Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POČASNI DRŽAVLJANI: VIP protekcija

Objavljeno prije

na

Crna Gora ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje crnogorskog državljanstva. Od maja 2008. do oktobra ove godine po sili zakona 182 osobe izgubile su državljanstvo. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. Sa druge strane po ubrzanoj proceduri mjesečno dvoje bogatih i slavnih dobiju počasno državljanstvo.

Od 2008. do jula ove godine, počasno državljanstvo dobile su 203 osobe, podaci su koje je u publikaciji Počasna državljanstva, prezentovao Centar za građansko obrazovanje.

Članom 12 Zakona o državljanstvu predviđeni su uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. Ova lica ne moraju da ispunjavaju stroge uslove koji su propisani za ostale, pa ni onaj da se pored crnogorskog ne može imati državljanstvo druge države.

VIP državljane predlažu predsjednik države, Skupštine ili Vlade, a odlučuje MUP. Statistika koju je prikupio i predstavio CGO govori da je najažurniji bio ministar Jusuf Kalamperović, koji je u vrijeme svog mandata, za 10 mjeseci odobrio 50 počasnih državljana. U prosjeku svake nedjelje po jedan. Njegov nasljednik Ivan Brajović aminovao je 99, a sadašnji Raško Konjević od decembra 2012. do jula ove godine – 54.

U predlaganju počasnih državljana najskromniji je bio predsjednik države. Filip Vujanović predložio je četiri osobe za počasno državljanstvo, usvojena su mu dva predloga. Slijedi predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. On je preložio devet osoba, od kojih je šest dobilo državljanstvo. Za ostale, njih 195, garantovao je Milo Đukanović, ili njegov kratkotrajni zamjenik na mjestu premijera, Igor Lukšić.

Premijer i Vlada nijesu ispoštovali zakonsku obavezu i nijesu dostavili CGO i javnosti podatke koliko su lica ukupno predložili i po kojim kriterijumima. Nijesu ni obrazložili koji su ih državni interesi rukovodili da nekog predlože za počasno državljanstvo.

Javnost je tako ostavljena da i dalje nagađa koje su smjernice rukovodile Đukanovića da predloži za državljanstvo Taksina Šinavatru, bivšeg tajlandskog premijera osuđenog za zloupotrebu službenog položaja, finansijske malverzacije, izbjegavanje plaćanja poreza i bespravno bogaćenje u matičnoj državi.

Sličnog profila su mnogi drugi na brojnoj listi onih koje je premijer predložio za počasne građane.

Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”. Pored naših, Dahlan promoviše i interese Srbije. Vlada Srbije je, na zatvorenoj sjednici, prije dvije godine Dahlanu, glavnom rivalu palestinskog predsjednika Abasa i savjetniku princa Abu Dabija, dodijelila srpsko državljanstvo. Beograd i Crna Gora na vodi.

Crnogorski državljanin od 2013, je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara. Za državljanstvo koje je odobrio Konjević, predložio ga je Đukanović. Još se ne zna na osnovu kojih zasluga ili investicija je zadužio Crnu Goru. Ili njih dvojicu.

CGO je zbog svega preporučio uvođenje obavezne bezbjednosne provjere kod tzv. ekonomskog državljanstva. Što do sada očigledno nije bio bitan kriterijum.

Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto Montenegru, Petros Statis, vlasnik nekoliko firmi u Crnoj Gori koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi luksuzno naselje na Luštici Samih Saviris.

Iz CGO su ocijenili da proces davanja počasnih državljanstava ima diskrecioni karakter, netransparentan je, nedovoljno regulisan i podložan zloupotrebama. A sama ta zloupotreba je diskriminacija jer narušava institut državljanstva i obesmišljava brojne zabrane i ograničenja Zakona o državljanstvu koji se dosljedno sprovode nad ostatkom građanstva.

,,Sve ovo otvara širok prostor za indicije da se zloupotrebljava institut počasnog državljanina jer nema ubjedljivog razloga da se zainteresovana javnost ne upozna sa razlozima koji neko lice čine od posebnog značaja i interesa za Crnu Goru”, upozorili su iz CGO.

Ocijenjeno je i da je veliki broj osoba, a radi se o javnosti nepoznatim licima, dobio državljanstvo bez jasnog obrazloženja i javnog objavljivanja predloga i konačnih odluka.

Javnost nikad nije dobila odgovor zašto su na primjer pjevačica Merima Njegomir, analitičar Miloš Bešić ili novinarka Sonja Drobac toliko važni za državu Crnu Goru da bi dobili počasno državljanstvo.

Na spisku počasnih državljana nalaze se i brojne ličnosti iz kulture, nauke, sporta: Lazar Ristovski, Zlatko Glamočak, Jaša Alfandari, Genadi Sisojev, Vladimir Dobričanin, Velibor Zolak, Milena Dravić, Dragan Nikolić, Andrej Nikolaidis, Branko Mamula, Isak Adižes, Dragan Džajić, Fatos Bećiraj, Katarina Bulatović…

Krijući razloge dobijanja državljanstva zasnovanog na nacionalnom interesu, država u isti koš stavlja lica sa potjernice, kontroverzne biznismene i stvaraoce koji su to pravo ostvarili na osnovu svojih zasluga. Uz to primjenjuje rigorozne norme za hiljade građana, ne objašnjavajući im čime su bogati i slavni toliko zadužili državu da bi imali ovoliku protekciju.

Region i zloupotrebe

I u hrvatskom i srpskom zakonu o državljanstvu postoje odredbe o počasnom državljanstvu za strance čiji prijem u državljanstvo predstavlja državni interes. Hrvatska je posljednjih godina pooštrila kriterijume, nakon otkrivenih skandala da su hrvatske pasoše i druga dokumenta imali Radovan Karadžić, čiji je hrvatski identitet bio Petar Glumac i Ivan Kolarec, zatim vođa Crvenih beretki Milovan Lukić Legija, Milan Narandžić Lumun, jedan od vođa surčinskog klana… Jedan od najkontroverznijih slučajeva ,,zaslužnog hrvatskog građanina” je Semjon Mogiljevič, Ukrajinac koji slovi za šefa ruske mafije, a koga je američki FBI stavio na listu deset najtraženijih svjetskih kriminalaca. Vlada Srbije je u prethodnih pet godina donijela 52 rješenja o prijemu u počasno državljanstvo. Pored Dahlana, kontroverznim je označena i odluka Vlade od prošle godine kojom se srpsko državljanstvo dodjeljuje Sergeju Kurčenku, ukrajinskom biznismenu koji je pod sankcijama EU.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo