Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po džepu građana

Objavljeno prije

na

Brojke neprikosnoveno sude o radu crnogorskog tužilaštva. Više od četiri hiljade njegovih optužnica palo je u posljednjih pet godina zbog oslobađajućih presuda, a još tri hiljade je odbijeno od ukupno 40.000 optuženja. Istovremeno, potrošeno je gotovo devet miliona eura poreskih obveznika za plate tužilaca, a hiljade neuspjelih optužnica i neosnovanih pritvaranja rezultiralo je sa 840 zahtjeva za obeštećenje zbog neosnovanog lišenja slobode koji su stigli na adresu Ministarstva pravde. Sve to, naravno, plaćaju građani. U pitanju su, najčešće, optužnice zbog korupcije, šverca droge, krađa, prevare, razbojništva, ubistava i ubistava u pokušaju. Prema analizi presuda i podacima o rezultatima antikorupcijskih reformi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), od 2006. do 2010. godine samo za korupciju je optuženo više od 200 osoba, a osuđeno svega 90. MANS-ova analiza je pokazala da je gotovo svaka peta presuda osnovnih sudova odbijena, svaka treća presuda viših, i skoro sve nakon odustanka tužioca od krivičnog gonjenja. Većina oslobađajućih presuda je donijeta zbog nedostatka dokaza da je počinjeno krivično djelo koje je optuženima stavljano na teret. A nedostatak ozbiljnih dokaza, ali i odustajanja u završnici suđenja, koštali su građane Crne Gore nekoliko miliona eura u posljednjih pet godina. No, i pored toga – vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić bila je nedavno izričita rekavši da Tužilački savjet nije vodio disciplinske postupke zbog propusta ili lošeg rada tužilaca, jer za tim ,,nije bilo potrebe”.

Kod Ministarstva pravde još se nalazi četrdeset zahtjeva za obeštećenje od države zbog neosnovanog pritvora, a 395 podnosilaca zahtjeva upućeno je na parnične postupke. Oni će pasti na teret poreskih obveznika, a po takvim tužbama već je u posljednjih pet godina isplaćeno dodatnih tri miliona.

Zbog sumnji u nezakonit rad tužilaca pisane su pritužbe, ali i nekoliko krivičnih prijava, pa i protiv vrhovnog državnog tužioca. Uzalud. Vrhu vlasti odgovara baš ovakvo tužilaštvo, sa baš ovakvim poraznim rezultatima.

Nije tužilaštvo ništa agilnije ni kada su u pitanju predmeti koji se odnose na poštovanje ljudskih prava i sloboda. Tako je nevladina organizacija Akcija za ljudska prava, poslije čekanja od gotovo dvije godine, konačno dobila odgovor od Vrhovnog državnog tužilaštva o procesuiranju 12 slučajeva kršenja ljudskih prava koji su posebno uznemirili crnogorsku javnost.

Odgovori su opravdali bojazan da Državno tužilaštvo nije preduzelo sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti da slučajeve kršenja ljudskih prava djelotvorno istraži i procesuira odgovorna lica, konstatuju u Akciji.

U toj nevladinoj organizaciji tvrde da je zapanjujuće da zakonom predviđene mjere nisu preduzete ni pošto je Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) u svom izvještaju Vladi o posjeti Crnoj Gori 2008. godine izričito kritikovao nedjelotvorno postupanje tužilaca u tri od 12 opisanih slučaja – slučaj zlostavljanja pritvorenika u spuškom zatvoru 2005. godine, zlostavljanja okrivljenih u akciji Orlov let 2006. i Vladane Kljajić 2008. ,,Ovakvo neprofesionalno istraživanje slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava, za koje su odgovorne vrhovne državne tužiteljke, prvo Vesna Medenica, a zatim i Ranka Čarapić, pokazuju da Crna Gora još nema nezavisno i nepristrasno tužilaštvo koje se ne koleba da goni državne službenike zbog kršenja ljudskih prava i uspostavi vladavinu prava”, objašnjavaju u Akciji za ljudska prava. Oni kažu da je izvjesno da Evropska unija sigurno neće pristati da ima članicu sa takvim pravosuđem, ali mnogo važnije od toga je da ,,Crna Gora ne pristane na tužioce koji je prikazuju kao zemlju kojoj nije stalo do elementarne pravde”.

U NVO Akcija za ljudska prava zaključuju da je Državno tužilaštvo zatvoreno i netransparentno kada je riječ o interesu javnosti da bude obaviještena o procesuiranju slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava: ,,Državno tužilaštvo pokazuje neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema očiglednom kršenju ljudskih prava od strane državnih službenika – pripadnika policije, službenika ZIKS-a i državnih tužilaca, odgovornih za nedjelotvorne istrage – i na taj način promoviše nekažnjivost i za teška kršenja ljudskih prava, suprotno međunarodnim standardima”.

Inače, odgovori koje je Akcija dobila pokazali su da od 12 pitanja Državno tužilaštvo uopšte nije odgovorilo na tri, u vezi istrage navoda o nezakonitom prisluškivanju sudija Višeg suda u Podgorici, o čemu je u Monitoru pisao novinar Petar Komnenić i osuđen za klevetu, istrage navoda o zlostavljanju Ibrahima Čikića i ostalih pripadnika SDA 1994, i prijava zbog zlostavljanja osoba koje su okrivljene u akciji Orlov let. Nije odgovoreno ni da li su u istrazi napada na novinara Tufika Softića ikada saslušani oni na koje je ukazao policiji da su mu prijetili, kao ni da li su istraživani navodi novinara Mladena Stojovića o fudbalskoj mafiji u Crnoj Gori u vezi napada na njega.

Uz to, ni poslije skoro sedam godina niko nije osumnjičen za fizičko zlostavljanje pritvorenika u ZIKS-u 2005. godine, iako nema nikakve sumnje da su pripadnici specijalne jedinice MUP-a tada ušli u pritvorsku jedinicu zatvora i prebili oko 30 pritvorenika, od kojih je kod 18 konzilijum Ministarstva zdravlja utvrdio ozbiljnije povrede. Odgovor VDT-a pokazuje da od kraja 2007. godine nisu sprovođene dalje istražne radnje u ovom predmetu, uprkos tome što je Evropska unija 2005. tražila efikasnu istragu ovog incidenta, a CPT 2009. godine kritikovao to što odgovarajuća istraga nije sprovedena. Među slučajevima za koje se ova NVO interesovala je i slučaj veterinarske inspektorke Mirjane Drašković. Tužilaštvo je, postupajući po krivičnoj prijavi povodom korupcije na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru, koju je veterinarska inspektorka podnijela protiv protiv glavnog veterinarskog inspektora, pravnog savjetnika direktora i direktora Veterinarske uprave Сrnе Gore, odlučilo da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo. Takav zaključak su donijeli na osnovu prethodno prikupljenih obavještenja od Državne revizorske institucije Podgorica i Veterinarske uprave Podgorica. Mirjanu Drašković niko iz tužilaštva nikada nije pozvao na razgovor. U Akciji upozoravaju da se iz odgovora zaključuje da je tužilaštvo pitalo Veterinarsku upravu da pruži obavještenje o tome da li su u njihovim redovima najodgovornije osobe korumpirane, pa je na osnovu njihovih odgovora odlučeno da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

,,Još nijedna osoba nije pravosnažno osuđena zbog ratnih zločina u Crnoj Gori. Od ukupno 30 osoba koje je tužilaštvo optužilo za ratne zločine, svih sedam optuženih u slučaju Bukovica je pravosnažno oslobođeno, a protiv 23 su postupci u toku”, objašnjava Mirjana Radović iz Akcije za ljudska prava.

I tu nije kraj apsurdima koji dolaze iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

No, izgleda da je sve to baš kako i treba da bude po mjeri vlasti. Vrhovno državno tužilaštvo godinama radi po istom principu i približno istom dinamikom. A imena dođu i prođu.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo