Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po džepu građana

Objavljeno prije

na

Brojke neprikosnoveno sude o radu crnogorskog tužilaštva. Više od četiri hiljade njegovih optužnica palo je u posljednjih pet godina zbog oslobađajućih presuda, a još tri hiljade je odbijeno od ukupno 40.000 optuženja. Istovremeno, potrošeno je gotovo devet miliona eura poreskih obveznika za plate tužilaca, a hiljade neuspjelih optužnica i neosnovanih pritvaranja rezultiralo je sa 840 zahtjeva za obeštećenje zbog neosnovanog lišenja slobode koji su stigli na adresu Ministarstva pravde. Sve to, naravno, plaćaju građani. U pitanju su, najčešće, optužnice zbog korupcije, šverca droge, krađa, prevare, razbojništva, ubistava i ubistava u pokušaju. Prema analizi presuda i podacima o rezultatima antikorupcijskih reformi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), od 2006. do 2010. godine samo za korupciju je optuženo više od 200 osoba, a osuđeno svega 90. MANS-ova analiza je pokazala da je gotovo svaka peta presuda osnovnih sudova odbijena, svaka treća presuda viših, i skoro sve nakon odustanka tužioca od krivičnog gonjenja. Većina oslobađajućih presuda je donijeta zbog nedostatka dokaza da je počinjeno krivično djelo koje je optuženima stavljano na teret. A nedostatak ozbiljnih dokaza, ali i odustajanja u završnici suđenja, koštali su građane Crne Gore nekoliko miliona eura u posljednjih pet godina. No, i pored toga – vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić bila je nedavno izričita rekavši da Tužilački savjet nije vodio disciplinske postupke zbog propusta ili lošeg rada tužilaca, jer za tim ,,nije bilo potrebe”.

Kod Ministarstva pravde još se nalazi četrdeset zahtjeva za obeštećenje od države zbog neosnovanog pritvora, a 395 podnosilaca zahtjeva upućeno je na parnične postupke. Oni će pasti na teret poreskih obveznika, a po takvim tužbama već je u posljednjih pet godina isplaćeno dodatnih tri miliona.

Zbog sumnji u nezakonit rad tužilaca pisane su pritužbe, ali i nekoliko krivičnih prijava, pa i protiv vrhovnog državnog tužioca. Uzalud. Vrhu vlasti odgovara baš ovakvo tužilaštvo, sa baš ovakvim poraznim rezultatima.

Nije tužilaštvo ništa agilnije ni kada su u pitanju predmeti koji se odnose na poštovanje ljudskih prava i sloboda. Tako je nevladina organizacija Akcija za ljudska prava, poslije čekanja od gotovo dvije godine, konačno dobila odgovor od Vrhovnog državnog tužilaštva o procesuiranju 12 slučajeva kršenja ljudskih prava koji su posebno uznemirili crnogorsku javnost.

Odgovori su opravdali bojazan da Državno tužilaštvo nije preduzelo sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti da slučajeve kršenja ljudskih prava djelotvorno istraži i procesuira odgovorna lica, konstatuju u Akciji.

U toj nevladinoj organizaciji tvrde da je zapanjujuće da zakonom predviđene mjere nisu preduzete ni pošto je Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) u svom izvještaju Vladi o posjeti Crnoj Gori 2008. godine izričito kritikovao nedjelotvorno postupanje tužilaca u tri od 12 opisanih slučaja – slučaj zlostavljanja pritvorenika u spuškom zatvoru 2005. godine, zlostavljanja okrivljenih u akciji Orlov let 2006. i Vladane Kljajić 2008. ,,Ovakvo neprofesionalno istraživanje slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava, za koje su odgovorne vrhovne državne tužiteljke, prvo Vesna Medenica, a zatim i Ranka Čarapić, pokazuju da Crna Gora još nema nezavisno i nepristrasno tužilaštvo koje se ne koleba da goni državne službenike zbog kršenja ljudskih prava i uspostavi vladavinu prava”, objašnjavaju u Akciji za ljudska prava. Oni kažu da je izvjesno da Evropska unija sigurno neće pristati da ima članicu sa takvim pravosuđem, ali mnogo važnije od toga je da ,,Crna Gora ne pristane na tužioce koji je prikazuju kao zemlju kojoj nije stalo do elementarne pravde”.

U NVO Akcija za ljudska prava zaključuju da je Državno tužilaštvo zatvoreno i netransparentno kada je riječ o interesu javnosti da bude obaviještena o procesuiranju slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava: ,,Državno tužilaštvo pokazuje neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema očiglednom kršenju ljudskih prava od strane državnih službenika – pripadnika policije, službenika ZIKS-a i državnih tužilaca, odgovornih za nedjelotvorne istrage – i na taj način promoviše nekažnjivost i za teška kršenja ljudskih prava, suprotno međunarodnim standardima”.

Inače, odgovori koje je Akcija dobila pokazali su da od 12 pitanja Državno tužilaštvo uopšte nije odgovorilo na tri, u vezi istrage navoda o nezakonitom prisluškivanju sudija Višeg suda u Podgorici, o čemu je u Monitoru pisao novinar Petar Komnenić i osuđen za klevetu, istrage navoda o zlostavljanju Ibrahima Čikića i ostalih pripadnika SDA 1994, i prijava zbog zlostavljanja osoba koje su okrivljene u akciji Orlov let. Nije odgovoreno ni da li su u istrazi napada na novinara Tufika Softića ikada saslušani oni na koje je ukazao policiji da su mu prijetili, kao ni da li su istraživani navodi novinara Mladena Stojovića o fudbalskoj mafiji u Crnoj Gori u vezi napada na njega.

Uz to, ni poslije skoro sedam godina niko nije osumnjičen za fizičko zlostavljanje pritvorenika u ZIKS-u 2005. godine, iako nema nikakve sumnje da su pripadnici specijalne jedinice MUP-a tada ušli u pritvorsku jedinicu zatvora i prebili oko 30 pritvorenika, od kojih je kod 18 konzilijum Ministarstva zdravlja utvrdio ozbiljnije povrede. Odgovor VDT-a pokazuje da od kraja 2007. godine nisu sprovođene dalje istražne radnje u ovom predmetu, uprkos tome što je Evropska unija 2005. tražila efikasnu istragu ovog incidenta, a CPT 2009. godine kritikovao to što odgovarajuća istraga nije sprovedena. Među slučajevima za koje se ova NVO interesovala je i slučaj veterinarske inspektorke Mirjane Drašković. Tužilaštvo je, postupajući po krivičnoj prijavi povodom korupcije na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru, koju je veterinarska inspektorka podnijela protiv protiv glavnog veterinarskog inspektora, pravnog savjetnika direktora i direktora Veterinarske uprave Сrnе Gore, odlučilo da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo. Takav zaključak su donijeli na osnovu prethodno prikupljenih obavještenja od Državne revizorske institucije Podgorica i Veterinarske uprave Podgorica. Mirjanu Drašković niko iz tužilaštva nikada nije pozvao na razgovor. U Akciji upozoravaju da se iz odgovora zaključuje da je tužilaštvo pitalo Veterinarsku upravu da pruži obavještenje o tome da li su u njihovim redovima najodgovornije osobe korumpirane, pa je na osnovu njihovih odgovora odlučeno da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

,,Još nijedna osoba nije pravosnažno osuđena zbog ratnih zločina u Crnoj Gori. Od ukupno 30 osoba koje je tužilaštvo optužilo za ratne zločine, svih sedam optuženih u slučaju Bukovica je pravosnažno oslobođeno, a protiv 23 su postupci u toku”, objašnjava Mirjana Radović iz Akcije za ljudska prava.

I tu nije kraj apsurdima koji dolaze iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

No, izgleda da je sve to baš kako i treba da bude po mjeri vlasti. Vrhovno državno tužilaštvo godinama radi po istom principu i približno istom dinamikom. A imena dođu i prođu.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo