Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prijestonica bez voznog reda

Objavljeno prije

na

Autobuska stanica u crnogorskoj prijestonici je metafora za umijeće življenja. Ova najružnija od svih slika cetinjske razglednice bukvalno je jedna prizemna ruševna zgrada. U njoj, tako neuglednoj, silom prilika svakodnevno se okuplja svijet, čekajući svoj vozni red, jedino javno prevozno sredstvo – autobus. Objekat je načet sa svih strana. Krov otpada i kruni se. Šalter za informacije ili info pult je misaona imenica. Toalet takođe ne postoji. I to tako traje punih dvadeset godina.

Kad se zadesite u nemiloj situaciji da čekate autobus na ovoj tzv. Autobuskoj stanici, kročićete (ničim izazvani) u kraći kurs preživljavanja. Zatečeni prolaznici, primiće vas kao svoga. Postaćete čopor ozlojeđenih putnika i namjernika najvažnijeg od svih gradova naše zemlje, od prijestonice Cetinja. Naučićete za čas da su vam cetinjski taksisti, firme Lovćen, jedina utjeha i spas. Kod njih idete kao na šalter za informisanje. Kod njih dobijate sve korisne podatke o polasku, dolasku, vrsti prevoza i imenu prevoznika. Oni će se nakon nesebičnog biflanja od neophodnih informacija, na kraju balade, skromno ponuditi za usluge vožnje. Odbićete, jer putujete za Podgoricu, Budvu, Kotor…

Saznali smo da i oni, kao i svi drugi na Cetinju, baš teško žive. Vele da dnevno mogu jedva dva eura sabrati. Zahvalili smo im na pomoći i zadržali pravo na anonimnost.

Pitali smo ljude na ulici, po prodavnicama… ulazili u Opštinu Cetinje. Svi su mahali glavom i sa gorčinom kritikovali svaku dosadašnju cetinjsku vlast. Lelekali nad svojim zlom sudbinom, na vremenskom protoku od dvadeset godina nečinjenja. Nabrajali su sve redom i optuživali sve vlastodršce za lažna obećanja, za novu i oporavljenu Autobusku stanicu grada Cetinja.

Objašnjavaju da je zgrada ove ruševine nekad bila vlasništvo čuvenog autoprevoznika Tara- Cetinje. Imali su ,,taraši” i po 100 autobusa na lageru i bili za ,,ponos i diku” Crne Gore i nekadašnje Jugoslavije. Sa tugom pripovijedaju Cetinjani. „Firma se jednostavno raspala i ugasila; ugasila je samu sebe…radnicima nisu isplaćivane plate. Imovina se rasprodala i sve je otišlo dođavola!”.

Vlasnik firme GPC Duško Glendža prije nekoliko godina kupio je nekadašnje preduzeće Tara i postao vlasnik stare Autobuske stanice.

Godinama se Glendža i lokalna vlast na Cetinju ne mogu dogovoriti o izgradnji stanice. Problem je, navodno, prvo bio u zemljištu ispred stanice, a zatim u veličini objekta.

Telefonskim putem pokušali smo da kontaktiramo GPC, ali do zaključenja ovog broja Monitora nismo uspjeli da dobijemo nikoga od nadležnih.

Iz obraćanja Duška Glendže preko medija može se zaključiti da je sa novim gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem postigao dogovor i oko izgradnje autobuske stanice. Idejni plan je, kaže, bio gotov još prije pet godina, ali je čekao zeleno svjetlo lokalne vlasti.

Glendža je najavio da će u narednom mjesecu početi rušenje sadašnjeg objekta i priprema za izgradnju nove stanice.

,,Više ne postoje nikakve barijere i sada mogu da kažem da će kompletna autobuska stanica biti gotova za godinu. Objekat će imati 3.400 kvadrata, sa svim sadržajima jedne prave, moderne i evropske autobuske stanice”, obećao je Glendža.

Zgrada i oprema koštaće tri miliona eura. Planira međunarodne autobuske linije, kojima bi saobraćalo 50 autobusa. Takođe pominje i otvaranje novih 50 do 70 radnih mjesta, dok bi na stanici uposlio tridesetak ljudi. Cetinjani bi imali prioritet.

,,Prijestonica Cetinje je kao jedan od prioriteta u narednom periodu prepoznala realizaciju projekta izgradnje autobuske stanice. U tom smislu, ovih dana smo pokrenuli proceduru koja se odnosi na izdavanje urbanističko – tehničkih uslova, kako bi se u što skorijem periodu pristupilo realizaciji te investicije. Paralelno sa tim, u toku su i aktivnosti na finalizaciji idejnog projekta, nakon čega treba pristupiti njegovoj reviziji”, rekao nam je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.

Dok ne nikne nova moderna stanica, putnici bi bili zahvalni da neko postavi makar običnu, drvenu tablu sa obavještenjem o dolasku i odlasku autobusa.

U ovom gradu se već odavno, vrijeme ne računa kao u ostalim mjestima. Čini se da stoji. Cetinje kao crnogorski Makondo, živi svoj san. Dok se s jedne strane izlaže Gotto, prave glamurozni prijemi sa muzikom i crvenim tepihom, Autobuska stanica je stvarna slika koja se ne može podvući pod prijestonički tepih. Za siromaštvo i nemar ne postoji valjana maska. Sve se jasno vidi čak ,,iz aviona”.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo