Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika minira turizam

Objavljeno prije

na

Direktor budvanskog hotela Kvin of Montenegro Dragan Ivančević zaprijetio da će 1. juna taj elitni objekat biti zatvoren ukoliko se dozvoli postavljanje privremenih objekata u njegovoj blizini. „Na takav potez smo se odlučili, jer nam je u februaru iz opštine Budva obećano da privremenih objekata neće biti. No, obećanje je već prekršeno”, kaže on.

Prema njegovim riječima, u lokalnoj samoupravi im je tada rečeno da će pored hotela Kvin of Montenegra biti samo jedan konzervator za sladoled, koji je, kako dodaje, sada prerastao u malu robnu kuću. On navodi da bi državni organi trebalo da favorizuju legalnu privredu, a da je za to potrebna jedino volja.

„Za to nijesu potrebna nikakva posebna ulaganja, potrebna je samo politička volja. Treba osloboditi investitore nelojalne konkurencije, a Crnu Goru ružne pojave koja devalvira sve što nam je Bog dao”, smatra Ivančević.

S njegovim stavovima apsolutno se slažu u Crnogorskom turističkom udruženju (CTU), jer su uvjereni da se samo sinhronizovanom i konkretnom akcijom mogu riješiti problemi koji su iz godine u godinu sve veći. Oni su predložili da se privremeni objekti postavljaju u zonama, udaljenim od hotela najmanje 200 metara.

„Privremeni objekti imaju sve ono što mi nudimo, samo na mnogo nižem nivou, s damping cijenama, tik pored naših objekata. Mi trpimo totalno nelojalnu konkurenciju ozakonjenu s nivoa lokalne samouprave”, kaže predsjednik CTU Žarko Radulović.

Iz crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma saopštavaju da razumiju hotelijere, ali i ističu da je to pitanje u domenu opština. Obećali su da će se svakako potruditi da se nađe neko prihvatljivo rješenje.

Biće svakako interesantno posmatrati dalji razvoj događaja. Jer, u igri su veliki ulozi svih. Ako je riječ o hotelijerima, njima je sada savršeno jasno da s ogromnim nametima i ograničenjima ne mogu više da trče trku s konkurencijom. Pravo je čudo kako su i proteklih godina uopšte poslovali, jer je popunjenost crnogorskih hotela nedovoljna da pokrije njihove visoke troškove.

„Prosječna popunjenost hotela je ispod 100 dana, turisti iz okruže¬nja plitkih su džepova i u Crnoj Gori provode ispod sedam dana, što je malo, a zapostavljena su za¬padna tržišta bez kojih nema pro¬duženja turističke sezone”, kaže bivši crnogorski ministar turizma Vladimir Mitrović.

Poznato je da hotel može rentabilno poslovati samo ako je njegova popunjenost bar 150 dana u godini. Ako se ima u vidu i činjenica da su gotovo svi hoteli prezaduženi kod poslovnih banaka, a da su uslovi poslovanja sve teži, onda je najava radikalnih mjera hotelijera samo krik očajnika. Tim prije kada se zna da je prosječan PDV za hotelijere u EU 7,5 odsto. „Naša direktna konkurencija uživa u olakšicama, dok se mi držimo jako kruto i u konačnici teško možemo biti konkurentni”, ističe Ivančević.

On je nesumnjivo u pravu kada kaže da će sve zavisiti od političke volje i procjene kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Jer, politika je davno pojela crnogorska turistička preduzeća i gotovo urnisala crnogorski turizam i resurse, onog trenutka kada su turistički radnici krenuli da ruše dubrovački aerodrom Ćilipi, preko kojeg je u našu zemlju stizalo preko 70 odsto stranih turista.

Sada je problem drugačiji: ukoliko se u izbornoj godini ne dozvoli postavljanje na stotine privremenih objekata, uglavnom, članovima vladajuće koalicije, onda se znatno smanjuju njeni izgledi na uspjeh na parlamentarnim izborima koji će se, gotovo izvjesno, održati naredne jeseni. Zato je sada vlast u teškoj poziciji: kako god da odluči u ovom slučaju, kajaće se! Barem u kratkom roku. O dugom, ionako, nikada nijesu razmišljali, inače ne bi turizam došao na ovako niske grane, a obala ne bi bila u ovako bijednom stanju. Ne čudi stoga što je hrvatski književnik Miljenko Jergović posmatrajući betoniranu budvansku školjku zaključio da Crnogorci ne vole svoju zemlju. Opravdano je takođe postaviti pitanje da li Crna Gora uopšte diše turistički? Da li je turizam za našu Vladu ozbiljan posao ili samo izvor brze i lake zarade? Ali, vrijeme ne radi za crnogorsku vlast. Ona brzo mora da odgovori na zahtjeve hotelijera, koji u ovom ćeranju svakako nijesu bez aduta. Jer, dobit od turizma ne može skrpiti ovogodišnji budžet, ali državu sigurno može spasiti od bankrotstva. Zato je sada konačno vrijeme da oni izbore povoljniju poziciju za svoje kompanije i uopšte ovu privrednu granu. Od rješenja ovog pitanja zavisiće budućnost crnogorskog hotelijerstva i turizma uopšte.

Zarade i siva zona

Sve dok je profitabilnost u hotelijerstvu i u cijeloj grani niska, neće rasti ni zarade zapošljenih. A one su već dvije decenije među najnižim prosječnim u Crnoj Gori. Zato je logično što je interesovanje za rad u turizmu malo, te da sezonske poslove više rade stranci nego domaći ljudi.

Takođe, pošto je zarada tokom sezone jedini spas da se Primorci bar malo udalje iz zone siromaštva i ostvare dodatne izvore prihoda, mnogi od njih se odlučuju da privređuju u sivoj zoni.

Hotelijeri su izračunali da se gotovo polovina turističkog prometa u Crnoj Gori nalazi u sivoj zoni, te da je nelegalna ekonomija kancerogeno oboljenje koje ozbiljno prijeti turizmu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo