Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Drogatursom preko Kule

Objavljeno prije

na

Devetog jula 2009. godine jedan transportni kombi-bus prošao je bez problema preko graničnog prelaza Kula kod Rožaja, prenoseći veću količinu heroina. Droga je, kako tvrdi izvor Monitora iz policije, stigla do Sarajeva. Zna se, kaže naš izvor, i kojeg kosovskog narko bosa je to bila „roba”. On objašnjava da je vlasnik turističke firme koja se bavila prevozom putnika iz Peći prema Sarajevu, Novom Pazaru i Beogradu, formalno stanovnik Berana, ali da je vjerovatno iz jednog susjednog grada.

„Njegova lična dokumenta su na Berane. Turistička i autoprevozna firma mu je registrovana u Peći, sa sjedištem u Vitomirici”, priča ovaj policijski izvor.

Prema njegovim riječima prevoz putnika na relacijama do Sarajeva, Novog Pazara i Beograda, za ovu firmu je samo paravan ze prenošenje droge do tih gradova, i njenog daljeg distribuiranja na zapadnoevropske destinacije.

„Vlasnik ove firme nema policijski dosije. Nikada nije osuđivan. Nema čak ni registrovan saobraćajni prekršaj. Potpuno je čist i zato do sada nije uhvaćen na djelu. Treba nam sigurna dojava da bismo mogli da sprovedemo akciju i prekinemo tu liniju prekograničnog šverca”, kaže naš izvor.

On napominje da se na ovaj način droga najčešće transportuje u prtljagu, u rezervnim točkovima, ili u posebnim, varenim i dobro skrivenim spremištima.

„Imali smo i ranije slučajeva da se droga prenosi autobusima preko legalnih graničnih prelaza između Kosova i Crne Gore, odnosno preko Kule, ali bez sigurne dojave nijesmo mogli ništa da uradimo. Jednom prilikom smo imali dojavu, ali su organizatori šverca uspjeli da nas osujete, onda su umjesto džaka sa drogom smjestili džak šećera. Šverceri nijesu ni malo naivni. Oni to rade vrlo vješto i idu na sigurno kada su velike količine u pitanju”, priča izvor iz policije.

Droga se preko legalnih graničnih prelaza najčešće prenosi putničkim automobilima, kombijima, autobusima i kamionima, odnosno šleperima.

„Sjećate li se slučaja iz 2008. godine. Dvanaestog avgusta te godine u dvadeset časova granicu preko Kule, sa izvjesnom količinom droge, prešao je Valjdet Keljmendi. Njegovo odredište je bilo Berane. Valjdet je koristio automobil audi A4 beranskih oznaka, koji je bio registrovan na Samira Musića, bliskog rođaka Safeta Kalića. Taj auto je bio u voznom parku klana Keljmendi, što govori o direktnoj vezi toga klana sa rožajskim klanom”, priča policijski izvor.

Osim legalnog graničnog prelaza preko Kule, šverceri svih vrsta roba mnogo više koriste ilegalne puteva na granici Kosova i Crne Gore, koji se otvaraju sa prvim otapanjem snijega preko planinskih prevoja. Na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi i naveliko švercuju robe svih vrsta.

Prema našem izvoru ovi putevi policiji nijesu nepoznati, ali je nejasno zašto se nešto ne preduzima da se blokiraju i da se time šverc zaustavi.

„Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama lako naći. Moguće je čak prema preciznim koordinatama otkriti, maltene u metar, i mjesta gdje kriminalne grupe iz Crne Gore i sa Kosova vrše razmjenu roba”, kaže za taj policijski izvor.

Kada je droga u pitanju, najznačajniji od tih puteva je onaj koji vodi od sela Boge, iz Crne Gore, preko planine Hajle, do sela Hadžovići. Koordinate ovog sela su 2330-3169. Nalazi se praktično na granici, malo unutar teritorije Kosova.

„U tom selu vikendicu ima Naser Keljmendi, i ta vikendica obično služi za skladištenje robe, prije preuzimanja i ukoliko dođe do nekih neplaniranih zastoja”, priča policijski službenik.

On kaže da je šira porodica Keljmendi, rodom iz Peći, jedna od glavnih u švercu svih vrsta roba.

„ Drvna građa, nezakonito uvezena iz Crne Gore, najviše se lageruje u selu Raušići, a za transport i skladištenje oružja značajno je selo Dretalj u Rugovskoj klisuri. Koordinate tog sela su DN 2804-2892. Ovo selo poznato je po švercu oružja sa čitavog Balkana, a naročito iz Bosne, odnosno direktno iz Foče, gdje rade dvije kriminalne grupe, koje su nekada predvodili haški optuženici Brane Ćosović i Dragoljub Kunovac Žaga. Te grupe i danas kontrolišu šverc oružja od Bosne preko Srbije i Crne Gore do Kosova, dobro poznatim putevima”, objašnjava izvor iz policije.

Drugi ilegalni put na crnogorsko-kosovskoj granici vodi od švercerski takođe dobro poznatog sela Bandžov, zatim preko Hajle do Rugovske klisure.

„Treći put vodi preko sela Bjeluhe na Čakoru. To je nekadašnji prelaz koji je kontrolisala vojska. Danas nije u funkciji, osim, naravno, za švercere i kriminalce”, kaže izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, ukoliko Bjeluhe „zataje”, onda na planini Čakor postoje još dva ilegalna švercerska puta, sa takođe poznatim koordinatama. Ona se nalaze u blizini nekadašnjeg planinarskog doma na ovoj planini iznad Murine i Plava.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2823-3105”, priča naš sagovornik.

Sedmi put kojim se zaobilazi granični prelaz na Kuli, a kojim mogu da idu i cisterne sa naftom, malo prije carinskog prelaza ulazi u šumu, i silazi do sela Radavac na Kosovu.

„Ovi putevi naročito su frekventni i u punoj upotrebi u toku ljeta, kada nema snijega. Tu se koriste sva prevozna sredstva, od motokultivatora, traktora i tamića, odnosno malih kamiona, do šlepera. Zimi su u upotrebi konji i motorne sanke”, kaže izvor iz policije.

Tim putevima švercuju se sve vrste akciznih roba – cigarete, kafa, nafta, čak i meso iz Brazila. Takođe i droga i oružje. Švercerskim poslovima sa kosovske strane prema Crnoj Gori bavi se veliki broj kriminalnih grupa i klanova o kojima postoji velika policijska dokumentacija, od najkrupnijih igrača, do sitnih saradnika. Svi klanovi veoma dobro sarađuju između sebe u podjeli poslova. Poznato je i sa kojim kriminalnim grupama u Crnoj Gori imaju direktne veze kosovski šverceri.

„Policija raspolaže takođe podacima koji ukazuju na to da kosovski kriminalci imaju saradnike na području Rožaja, Berana, Plava i Pljevalja. Prema operativnim policijskim podacima, kriminalci sa Kosova nerijetko voze luksuzne automobile crnogorskih registarskih oznaka, najčešće Berana i Podgorice, naravno na tuđa imena, obično svojih ortaka”, kaže ovaj policijski službenik.

Monitorov izvor tvrdi da sve ove podatke posjeduju i strane obavještajne službe koje tokove prekograničnog šverca prate čak i satelitskim putem.

„Tako je napravljen satelitski snimak pretovara cigareta iz jednog šlepera koji je stigao iz Crne Gore na Kosovo. Satelitski se čak mogu snimiti i tablice kamiona i drugih vozila koja učestvuju u švercu”, napominje policijski izvor.

On smatra da je za ozbiljniju borbu protiv prekograničnog šverca potrebna akcija širih, međudržavnih razmjera. Sadašnji broj policijskih patrola, prema njegovom mišljenju, nije dovoljan da pokrije odjednom sve ilegalne švercerske kanale koji sa područja Crne Gore vode na Kosovo i obratno.

„Potrebna je, takođe, i bolja tehnička opremljenost na zvaničnom graničnom prelazu na Kuli. Na tom prelazu, kuda prolazi takozvana avganistanska transverzala, nema ne samo savremenih skenera i druge opreme, nema čak ni psa obučenog za otkrivanje droge. Zato droga preko tog prelaza i može da se prevozi kombijima, automobilima, autobusima i kamionima, kao što je to u slučajevima koje sam vam opisao”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zbog nepravilnosti u radu, Ministarstvo zdravlja namjerava da smijeni direktora Montefarma Gorana Marinovića. Tome se usprotivila njegova stranka SNP uz prijetnju da će tražiti da se preispita pozicija ministra Vojislava Šimuna. Tvrde da je cilj da se vrate kadrovi DPS-a, a Marinović svjedoči o tome da  monopoli koje je DPS uspostavio nijesu ni taknuti

 

 

Javnost ovih dana prati prepucavanje između Ministarstva zdravlja i Gorana Marinovića, direktora Montefarma, koji je podršku dobio od svoje Socijalističke narodne partije.

Razlog svađe je namjera Ministarstva da Marinovića razriješi funkcije. Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova je utvrdila više od 30 nepravilnosti u njegovom radu, te kršenje brojnih zakona i zloupotrebu službenog položaja.

Iz Ministarstva, između ostalog, tvrde da je Marinović mimo finansijskog plana ustanove i Pravilnika o sistematizaciji, potrošio oko million i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih. To je u nalazu konstatovala i Državna revizorska institucija (DRI).

,,Marinović je, mimo obaveznih internih procedura, dodjeljivao svakog mjeseca istim zaposlenima određene finansijske nadoknade, bez ikakvog obrazloženja i utemeljenja. Prema preliminarnim procjenama, u ovu svrhu utrošeno je oko 200.000 eura, a samo tokom 2023. je potpisao 160 odluka o stimulacijama po različitim osnovama”, stoji  u saopštenju. Iz Ministarstva zdravlja kazali su i da je tokom 2022. i prošle godine preuzeo dug veledrogerije Medicalana u ukupnoj vrijednosti 210.000 eura po osnovu ugovora o cesiji, a da pritom prema tom privatniku Montefarm nije imao dugovanja, što je u izvještaju utvrdila i DRI.

Socijalistička narodna partija (SNP) je oštro reagovala na najavu ministra Vojislava Šimuna da smijeni Marinovića. Traže da preispita tu odluku. Isltiču da je Marinović dolaskom na funkciju zaustavio veliki broj nezakonitih radnji i značajno povećao profit Montefarma  o čemu postoje nepobitni dokazi.

,,Imamo opravdanu bojazan da određeni funkcioneri iz PES-a pokušavaju da ‘na mala vrata’ vrate kadrove DPS-a koje smo poslije mnogo godina uspješno razvlastili. Ovi naši zahtjevi da se ne smjenjuju pomenuti ljudi nisu uvaženi, stoga još jednom apelujemo na ministra da preispita svoje odluke, u suprotnom, mi ćemo biti prinuđeni da otvorimo pitanje njegove pozicije kao ministra zdravlja u rekonstrukciji Vlade koja slijedi, sa ostalim kolegama i partnerima u Vladi”, zaprijetili su iz SNP-a.

Iz Ministarstva su im odgovorili istim tonom: „ Zabrinjavajuće je što u odbrani smijenjenih rukovodilaca zdravstvenih ustanova učestvuju isključivo političke partije, što opet govori o načinu njihovog postavljenja”.

U svoju odbranu stao je Marinović.,,Zadrli smo u privatni debeli interes lobija i privatnih veledrogerija”, izjavio je za Dan. On je naveo da mu Ministarsvo zamjera ,,banalne” stvari i svaku je odbacio.

Marinović ističe  da je 2021. godine, kada je on došao na mjesto direktora, Montefarm  imao šestomjesečni promet od 2,2 miliona eura, koji je  do kraja te godine dupliran: ,,Montefarm za vrijeme mog mandata 2022. i 2023. godinu zaključio bez ikakvih dugovanja prema dobavljačima, a promet iz sopstvenih sredstava je povećan sa 1,7 miliona na 8,5 miliona, pazari (gotovina) sa 2,4 miliona na 10,2 miliona, a neto dobit je sa oko 350.000 porasla na preko milion eura godišnjeg prosjeka”.

Marinović naglašava da su to pare koje su trebale da odu privatnicima, te da su im oni uzeli dio kolača.

Govoreći o monopolu privatnih kompanija, on je  iznio podatak da je tokom 2021. godine Glosarij u budžetu Montefarma imao učešće 83,8 odsto, a u 2022.  učešće od čak 106,40 odsto, probijena su sredstva za 6,4 odsto, pa je rađen rebalans.  Budžet za 2023. bio je 99 miliona eura, a Glosarij i CD Medika imali su učešće 89,70 odsto. Uz komentar da se radi o toliko ekstremnom monopolu jedne kompanije da bi Crna Gora ostala bez ljekova da se nešto desi vlasniku ili toj firmi.

,,Montefarm jedan jedini lijek nije nabavio za ovu državu, sve se nabavlja preko privatnih kompanija. Mi smo polica za njihove ljekove i suplemente, a gube svi sem privatnih veledrogerija. Glosarij je registrovao preko 90 odsto ljekova i niko drugi se ne može na tendere javiti. Tenderi su postali besmisleni”, naveo je Marinović. Objasnio je da su ta pravila donijeta za vrijeme DPS-a i da još važe, te da takve regule nijesu poznate u Evropi.

,,Po zakonu, samo ona kompanija koja u Agenciji za ljekove registruje neki lijek može ga nabavljati za Montefarm, odnosno za liječenje građana Crne Gore. Zbog monopolističkih pravila, tenderi su postali besmisleni, jer se unaprijed zna ko može da dobije posao”, istakao je Marinović. Zatim je  pojasnio da po Zakonu o javnim nabavkama, Montefarm ima mogućnost da uvozi, ali ne i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zbog čega kompletne nabavke mora da prepusti privatnicima. Upitan da li su pokušali da promijene monopolistička pravila, on je istakao da odgovore na urgencije nijesu dobili ni od jedne vlade. Naglasio je da državu, zbog rabata koji imaju privatnici, ljekovi koštaju 30 do 40 odsto skuplje.

Odavno se govori o monopolu veledrogerija zbog kojeg  plaćamo  najskuplje cijene u regionu uz povremene nedostatke ljekova. Prije par godina je u Skupštini Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ustvrdio da farmaceutska firma Glosarij ima monopol na tržištu ljekova i da  navodno nadležni ne hapse vlasnika te firme Branislava Martinovića zbog nezakonitih radnji, jer je kum tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv Medojevića, početkom 2019, Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je. Specijalno nije dalje nastavljalo da ispituje eventualno postojanje monopola.

Glosarij je prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori koja je osnovana 1992. godine na Cetinju. Ova kompanija, kao i Famerga, godinama su u vrhu liste po milionima koje dobijaju u poslovima sa državom I lokalnim samoupravama. Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Famegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano je da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura.

Taj iznos se nije mijenjao ni do danas. U tom smislu su neutemeljena strahovanja SNP-a o povratku DPS kadrova jer kadrovi nove vlasti ni nakon tri godine nijesu uspjeli da okrnje ni jedan monopol, ne samo u zdravstvu, nego ni u građevinarstvu, trgovini…

Marinović  tvrdi da je po srijedi politička smjena. Na optužbe o preko milion eura potrošenih na zapošljavanje preko agencije, on kaže da kompanija nije smjela stati  jer je ogroman broj ljudi bio na bolovanjima. Smatra i da je opravdano što je na osnovu rezultata radnicima dodjelivao stimulacije u iznosu do 200 eura.

I sam Marinović je nedavno predložen za nagradu ali od 20.00 eura, zbog dobrog poslovanja. Objasnio je da je u pitanju  12 bruto plata za 33 mjeseca upravljanja, uz napomenu da nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro 24 sata dnevnog rada, od dana imenovanja 15.06.2021. Objasnio je i da su članovi Odbora direktora za isti period većinom u prosjeku primili 19.000 eura, za 11 održanih redovnih zasijedanja.

Među brojnim nepravilnostima u radu Montefarma koje je u svom izvještaju iz februara ove godine naveo DRI piše i to da je  u 2022. godini Odbor direktora, shodno zapisnicima  sa sjednica Odbora direktora zasijedao svega tri puta, a primao naknade za svoj rad svakomjesečno tokom cijele godine.

U izvještaju DRI navodi se i da su troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi u bilansu uspjeha Montefarma  za 2022. godinu  iskazani u iznosu od 7,3 miliona eura.  Uvidom u bilans uspjeha za 2022. godinu je utvrđeno da su pomenuti troškovi u 2021. godini iznosili 5,8 miliona i isti su u 2022. godini u odnosu na 2021. uvećani za 25,05 odsto.

U izvještaju DRI, na koji se poziva i Ministarstvo, dato je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Montefarma. Dok je zbog propusta i nepravilnosti DRI dao negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Montefarma.

Izvještaj DRI-a je dostavljen i Vrhovnom državnom tužilaštvu, a ono ga je proslijedilo  kolegama iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AFERA TUNEL: I dalje u mraku  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisija Višeg suda  utvrdila je  šta nedostaje u depou, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovor na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela – ko je naručilac ovih radova, i zbog čega je tačno tunel ispod Višeg suda  prokopan

 

 

Ni šest mjeseci nakon otkrivanja crne rupe u crnogorskom pravosuđu ili afere u javnosti poznatoj kao „Tunel“, crnogorska javnost nije dobila odgovore na pitanja ko je nalogodavac rudarskog posla i koji je bio motiv kopanja prolaza do depoa podgoričkog Višeg suda.

Umjesto odgovora, iz Višeg suda Osnovnom tužilaštva dostavljen je popis stvari koje nedostaju, čime se dodatno urušila priča o tome da iza čitavog posla stoje pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, ali i tvrdnje bivšeg premijera Dritana Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Na spisku stvari koje nedostaju našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Iz Višeg suda za Monitor su ponovili –  nijedna nije iz postupka za ubistvo Jovanovića.

Polugodišnjim popisom utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8”, pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta “Enterijeri”. Nemoguće je ne zapitati se zbog čega bi grupi kradljivaca bilo potrebno nečije rješenje o oslobađanju poreza na promet, šta li su namjeravali da urade sa kovertom i za koje potrebe su uzeli vizit kartu?

Nestalim papirima tu nije kraj. U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari, po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od šest foldera-registratora i jednog paketa, a pronađen je jedan paket i četiri foldera-registratora. Dakle, komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad, odnosno gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz.

No, dok je javnost jedva dočekala da vidi šta to nedostaje iz depoa Višeg suda,  niko nije postavio pitanje Višem sudu – kada su zadnji put uradili detaljan popis depoa i šta su tim popisom utvrdili. Popisom koji je rađen za potrebe istrage koja je u toku, utvrđeno je da nedostaje i droga, ali ne u količinama koje se mjere tonama, već gramima. Precizno su u dopisu naveli koja i koliko.

„U pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62g heroina; u predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692g. U pravosnažno okončanom predmetu nije pronađena konoplja u količini od 177,68g,  nijesu pronađena tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862g, 1,492g, i 58,503g, dok u predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726g kokaina“, dio je popisa koji je sačinila Komisija Višeg suda.

Komisija je  utvrdila šta nedostaje, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovore na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela- ko je naručilac ovih radova. Obećanja da će i to biti utvrđeno stizalo je sa raznih adresa pa i od u to vrijeme vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića koji je kazao da će nakon hapšenja osumnjičenih biti jasnije ko je finanisirao ovaj kriminalni poduhvat.

Korak dalje otišao je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je tokom konferencije za medije javnost uvjeravao da crnogorski istražitelji imaju kompletno sklopljen mozaik i da osim ljudi koji su učestvovali u samom kopanju tog tunela i logistike koja je pomagala u tom poslu postoji i trag koji vodi prema nalogodavcima ovog krivičnog djela. Tom prilikom je najavio njihovu skoru identifikaciju.

„Većina ovih lica nijesu u Crnoj Gori, ali uz pomoć partnerskih službi drugih država oni bi trebalo da budu uhapšeni i izručeni Crnoj Gori. Na taj način bi došli do onog što je krajnji cilj, a to je da imamo imena nalogodavaca ovog zaista teškog krivičnog djela koje je poljuljalo sistem bezbjednosti kod nas“, kazao je Adžić.

Šest mjeseci kasnije sistem bezbjednosti se ljulja istim intezitetom, kao i povjerenje javnosti u nosioce bezbjednosnih i pravosudnih funkcija. Prvo, zbog odluke da se zatrpa tunel ispod Višeg suda, a potom i šestomjesečnim popisom nestalih stvari. U međuvremenu dio grupe osumnjičene za kopanje pušten je da se u daljem postupku brane sa slobode. Razloga da im se produži pritvor nije ni bilo.

Tunel do depoa Višeg suda, u kome se čuva dokazni materijal za gotovo sve sudske postupke, ali i droga, oružje, novac i spisi predmeta, otkriven je u septembru prošle godine. Zbog kopanja tunela do Višeg suda osumnjičeni su Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić.

Istraga i dalje traje. Narednih dana očekuje se da švedski pravosudni organi izruče srpskog državljanina Vladimira Erića koji je osumnjičen da je dio grupe koja je  prokopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Erić je uhapšen u oktobru prošle godine u Švedskoj, na aerodromu u Stokholmu dok je pokušavao da se ukrca na let za Beograd.

Možda ovaj osumnjičeni otkrije nove detalje o sumnjivom poslu, rješenju o porezu ili koverti.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo