Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠPIC SEZONE NA PRIMORJU: Crta u pijesku

Objavljeno prije

na

Prava sezona je, nakon ogromne julske rupe, prvih dana avgusta konačno krenula. Najveća gužva je na ulcinjskoj rivijeri. Stotine gostiju čeka svakog jutra sa koferima na Pristanu ili u glavnoj gradskoj ulici da im neko ponudi smještaj.

Slobodna soba se može naći samo u udaljenijim dijelovima grada ili u prigradskim selima. Gužve u saobraćaju su postale nesnosne, ali svi koji ostvaruju zaradu od turizma su konačno zadovoljni. Mole Boga da ovo stanje i lijepo vrijeme što duže potraju.

Procjenjuje se da u Ulcinju boravi oko 90 hiljada gostiju. Broj zvanično registrovanih turista je, međutim, tri puta manji. Najviše zbog toga negoduju u lokalnoj Turističkoj organizaciji, jer ostaju bez značajnih izvora prihoda za svoje poslovanje.

Na ulcinjsku rivijeru su nakon mjeseca Ramazana stigli masovno gosti iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Makedonije, uz tradicionalne Kosovare. Zbog činjenice da su školski raspusti ove godine u velikim njemačkim pokrajinama počeli tek od sredine jula, gastarbajteri su takođe počeli da pristižu tek od kraja jula. ,,Do sada nam je sve bilo kao vrijeme: kreni-stani, toplo-hladno. Ovih dana je pravi krkljanac”, kaže poznati ulcinjski turistički radnik Munib Abazović.

Opštinski zvaničnik u Herceg-Novom Miloš Bigović kaže za Monitor da je već sada izvjesno da će u tom gradu, u brojčanom smislu, sezona biti na prošlogodišnjem nivou. ,,Ali, nešto će manja biti vanpansionska potrošnja, prije svega zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika”, ističe on i dodaje da će to, međutim, izazvati ,,nedovoljnu satisfakciju kod gostiju, što bi, u značajnoj mjeri, moglo da opredijeli donošenje odluka pri sljedećim boravcima”.

To je rezultat turističke politike ove zemlje: 90 odsto naših kapaciteta zasnovano je na ,,zimmer frei” i apartmanima za izdavanje, pa se u situaciji kada je gotovo čitav jul padala kiša, ne može ništa bolje očekivati.

Nakon slatkih, omamljujućih i prevarnih priča o elitnom turizmu, valjda je sada svima jasno da najveći broj gostiju ovđe stiže zbog kupanja u toplom moru. Jer, i skandinavske zemlje, kao i Njemačka, Poljska ili Rusija, imaju more, ali ljeti ne bilježe rekordne posjete gostiju. Budva, Ulcinj ili Kotor, ili svaki drugi grad uključujući i ,,Mankov” Tivat (koji takođe bilježi manju posjetu tokom ovog špica) nikada neće postati London, u koji turisti hrle ne obazirući se na česte kiše.

No, nada za turističke radnike u ovoj zemlji još nije sasvim nestala.

Naime, već dvije godine evidentno je da se glavna sezona pomjera prema septembru i da se tu više ne radi o slučajnosti već o promjenama navika i potreba korisnika turističkih usluga. Nekada je špic sezone bio jul i avgust, a ove godine je prava sezona krenula krajem jula i očekuje se da potraje do sredine septembra. Ali, dani ljeta su odbrojani, cijene su u septembru takođe niže, pa je minuse iz ,,julske rupe”, ipak, nemoguće ,,ispeglati”.

Posebno ne sa ovakvom strukturom gostiju u kojoj veoma malo ima onih iz Zapadne Evrope. A jedino oni mogu osigurati širenje sezonskog kolača na pred i postsezonu, na tržištima kojima je Crna Gora konkurentna, bar što se cijena tiče. Jer, kako je objavila italijanska Nacionalna organizacija za istraživanja u turizmu, cijene usluga smještaja u hotelima, te hrane i pića u restoranima u Crnoj Gori su niže za čak 37 odsto od prosječnih u Evropi.

Ali, crnogorski turizam u trku sa konkurencijom ulazi sa teškim okovima na nogama zbog sistematskog uništavanja resursa, pljačkaške privatizacije i neviđene apartmanizacije. Zadnji spomenik te gramzivosti i beščašća je betonirani Petrovac.

,,Napravili ste kokošinjac”, poručio je tokom svoje posjete Crnoj Gori 2009. jedan od vodećih svjetskih eksperata u oblasti menadžmenta Isak Adižes. Petrovac je tada još odolijevao.

Ta samorazarajuća strategija brzog bogaćenja odbacila je Master plan razvoja crnogorskog turizma koji su još 2001. godine izradili njemački eksperti i ostavila trajno štetne posljedice na prirodu, socijalnu koheziju društva i svijest pojedinaca. U tom kontekstu je valjda razumljivo što se u ,,crnogorskoj metropoli turizma”, u Budvi, usred ove sezone dešava skandalozni ,,slučaj Mogren”, još jedan u nizu klasičnih autogolova.

U istoj ravni je i naknadna pamet (tačnije, pokušaj pranja savjesti) nekih nekada uvaženih stručnjaka u Crnoj Gori, koji ni riječ nikada iz građanskog kukavičluka ili bar zbog elementarne profesionalne pristojnosti nijesu prozborili o ovim pojavama, a koji sada, ex catedra, ističu da ćemo postati destinacija ,,od koje će se bježati!? Navode i da se apartmani ljeti pune, a da su zimi potpuno prazni, što je slučaj za inspekcijske organe.

Razumljivo je stoga što se turizam svih ovih godina Crnoj Gori događa, umjesto da se sa njim upravlja. I što se nipošto ne prate svjetski i evropski trendovi u ovoj izuzetno osjetljivoj privrednoj grani, koja je, kako nas neuspješno nastoje ubijediti, naš prioritet. A suštinski je sve suprotno rađeno od onoga što je govoreno, dok je zemlja nepovratno gubila svoj turistički identitet.

Zato će ovogodišnja sezona predstavljati kumulativni zbir odnosa prema ovoj grani, rezultantu svih naših neuspjeha. Sa tendencijom da se još veća ,,julska rupa” ponovi u narednoj godini ako se već od septembra ne preduzmu konkretni potezi i prave mjere. Jedna od njih bi svakako bila hitno donošenje strategije turizma do 2020. godine, te otvaranje najšire javne rasprave o budućnosti crnogorskog turizma. Jer, u svaku sezonu mi ćemo ulaziti sa sve više izazova, problema i očekivanja, a dobit će biti sve manja. Slično crti u pijesku. Koja traje do nailaska prvog talasa.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo