Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika minira turizam

Objavljeno prije

na

Direktor budvanskog hotela Kvin of Montenegro Dragan Ivančević zaprijetio da će 1. juna taj elitni objekat biti zatvoren ukoliko se dozvoli postavljanje privremenih objekata u njegovoj blizini. „Na takav potez smo se odlučili, jer nam je u februaru iz opštine Budva obećano da privremenih objekata neće biti. No, obećanje je već prekršeno”, kaže on.

Prema njegovim riječima, u lokalnoj samoupravi im je tada rečeno da će pored hotela Kvin of Montenegra biti samo jedan konzervator za sladoled, koji je, kako dodaje, sada prerastao u malu robnu kuću. On navodi da bi državni organi trebalo da favorizuju legalnu privredu, a da je za to potrebna jedino volja.

„Za to nijesu potrebna nikakva posebna ulaganja, potrebna je samo politička volja. Treba osloboditi investitore nelojalne konkurencije, a Crnu Goru ružne pojave koja devalvira sve što nam je Bog dao”, smatra Ivančević.

S njegovim stavovima apsolutno se slažu u Crnogorskom turističkom udruženju (CTU), jer su uvjereni da se samo sinhronizovanom i konkretnom akcijom mogu riješiti problemi koji su iz godine u godinu sve veći. Oni su predložili da se privremeni objekti postavljaju u zonama, udaljenim od hotela najmanje 200 metara.

„Privremeni objekti imaju sve ono što mi nudimo, samo na mnogo nižem nivou, s damping cijenama, tik pored naših objekata. Mi trpimo totalno nelojalnu konkurenciju ozakonjenu s nivoa lokalne samouprave”, kaže predsjednik CTU Žarko Radulović.

Iz crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma saopštavaju da razumiju hotelijere, ali i ističu da je to pitanje u domenu opština. Obećali su da će se svakako potruditi da se nađe neko prihvatljivo rješenje.

Biće svakako interesantno posmatrati dalji razvoj događaja. Jer, u igri su veliki ulozi svih. Ako je riječ o hotelijerima, njima je sada savršeno jasno da s ogromnim nametima i ograničenjima ne mogu više da trče trku s konkurencijom. Pravo je čudo kako su i proteklih godina uopšte poslovali, jer je popunjenost crnogorskih hotela nedovoljna da pokrije njihove visoke troškove.

„Prosječna popunjenost hotela je ispod 100 dana, turisti iz okruže¬nja plitkih su džepova i u Crnoj Gori provode ispod sedam dana, što je malo, a zapostavljena su za¬padna tržišta bez kojih nema pro¬duženja turističke sezone”, kaže bivši crnogorski ministar turizma Vladimir Mitrović.

Poznato je da hotel može rentabilno poslovati samo ako je njegova popunjenost bar 150 dana u godini. Ako se ima u vidu i činjenica da su gotovo svi hoteli prezaduženi kod poslovnih banaka, a da su uslovi poslovanja sve teži, onda je najava radikalnih mjera hotelijera samo krik očajnika. Tim prije kada se zna da je prosječan PDV za hotelijere u EU 7,5 odsto. „Naša direktna konkurencija uživa u olakšicama, dok se mi držimo jako kruto i u konačnici teško možemo biti konkurentni”, ističe Ivančević.

On je nesumnjivo u pravu kada kaže da će sve zavisiti od političke volje i procjene kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Jer, politika je davno pojela crnogorska turistička preduzeća i gotovo urnisala crnogorski turizam i resurse, onog trenutka kada su turistički radnici krenuli da ruše dubrovački aerodrom Ćilipi, preko kojeg je u našu zemlju stizalo preko 70 odsto stranih turista.

Sada je problem drugačiji: ukoliko se u izbornoj godini ne dozvoli postavljanje na stotine privremenih objekata, uglavnom, članovima vladajuće koalicije, onda se znatno smanjuju njeni izgledi na uspjeh na parlamentarnim izborima koji će se, gotovo izvjesno, održati naredne jeseni. Zato je sada vlast u teškoj poziciji: kako god da odluči u ovom slučaju, kajaće se! Barem u kratkom roku. O dugom, ionako, nikada nijesu razmišljali, inače ne bi turizam došao na ovako niske grane, a obala ne bi bila u ovako bijednom stanju. Ne čudi stoga što je hrvatski književnik Miljenko Jergović posmatrajući betoniranu budvansku školjku zaključio da Crnogorci ne vole svoju zemlju. Opravdano je takođe postaviti pitanje da li Crna Gora uopšte diše turistički? Da li je turizam za našu Vladu ozbiljan posao ili samo izvor brze i lake zarade? Ali, vrijeme ne radi za crnogorsku vlast. Ona brzo mora da odgovori na zahtjeve hotelijera, koji u ovom ćeranju svakako nijesu bez aduta. Jer, dobit od turizma ne može skrpiti ovogodišnji budžet, ali državu sigurno može spasiti od bankrotstva. Zato je sada konačno vrijeme da oni izbore povoljniju poziciju za svoje kompanije i uopšte ovu privrednu granu. Od rješenja ovog pitanja zavisiće budućnost crnogorskog hotelijerstva i turizma uopšte.

Zarade i siva zona

Sve dok je profitabilnost u hotelijerstvu i u cijeloj grani niska, neće rasti ni zarade zapošljenih. A one su već dvije decenije među najnižim prosječnim u Crnoj Gori. Zato je logično što je interesovanje za rad u turizmu malo, te da sezonske poslove više rade stranci nego domaći ljudi.

Takođe, pošto je zarada tokom sezone jedini spas da se Primorci bar malo udalje iz zone siromaštva i ostvare dodatne izvore prihoda, mnogi od njih se odlučuju da privređuju u sivoj zoni.

Hotelijeri su izračunali da se gotovo polovina turističkog prometa u Crnoj Gori nalazi u sivoj zoni, te da je nelegalna ekonomija kancerogeno oboljenje koje ozbiljno prijeti turizmu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo