Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pobjeda je Crne Gore

Objavljeno prije

na

Bio je u pravu pragmatičar Vladimir Lenjin: značaj svih kriza je u tome da skriveno učine vidljivim. I zaista: na slučaju Valdanos, koji je prerastao u aferu, jasno se viđela pozicija svih ključnih aktera na crnogorskoj društvenoj i političkoj sceni. Maske su padale jedna za drugom, a krivica i odgovornost tek će se utvrđivati.

RASPAMEĆIVANJE: Najveće razočarenje za većinu nezavisnih posmatrača izazivaju reakcije crnogorskog premijera Igora Lukšića, ali i ostalih članova njegovog kabineta. U tome prednjači ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić koji se javno zapitao: da li je bolje da u toj uvali bude turistički kompleks ili vojna baza, ,,kao što je sada”?

Ministar Sekulić još izgleda nije čuo da je Valdanos prije 33 godine prevarantski otet od 204 ulcinjskih familija i svih vjerskih zajednica pod izgovorom da će se tu graditi vojno-pomorka baza. Baza u Valdanosu nije izgrađena, niti je ona ikada tamo bila. Očito se Sekuliću na novoj funkciji nešto pomiješalo. Pošto se radi o dugogodišnjem poslaniku i političkom direktoru DPS-a njegova izjava služi za ,,raspamećivanje javnosti” koja se dnevno uvjerava u nevjerovatno kršenje pravnih akata od strane Tenderske komisije za valorizaciju Valdanosa i ranijeg Savjeta za privatizaciju. Na čelu i komisije i Savjeta nalazio se trenutni vicepremijer Vujica Lazović, koji je i potpredsjednik SDP.

PUJ – PIKE: Lukšić vjeruje da tokom tenderskog postupka nije bilo greške, a njegov savjetnik Aleksandar Tičić tvrdi da je ,,proces bio zakonit, transparentan i u najboljem interesu Crne Gore”. Činjenice su sasvim drugačije.Čitav proces od početka do kraja je školski primjer kršenja zakona, tenderskih procedura, prava na restituciju i uskraćivanja ingerencija lokalnoj samoupravi da koristi i upravlja prostorom. Ako se tome doda i skandalozna Studija lokacije kojom se predviđa nezakonito pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u gradsko-građevinsko, izmještanje stoljetnih maslina bagerima i rovokopačima i prihranjivanje obale, odnosno izmjena izgleda te najljepše uvale na Crnogorskom primorju, slika postaje potpunija.

Još ako se zna da je Vlada prije tri mjeseca usvojila i Prijedlog odluke o izdavanju u dugoročni zakup Valdanosa, kojim se predviđa da planirani zakupac, britanska kompanija Kjubus luks, čak može prodati petinu izgrađenih objekata, jasno je da je crnogorska Vlada bila samo korak od predaje u ruke te rajske uvale jednoj maloj, gubitaškoj kompaniji.

,,Pa zar Lazović nije govorio da Ugovor nije potpisan samo iz tehničkih razloga”, kaže koordinator Grupe ulcinjskih NVO i nezavisnih intelektualaca Džemal Perović. Prema njegovim riječima, Lazović i članovi Tenderske komisije su krivi i što već prilikom otvaranja ponuda, u aprilu 2009. godine, Kjubus luks nije eliminisan jer nije dostavio garancije, kako je to bilo predviđeno odredbama tendera. Nepostojanje garancija je bio ključni razlog što je tada odbijena ponuda rusko-crnogorskog konzorcijuma Mos siti grupe. No, to se Kjubus luksu nije desilo ni nakon 22 mjeseca, a Lazović je uvjeravao javnost da Britanci mogu da dostave garancije! Kada su u Vladi procijenili da je đavo ipak odnio šalu, da su civilni sektor i mediji neumoljivi, pokušali su da se na što bezbolniji način izvuku iz skandala. Postavljen je rok od deset dana Kjubus luksu da dostavi garancije, što ta firma, naravno, nije mogla da obezbjedi, Komisija je ekspresno proglasila tender neuspjelim, a Vladi je predloženo da do kraja aprila raspiše novi. Kao da se ništa nije desilo.

TUŽBE: Mali su, međutim, izgledi da će Vlada uspjeti da medijskim presingom protiv NVO i maglovitim pričama o ćeranju investitora i propuštenoj prilici o otvaranju 500-600 novih radnih mjesta prikrije činjenicu da je uhvaćena u jednom krajnje sumnjivom i štetnom poslu. Koordinator za urbanizam u MANS-u Dejan Milovac, koji je ovih dana posebno na udaru Vlade ,,zbog rušenja tog aranžmana” smatra da je njegova organizacija dokazala da je čitav proces vođen krajnje netransparentno. MANS je ranije podnio krivičnu prijavu protiv vicepremijera Lazovića, a zbog kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama i odbijanja Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije da im dostavi dokumentaciju o ,,slučaju Valdanos” (odluku o davanju u zakup, izvještaj Tenderske komisije o sprovedenom tenderu, investicioni plan, dokaze o pozitivnom poslovanju Kjubus luksa i raspolaganju odgovarajućim kapitalom, kao i uslovima za kvalifikacije na tender) podnio Upravnom sudu tužbu protiv tog vladinog tijela.

MANS, ulcinjske nevladine organizacije i opozicione partije su pozvale vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da detaljno provjeri ovaj posao. ,,Sve do tog trenutka biće otvoren prostor za brojne špekulacije svake vrste, počevši od one da postoji direktna veza vrha vlasti sa kompanijom Kjubus luks, pa do one još izvjesnije, i u javnosti češće pominjane, da je riječ o poslovnom poduhvatu kadrova jedne partije”, kaže visoki funkcioner Pokreta za promjene Miloš Bigović. On napominje da je Kjubus luks, kao kompanija na izdisaju, bila izuzetno poželjan partner nekim pojedincima sa Crnogorskog primorja koji su lično i partijski povezani sa vrhovima crnogorske vlasti.

ENGLEZI: Tek će se utvrditi ko je sve od ,,domaćih Engleza” bio uključen u pokušaj preuzimanja Valdanosa, a možda će o tome svjedočiti i čelnici Kjubus luksa koji kažu da neće lako odustati od tog posla u koji su uložili mnogo vremena i novaca. Ulcinjske NVO su zatražile od Lazovića da nakon ove blamaže podnese ostavku, a to je učinio i poslanik Nove demokratske snage FORCA Genci Nimanbegu. Nije baš ugodna pozicija ni predsjedniku crnogorske Skupštine i lideru SDP Ranku Krivokapiću, čiji potpredsjednik se na pitanju Valdanosa opasno okliznuo. Ukoliko crnogorska vlast ne preduzme neophodne korake i procesuira sve zvaničnike koji su učestvovali u tom skandalu, biće to najbolji dokaz da je ova zemlja još daleko od suštinskih promjena i borbe sa korupcijom na visokom nivou. Sve činjenice oko ,,afere Valdanos” su poznate Briselu i ambasadama zapadnih zemalja prije nego je Lukšić stigao u prvu zvaničnu posjetu sjedištu EU i NATO-a.

U Crnoj Gori se desilo nešto važno. Pobjeda civilnog sektora i medija u ,,bici za Valdanos” predstavlja znak sazrijevanja ovog zapuštenog društva i pouka kako treba zaštititi najvrjednije resurse zemlje od sumnjivih investitora i još sumnjivijih namjera i poteza naše Vlade.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo