Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠPIC SEZONE NA PRIMORJU: Crta u pijesku

Objavljeno prije

na

Prava sezona je, nakon ogromne julske rupe, prvih dana avgusta konačno krenula. Najveća gužva je na ulcinjskoj rivijeri. Stotine gostiju čeka svakog jutra sa koferima na Pristanu ili u glavnoj gradskoj ulici da im neko ponudi smještaj.

Slobodna soba se može naći samo u udaljenijim dijelovima grada ili u prigradskim selima. Gužve u saobraćaju su postale nesnosne, ali svi koji ostvaruju zaradu od turizma su konačno zadovoljni. Mole Boga da ovo stanje i lijepo vrijeme što duže potraju.

Procjenjuje se da u Ulcinju boravi oko 90 hiljada gostiju. Broj zvanično registrovanih turista je, međutim, tri puta manji. Najviše zbog toga negoduju u lokalnoj Turističkoj organizaciji, jer ostaju bez značajnih izvora prihoda za svoje poslovanje.

Na ulcinjsku rivijeru su nakon mjeseca Ramazana stigli masovno gosti iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Makedonije, uz tradicionalne Kosovare. Zbog činjenice da su školski raspusti ove godine u velikim njemačkim pokrajinama počeli tek od sredine jula, gastarbajteri su takođe počeli da pristižu tek od kraja jula. ,,Do sada nam je sve bilo kao vrijeme: kreni-stani, toplo-hladno. Ovih dana je pravi krkljanac”, kaže poznati ulcinjski turistički radnik Munib Abazović.

Opštinski zvaničnik u Herceg-Novom Miloš Bigović kaže za Monitor da je već sada izvjesno da će u tom gradu, u brojčanom smislu, sezona biti na prošlogodišnjem nivou. ,,Ali, nešto će manja biti vanpansionska potrošnja, prije svega zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika”, ističe on i dodaje da će to, međutim, izazvati ,,nedovoljnu satisfakciju kod gostiju, što bi, u značajnoj mjeri, moglo da opredijeli donošenje odluka pri sljedećim boravcima”.

To je rezultat turističke politike ove zemlje: 90 odsto naših kapaciteta zasnovano je na ,,zimmer frei” i apartmanima za izdavanje, pa se u situaciji kada je gotovo čitav jul padala kiša, ne može ništa bolje očekivati.

Nakon slatkih, omamljujućih i prevarnih priča o elitnom turizmu, valjda je sada svima jasno da najveći broj gostiju ovđe stiže zbog kupanja u toplom moru. Jer, i skandinavske zemlje, kao i Njemačka, Poljska ili Rusija, imaju more, ali ljeti ne bilježe rekordne posjete gostiju. Budva, Ulcinj ili Kotor, ili svaki drugi grad uključujući i ,,Mankov” Tivat (koji takođe bilježi manju posjetu tokom ovog špica) nikada neće postati London, u koji turisti hrle ne obazirući se na česte kiše.

No, nada za turističke radnike u ovoj zemlji još nije sasvim nestala.

Naime, već dvije godine evidentno je da se glavna sezona pomjera prema septembru i da se tu više ne radi o slučajnosti već o promjenama navika i potreba korisnika turističkih usluga. Nekada je špic sezone bio jul i avgust, a ove godine je prava sezona krenula krajem jula i očekuje se da potraje do sredine septembra. Ali, dani ljeta su odbrojani, cijene su u septembru takođe niže, pa je minuse iz ,,julske rupe”, ipak, nemoguće ,,ispeglati”.

Posebno ne sa ovakvom strukturom gostiju u kojoj veoma malo ima onih iz Zapadne Evrope. A jedino oni mogu osigurati širenje sezonskog kolača na pred i postsezonu, na tržištima kojima je Crna Gora konkurentna, bar što se cijena tiče. Jer, kako je objavila italijanska Nacionalna organizacija za istraživanja u turizmu, cijene usluga smještaja u hotelima, te hrane i pića u restoranima u Crnoj Gori su niže za čak 37 odsto od prosječnih u Evropi.

Ali, crnogorski turizam u trku sa konkurencijom ulazi sa teškim okovima na nogama zbog sistematskog uništavanja resursa, pljačkaške privatizacije i neviđene apartmanizacije. Zadnji spomenik te gramzivosti i beščašća je betonirani Petrovac.

,,Napravili ste kokošinjac”, poručio je tokom svoje posjete Crnoj Gori 2009. jedan od vodećih svjetskih eksperata u oblasti menadžmenta Isak Adižes. Petrovac je tada još odolijevao.

Ta samorazarajuća strategija brzog bogaćenja odbacila je Master plan razvoja crnogorskog turizma koji su još 2001. godine izradili njemački eksperti i ostavila trajno štetne posljedice na prirodu, socijalnu koheziju društva i svijest pojedinaca. U tom kontekstu je valjda razumljivo što se u ,,crnogorskoj metropoli turizma”, u Budvi, usred ove sezone dešava skandalozni ,,slučaj Mogren”, još jedan u nizu klasičnih autogolova.

U istoj ravni je i naknadna pamet (tačnije, pokušaj pranja savjesti) nekih nekada uvaženih stručnjaka u Crnoj Gori, koji ni riječ nikada iz građanskog kukavičluka ili bar zbog elementarne profesionalne pristojnosti nijesu prozborili o ovim pojavama, a koji sada, ex catedra, ističu da ćemo postati destinacija ,,od koje će se bježati!? Navode i da se apartmani ljeti pune, a da su zimi potpuno prazni, što je slučaj za inspekcijske organe.

Razumljivo je stoga što se turizam svih ovih godina Crnoj Gori događa, umjesto da se sa njim upravlja. I što se nipošto ne prate svjetski i evropski trendovi u ovoj izuzetno osjetljivoj privrednoj grani, koja je, kako nas neuspješno nastoje ubijediti, naš prioritet. A suštinski je sve suprotno rađeno od onoga što je govoreno, dok je zemlja nepovratno gubila svoj turistički identitet.

Zato će ovogodišnja sezona predstavljati kumulativni zbir odnosa prema ovoj grani, rezultantu svih naših neuspjeha. Sa tendencijom da se još veća ,,julska rupa” ponovi u narednoj godini ako se već od septembra ne preduzmu konkretni potezi i prave mjere. Jedna od njih bi svakako bila hitno donošenje strategije turizma do 2020. godine, te otvaranje najšire javne rasprave o budućnosti crnogorskog turizma. Jer, u svaku sezonu mi ćemo ulaziti sa sve više izazova, problema i očekivanja, a dobit će biti sve manja. Slično crti u pijesku. Koja traje do nailaska prvog talasa.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo