Igora Noveljića. Objasnio je da su Marković i Sekulić dali Pejoviću besplatne emisione kredite CO2, koje je on kasnije prodao EPCG za 16 miliona eura.

Ove nedjelje Uprava KAP-a najavila je svojim radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara kada im ističe postojeći ugovor o snabdijevanju sa Elektroprivredom.

KAP sada plaća struju po cijeni od 45 eura po megavatu plus PDV. A tvrde da bi im po isteku ugovora EPCG struju naplaćivala po cijeni na brezi preko 180 eura.  Iz Uniproma tvrde da je za ostale potrošače iz njihove kategorije – Željeznicu i Željezaru ostala povlaštena cijena od 45 eura. „Očigledna je namjera EPCG da diskriminiše KAP i učini nemogućim buduće poslovanje, što je samo nastavak jednog ogromnog pritiska na kompaniju Uniprom s jednim jedinim ciljem – njenim uništavanjem“.

Iz EPCG pozvali su Uniprom na pregovore. Podsjetili su ih da je došlo do drastičnih povećanja cijena električne energije ali i aluminijuma. EPCG je ponudila Unipromu popust od 20 odsto i cijenu od 120 eura po megavatu.

Prema računici EPCG, ukoliko bi naredne godine nastavila da prodaje struju Unipromu za Kombinat aluminijuma po cijeni od 45 eura za megavat, mogla bi da ima gubitke od 50 do 70 miliona eura u zavisnosti od kretanja cijena na međunarodnom tržištu. Da bi EPCG nadoknadila ove gubitke, morala bi građanima i ostaloj privredi povećati cijene za 50 do 100 odsto.

„Mi smo odlučili da poštedimo domaćinstva i tržišnim uslovima prilagodimo cijenu za one privredne subjekte koji zarađuju i ostvaruju ekstra profit pod sadašnjim uslovima. Kao društveno odgovorna kompanija, EPCG neće dozvoliti da građani Crne Gore snose ozbiljne finansijske posljedice, a sve kako bi jedan čovjek ili jedna firma ostvarivala ekstra profit“, poručili su Pejoviću iz EPCG.

Iz Uniproma, kao i ranije, ponavljaju da je KAP najveći izvoznik u državi i da u ukupnom izvozu učestvuje sa 50 odsto: „KAP nema uslova za dalji rad, pa će doći do obustave proizvodnje i njegovog zatvaranja poslije 50 godina rada u momentu najveće cijene primarnog aluminijuma na berzi u zadnjih 10 godina. Ponovićemo, 500 radnika ostaje bez posla, Crna Gora bez 300 miliona dolara izvoza, plaćanja poreza, carina, PDV-a… Ugroziće se 200 manjih firmi koje su poslovale sa KAP-om, takođe i državne kompanije Montecargo i Luka Bar”, naveli su iz Uniproma. I opet da se otpušta 500 radnika i „uništava život 3.000 članova porodica, a da ne govorimo o direktnoj ugroženosti crnogorskog budžeta“.

Monitor je početkom godine pisao da je desetine radnika dobilo otkaz u KAP-u. Pojedini kao odmazdu zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine. Poznat je slučaj  Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz.

Krajem avgusta ove godine, nakon osam godina, okončan je stečaj u KAP-u koji je trajao od jula 2013. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nedavno su naveli da je „Prviredeni sud zaključio stečajni postupak nad dužnikom Kombinat aluminijuma AD u stečaju krajem avgusta tekuće godine, dok je kod novog poslodavca Uniprom KAP zaposleno samo jedno lice”. Oni su podsjetili da je Vlada isplatila otpremnine svim bivšim radnicima KAP-a koji su se u fabrici našli u momentu otvaranja stečaja – za tu svrhu izdvojila je gotovo 5 miliona eura za zbrinjavanje bivših radnika, njih 291.

Radnici KAP-a opominju Ministarstvo da u „KAP-u ima preko 200 radnika koji nijesu primili otpremnine i koji će takođe ostati bez posla ukoliko dođe do gašenja KAP-a“.

Oni su u pismu koje su dostavili medijima saopštili da su zatečeni viješću da se planira gašenje fabrike do kraja godine. Neprijatno su iznenađeni odnosom državne kompanije EPCG i nadležnih ministarstava (Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo kapitalnih investicija) prema „najvećem, a moglo bi se reći i jedinom, industrijskom pogonu u Crnoj Gori“.

Iznenađenjima nikad kraja. Jedno od velikih je svakako da jedan od najvećih zagađivača u državi mora da plati eko taksu, pa i cijenu po tržišnim uslovima, umanjenu za 20 odsto, za svoj privatni biznis. Nije iznenađenje ni što se ljuti i psuje, i ucjenjuje platama zaposlenih.

Očekuje se dogovor Vlade, EPCG i Uniproma oko nastavka dalje proizvodnje u KAP-u.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo