Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo zajedno

Objavljeno prije

na

Učesnici protestne šetnje 5. maja tražili su od premijera Igora Lukšića da ponese ostavku. Protestna povorka, pod motom Vrijeme je, krenula je od Univerziteta Crne Gore, a učesnici protesta prošli su pored ,,stubova sistema” – RTCG, Pobjede, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Predsjednika države, parlamenta, Centralne banke i tužilaštva. Ispred Vlade su poručili Lukšiću da ne radi u interesu građana, već je prihvatio da štiti nosioce organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Protestnu šetnju organizovali su MANS, Unija slobodnih sindikata i Studentska unija. ,,Ako Lukšić ne podnese ostavku, 15. maja organizovaćemo novi protest. Vlast mora da ode da bi Crna Gora krenula naprijed”, kazala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović.

Na trećem protestnom skupu okupilo se nešto manje ljudi nego na prethodnom. Režim je, dakako, jedva dočekao i njegove su perjanice poručile da na protestima ima malo ljudi prosto zato što su građani – zadovoljni. Moguće je da, zaslijepljeni vođinom svjetlošću, haos oko sebe ne vide; vjerovatnije je, ipak, da besramno lažu.

Premijer Lukšić je rekao da neće podnijeti ostavku. Prekorio je demonstrante što se ne slažu sa politikom Vlade ,,koja je okrenuta evropskim integracijama i posvećena ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju uslova za popravljanje socijalnog stanja”. Bilo bi mu drago i kad bi se izjasnili – ako ova vlada treba da ode – koja treba da dođe i ko treba da je sačinjava.

MANS je nastavio da Vladi odbrojava dane. Kažu da je njihov prvi naredni cilj širenje fronta povezivanje zdravih djelova društva. ,,Poslije dvadeset godina ćutanja, ovo je proces koji mora da traje. On ne može da se završi preko noći. Sve i kada bi Igor Lukšić podnio ostavku, posao ne bi bio urađen jer je svejedno ako na njegovo mjesto sjedne neko drugi korumpiran, povezan sa organizovanim kriminalom. Mirnim otporom treba raditi na promjeni sistema”, kaže za Monitor Vanja Ćalović.

Prema njenim riječima, detalji o širenju fronta otpora režimu znaće se veoma brzo, najvjerovatnije već kad ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Da je vrijeme za objedinjavanje svih koji smatraju da se ovaj režim ne može popraviti, ni iznutra niti spolja, i da je hitno potrebno smijeniti ga, smatra i poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović.

,,Za tu smjenu je neophodno širom otvoriti vrata svim reformskim energijama i istovremeno čvrsto zatvoriti vrata režimskoj opstrukciji. Drugim riječima – antirežimski dio opozicije, reformski sindikati, nekorumpirani dio civilnog društva i ugledne, javno prepoznate nestranačke ličnosti – to je koalicija za spas Crne Gore.”

Pavlović smatra da je temelj za najširi demokratski front stvoren i očekuje da će novi entitet nastati uskoro.

U Pokretu za promjene ocjenjuju da režim namjerava da izbornom krađom obezbijedi još jedan mandat, kako bi još četiri godine odgodio obračun sa korupcijom i mafijom, još više nas zadužio i kredite pokrao.

,,Naša je dužnost da to ne dozvolimo. Zato smo dužni da kreiramo alternativu koja je sposobna da to spriječi, koja je sposobna da sruši režim, koja može da ga pobijedi u elementarno demokratskoj izbornoj utakmici. Za obezbjeđivanje tih minimalnih demokratskih uslova neophodna nam je jasna podrška Evrope i SAD. Prijetnja izbornim bojkotom je jedno od oružja za obezbjeđivanje takvog ambijenta, i mi to oružje moramo stalno držati pri ruci”, kaže Pavlović.

Uz ponovljene pohvale masovnim građanskim protestima profesor Milan Popović upozorava da je glavni nedostatak ovog pokreta do sada nedostatak povezivanja svih antioligarhijskih aktera u Crnoj Gori, naročito nedostatak povezivanja organizatora – MANS-a, Unije slobodnih sindikata i Studentske unije – sa parlamentarnim i vanparlamentarnim strankama. On, međutim, naglašava da taj nedostatak treba razumjeti.

„Jedna od najtežih posljedica autoritarnih režima, kakav je Đukanovićev, nije samo to što razaraju ekonomiju, politiku, mir, već, naročito kada, kao ovaj, dugo traju, razaraju čitavo društvo, posebno veze između pozitivnih društvenih aktera, onih koji mogu predstavljati alternativu.”

Neke od posljedica razorenog društva, kaže Popović, su nedostatak povjerenja, solidarnosti, kao i pretjerano uzajamno optuživanje, pri čemu se zaboravi na zajedničkog protivnika. On objašnjava da vjekovi i decenije autoritarnog iskustva rade kao gravitacija, što govori o težini stvaranja alternative.

Uz ogradu da nema dovoljno informacija i da sudi na osnovu onoga što se zna u javnosti, profesor Popović ukazuje da bi u buduće izostanak povezanosti antioligarhijskih snaga mogao biti razlog za zabrinutost. „Ukoliko nema dovoljno povezanosti, čak ni najkreativniji performansi, najiskrenija i najpožrtvovanija mladalačka akcija, ne mogu da donesu neophodnu političku promjenu – demokratsku smjenu vlasti”.

Često je najjednostavnije stvari najteže uraditi. Organizatorima protesta ne fali hrabrosti, ali hrabrost nije samo izaći na crtu, već i prihvatiti da potencijalni saborci nijesu idealni. Teško da se nešto može uraditi bez opozicionih partija – takvih kakve jesu. Nadstranačka unija nije nešto što isključuje stranke koje, sa druge strane, moraju pokazati da su spremne da podnesu svoj dio tereta. Bojkot nije cilj, nego sredstvo da se dođe do slobodnih izbora.

Alternativa mora biti cjelina u kojoj za svakoga ima mjesta. Naravno, nakon što se definišu osnovni principi. Neki od njih su neupitno prihvatanje crnogorske državne nezavisnosti, multinacionalne i multikulturne suštine Crne Gore, otvorenost za saradnju sa svim državama u regionu, posvećenost evropskim integracijama i pragmatičan odnos prema NATO. Alternativni pokret je ozbiljna stvar i treba brižljivo razvijati njegovu idejnu osnovu i organizacione kapacitete. Ne treba se bojati ni različitosti ni različitih mišljenja oko puta kojim treba stići do cilja. Važno je da se taj cilj zna i važno je da čitav pokret počiva na snažnom vrijednosnom temelju.

Organizaciono povezivanje antirežimskih činilaca nije samo sebi cilj, u ovom društvu neophodno je zaustaviti haos u ekonomiji, donijeti zakon o oporezivanju ekstraprofita, sprovesti lustraciju, ukinuti monopole, staviti pod kontrolu policiju, javnu i tajnu, onemogućiti da Pobjeda i Javni servis budu Đukanovićevo oruđe protiv neistomišljenika. Sve to ne može bez smjene vlasti.

Kao jedan od prvih koraka na tom putu neophodno je prihvatiti da je, u okviru ovog koncepta, patriotizam – napraviti ustupak drugima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo