Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo zajedno

Objavljeno prije

na

Učesnici protestne šetnje 5. maja tražili su od premijera Igora Lukšića da ponese ostavku. Protestna povorka, pod motom Vrijeme je, krenula je od Univerziteta Crne Gore, a učesnici protesta prošli su pored ,,stubova sistema” – RTCG, Pobjede, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Predsjednika države, parlamenta, Centralne banke i tužilaštva. Ispred Vlade su poručili Lukšiću da ne radi u interesu građana, već je prihvatio da štiti nosioce organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Protestnu šetnju organizovali su MANS, Unija slobodnih sindikata i Studentska unija. ,,Ako Lukšić ne podnese ostavku, 15. maja organizovaćemo novi protest. Vlast mora da ode da bi Crna Gora krenula naprijed”, kazala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović.

Na trećem protestnom skupu okupilo se nešto manje ljudi nego na prethodnom. Režim je, dakako, jedva dočekao i njegove su perjanice poručile da na protestima ima malo ljudi prosto zato što su građani – zadovoljni. Moguće je da, zaslijepljeni vođinom svjetlošću, haos oko sebe ne vide; vjerovatnije je, ipak, da besramno lažu.

Premijer Lukšić je rekao da neće podnijeti ostavku. Prekorio je demonstrante što se ne slažu sa politikom Vlade ,,koja je okrenuta evropskim integracijama i posvećena ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju uslova za popravljanje socijalnog stanja”. Bilo bi mu drago i kad bi se izjasnili – ako ova vlada treba da ode – koja treba da dođe i ko treba da je sačinjava.

MANS je nastavio da Vladi odbrojava dane. Kažu da je njihov prvi naredni cilj širenje fronta povezivanje zdravih djelova društva. ,,Poslije dvadeset godina ćutanja, ovo je proces koji mora da traje. On ne može da se završi preko noći. Sve i kada bi Igor Lukšić podnio ostavku, posao ne bi bio urađen jer je svejedno ako na njegovo mjesto sjedne neko drugi korumpiran, povezan sa organizovanim kriminalom. Mirnim otporom treba raditi na promjeni sistema”, kaže za Monitor Vanja Ćalović.

Prema njenim riječima, detalji o širenju fronta otpora režimu znaće se veoma brzo, najvjerovatnije već kad ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Da je vrijeme za objedinjavanje svih koji smatraju da se ovaj režim ne može popraviti, ni iznutra niti spolja, i da je hitno potrebno smijeniti ga, smatra i poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović.

,,Za tu smjenu je neophodno širom otvoriti vrata svim reformskim energijama i istovremeno čvrsto zatvoriti vrata režimskoj opstrukciji. Drugim riječima – antirežimski dio opozicije, reformski sindikati, nekorumpirani dio civilnog društva i ugledne, javno prepoznate nestranačke ličnosti – to je koalicija za spas Crne Gore.”

Pavlović smatra da je temelj za najširi demokratski front stvoren i očekuje da će novi entitet nastati uskoro.

U Pokretu za promjene ocjenjuju da režim namjerava da izbornom krađom obezbijedi još jedan mandat, kako bi još četiri godine odgodio obračun sa korupcijom i mafijom, još više nas zadužio i kredite pokrao.

,,Naša je dužnost da to ne dozvolimo. Zato smo dužni da kreiramo alternativu koja je sposobna da to spriječi, koja je sposobna da sruši režim, koja može da ga pobijedi u elementarno demokratskoj izbornoj utakmici. Za obezbjeđivanje tih minimalnih demokratskih uslova neophodna nam je jasna podrška Evrope i SAD. Prijetnja izbornim bojkotom je jedno od oružja za obezbjeđivanje takvog ambijenta, i mi to oružje moramo stalno držati pri ruci”, kaže Pavlović.

Uz ponovljene pohvale masovnim građanskim protestima profesor Milan Popović upozorava da je glavni nedostatak ovog pokreta do sada nedostatak povezivanja svih antioligarhijskih aktera u Crnoj Gori, naročito nedostatak povezivanja organizatora – MANS-a, Unije slobodnih sindikata i Studentske unije – sa parlamentarnim i vanparlamentarnim strankama. On, međutim, naglašava da taj nedostatak treba razumjeti.

„Jedna od najtežih posljedica autoritarnih režima, kakav je Đukanovićev, nije samo to što razaraju ekonomiju, politiku, mir, već, naročito kada, kao ovaj, dugo traju, razaraju čitavo društvo, posebno veze između pozitivnih društvenih aktera, onih koji mogu predstavljati alternativu.”

Neke od posljedica razorenog društva, kaže Popović, su nedostatak povjerenja, solidarnosti, kao i pretjerano uzajamno optuživanje, pri čemu se zaboravi na zajedničkog protivnika. On objašnjava da vjekovi i decenije autoritarnog iskustva rade kao gravitacija, što govori o težini stvaranja alternative.

Uz ogradu da nema dovoljno informacija i da sudi na osnovu onoga što se zna u javnosti, profesor Popović ukazuje da bi u buduće izostanak povezanosti antioligarhijskih snaga mogao biti razlog za zabrinutost. „Ukoliko nema dovoljno povezanosti, čak ni najkreativniji performansi, najiskrenija i najpožrtvovanija mladalačka akcija, ne mogu da donesu neophodnu političku promjenu – demokratsku smjenu vlasti”.

Često je najjednostavnije stvari najteže uraditi. Organizatorima protesta ne fali hrabrosti, ali hrabrost nije samo izaći na crtu, već i prihvatiti da potencijalni saborci nijesu idealni. Teško da se nešto može uraditi bez opozicionih partija – takvih kakve jesu. Nadstranačka unija nije nešto što isključuje stranke koje, sa druge strane, moraju pokazati da su spremne da podnesu svoj dio tereta. Bojkot nije cilj, nego sredstvo da se dođe do slobodnih izbora.

Alternativa mora biti cjelina u kojoj za svakoga ima mjesta. Naravno, nakon što se definišu osnovni principi. Neki od njih su neupitno prihvatanje crnogorske državne nezavisnosti, multinacionalne i multikulturne suštine Crne Gore, otvorenost za saradnju sa svim državama u regionu, posvećenost evropskim integracijama i pragmatičan odnos prema NATO. Alternativni pokret je ozbiljna stvar i treba brižljivo razvijati njegovu idejnu osnovu i organizacione kapacitete. Ne treba se bojati ni različitosti ni različitih mišljenja oko puta kojim treba stići do cilja. Važno je da se taj cilj zna i važno je da čitav pokret počiva na snažnom vrijednosnom temelju.

Organizaciono povezivanje antirežimskih činilaca nije samo sebi cilj, u ovom društvu neophodno je zaustaviti haos u ekonomiji, donijeti zakon o oporezivanju ekstraprofita, sprovesti lustraciju, ukinuti monopole, staviti pod kontrolu policiju, javnu i tajnu, onemogućiti da Pobjeda i Javni servis budu Đukanovićevo oruđe protiv neistomišljenika. Sve to ne može bez smjene vlasti.

Kao jedan od prvih koraka na tom putu neophodno je prihvatiti da je, u okviru ovog koncepta, patriotizam – napraviti ustupak drugima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo