Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po džepu građana

Objavljeno prije

na

Brojke neprikosnoveno sude o radu crnogorskog tužilaštva. Više od četiri hiljade njegovih optužnica palo je u posljednjih pet godina zbog oslobađajućih presuda, a još tri hiljade je odbijeno od ukupno 40.000 optuženja. Istovremeno, potrošeno je gotovo devet miliona eura poreskih obveznika za plate tužilaca, a hiljade neuspjelih optužnica i neosnovanih pritvaranja rezultiralo je sa 840 zahtjeva za obeštećenje zbog neosnovanog lišenja slobode koji su stigli na adresu Ministarstva pravde. Sve to, naravno, plaćaju građani. U pitanju su, najčešće, optužnice zbog korupcije, šverca droge, krađa, prevare, razbojništva, ubistava i ubistava u pokušaju. Prema analizi presuda i podacima o rezultatima antikorupcijskih reformi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), od 2006. do 2010. godine samo za korupciju je optuženo više od 200 osoba, a osuđeno svega 90. MANS-ova analiza je pokazala da je gotovo svaka peta presuda osnovnih sudova odbijena, svaka treća presuda viših, i skoro sve nakon odustanka tužioca od krivičnog gonjenja. Većina oslobađajućih presuda je donijeta zbog nedostatka dokaza da je počinjeno krivično djelo koje je optuženima stavljano na teret. A nedostatak ozbiljnih dokaza, ali i odustajanja u završnici suđenja, koštali su građane Crne Gore nekoliko miliona eura u posljednjih pet godina. No, i pored toga – vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić bila je nedavno izričita rekavši da Tužilački savjet nije vodio disciplinske postupke zbog propusta ili lošeg rada tužilaca, jer za tim ,,nije bilo potrebe”.

Kod Ministarstva pravde još se nalazi četrdeset zahtjeva za obeštećenje od države zbog neosnovanog pritvora, a 395 podnosilaca zahtjeva upućeno je na parnične postupke. Oni će pasti na teret poreskih obveznika, a po takvim tužbama već je u posljednjih pet godina isplaćeno dodatnih tri miliona.

Zbog sumnji u nezakonit rad tužilaca pisane su pritužbe, ali i nekoliko krivičnih prijava, pa i protiv vrhovnog državnog tužioca. Uzalud. Vrhu vlasti odgovara baš ovakvo tužilaštvo, sa baš ovakvim poraznim rezultatima.

Nije tužilaštvo ništa agilnije ni kada su u pitanju predmeti koji se odnose na poštovanje ljudskih prava i sloboda. Tako je nevladina organizacija Akcija za ljudska prava, poslije čekanja od gotovo dvije godine, konačno dobila odgovor od Vrhovnog državnog tužilaštva o procesuiranju 12 slučajeva kršenja ljudskih prava koji su posebno uznemirili crnogorsku javnost.

Odgovori su opravdali bojazan da Državno tužilaštvo nije preduzelo sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti da slučajeve kršenja ljudskih prava djelotvorno istraži i procesuira odgovorna lica, konstatuju u Akciji.

U toj nevladinoj organizaciji tvrde da je zapanjujuće da zakonom predviđene mjere nisu preduzete ni pošto je Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) u svom izvještaju Vladi o posjeti Crnoj Gori 2008. godine izričito kritikovao nedjelotvorno postupanje tužilaca u tri od 12 opisanih slučaja – slučaj zlostavljanja pritvorenika u spuškom zatvoru 2005. godine, zlostavljanja okrivljenih u akciji Orlov let 2006. i Vladane Kljajić 2008. ,,Ovakvo neprofesionalno istraživanje slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava, za koje su odgovorne vrhovne državne tužiteljke, prvo Vesna Medenica, a zatim i Ranka Čarapić, pokazuju da Crna Gora još nema nezavisno i nepristrasno tužilaštvo koje se ne koleba da goni državne službenike zbog kršenja ljudskih prava i uspostavi vladavinu prava”, objašnjavaju u Akciji za ljudska prava. Oni kažu da je izvjesno da Evropska unija sigurno neće pristati da ima članicu sa takvim pravosuđem, ali mnogo važnije od toga je da ,,Crna Gora ne pristane na tužioce koji je prikazuju kao zemlju kojoj nije stalo do elementarne pravde”.

U NVO Akcija za ljudska prava zaključuju da je Državno tužilaštvo zatvoreno i netransparentno kada je riječ o interesu javnosti da bude obaviještena o procesuiranju slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava: ,,Državno tužilaštvo pokazuje neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema očiglednom kršenju ljudskih prava od strane državnih službenika – pripadnika policije, službenika ZIKS-a i državnih tužilaca, odgovornih za nedjelotvorne istrage – i na taj način promoviše nekažnjivost i za teška kršenja ljudskih prava, suprotno međunarodnim standardima”.

Inače, odgovori koje je Akcija dobila pokazali su da od 12 pitanja Državno tužilaštvo uopšte nije odgovorilo na tri, u vezi istrage navoda o nezakonitom prisluškivanju sudija Višeg suda u Podgorici, o čemu je u Monitoru pisao novinar Petar Komnenić i osuđen za klevetu, istrage navoda o zlostavljanju Ibrahima Čikića i ostalih pripadnika SDA 1994, i prijava zbog zlostavljanja osoba koje su okrivljene u akciji Orlov let. Nije odgovoreno ni da li su u istrazi napada na novinara Tufika Softića ikada saslušani oni na koje je ukazao policiji da su mu prijetili, kao ni da li su istraživani navodi novinara Mladena Stojovića o fudbalskoj mafiji u Crnoj Gori u vezi napada na njega.

Uz to, ni poslije skoro sedam godina niko nije osumnjičen za fizičko zlostavljanje pritvorenika u ZIKS-u 2005. godine, iako nema nikakve sumnje da su pripadnici specijalne jedinice MUP-a tada ušli u pritvorsku jedinicu zatvora i prebili oko 30 pritvorenika, od kojih je kod 18 konzilijum Ministarstva zdravlja utvrdio ozbiljnije povrede. Odgovor VDT-a pokazuje da od kraja 2007. godine nisu sprovođene dalje istražne radnje u ovom predmetu, uprkos tome što je Evropska unija 2005. tražila efikasnu istragu ovog incidenta, a CPT 2009. godine kritikovao to što odgovarajuća istraga nije sprovedena. Među slučajevima za koje se ova NVO interesovala je i slučaj veterinarske inspektorke Mirjane Drašković. Tužilaštvo je, postupajući po krivičnoj prijavi povodom korupcije na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru, koju je veterinarska inspektorka podnijela protiv protiv glavnog veterinarskog inspektora, pravnog savjetnika direktora i direktora Veterinarske uprave Сrnе Gore, odlučilo da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo. Takav zaključak su donijeli na osnovu prethodno prikupljenih obavještenja od Državne revizorske institucije Podgorica i Veterinarske uprave Podgorica. Mirjanu Drašković niko iz tužilaštva nikada nije pozvao na razgovor. U Akciji upozoravaju da se iz odgovora zaključuje da je tužilaštvo pitalo Veterinarsku upravu da pruži obavještenje o tome da li su u njihovim redovima najodgovornije osobe korumpirane, pa je na osnovu njihovih odgovora odlučeno da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

,,Još nijedna osoba nije pravosnažno osuđena zbog ratnih zločina u Crnoj Gori. Od ukupno 30 osoba koje je tužilaštvo optužilo za ratne zločine, svih sedam optuženih u slučaju Bukovica je pravosnažno oslobođeno, a protiv 23 su postupci u toku”, objašnjava Mirjana Radović iz Akcije za ljudska prava.

I tu nije kraj apsurdima koji dolaze iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

No, izgleda da je sve to baš kako i treba da bude po mjeri vlasti. Vrhovno državno tužilaštvo godinama radi po istom principu i približno istom dinamikom. A imena dođu i prođu.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo