Povežite se sa nama

PARALELE

Pocijepano društvo

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina slika crnogorskog društva i iznutra i izvan izgleda podijeljeno. U obilju tekstova, analiza, komentara, govora o pocijepanosti društva stvorila su se tri dominantna narativa. Jedan je procrnogorski (koji je većim dijelom na liniji akutelne vlasti) koji za podijeljenost uglavnom krivi SPC i partije i institucije bliske njoj. Drugi je prosrpski koji naglašava podijeljenost „pravosljavlja” optužujući Crnogorce da su razbili i pokidali veze sa svojim srpskim korijenima. Treći narativ koji zastupa „građanska opozicija”, jedan dio NVO sektora i medija, za podijeljenost uglavnom krivi vlast. Pošto ova „treća” opcija sebi namiče oreol najkvalitetnije alternative valjalo bi se osvrnuti na njihove argumente i njihov narativ.

Podijeljenost Crne Gore oni situiraju u 1989. godinu i dolazak ove vlasti. Ipak, istorija je drugačija. Zapravo, ovo društvo ima veoma bogatu istoriju podijeljenosti. Prije 1989. godine dijelili smo se na savjesne građane i diverzante, na radnike i neradnike, 1948. godine na one za Tita i Staljina, u Drugome svjetskome ratu na partizane i četnike, prije toga na bjelaše i zelenaše, prije njih na one za Nikolu i protiv Nikole, na klubaše i pravaše.

Ako zađemo dublje izviru samo podjele: podjele na plemena, podjele na hrišćane, muslimane i katolike, na guvernadure i vladike, na proaustijske, proosmanske, proruske i promletačke struje, pa sve tako do Đurđa i Skenderbega Crnojevića. Po ovakvim istorijskim podjelama Crna Gora nije unikat, ovo je istorijska datost svake zemlje, s tim što su velike nacije uspjele da pronađu modalitete da od svih tih podijeljenosti naprave nacionalni identitet. Mi nijesmo i siguran sam da u narednih nekoliko decenija nećemo. Jedan od pogrešnih puteva leži upravo u zamagljivanju svih ovih istorijskih konstanti podjela i demagoškom isticanju da su podjele u Crnoj Gori stigle 1989. godine. Mnogi gube iz vida da je od tada do danas proteklo 29 godina i da je već stasalo preko petnaest generacija starijih od četrnaest godina. Ta okosnica Crne Gore u bliskoj budućnosti nažalost još nije ośetila što znači živjeti u državi koja je smijenila vlast. Pošto se uglavnom radi o mlađim ljudima koji će nositi Crnu Goru, veoma je bitno upućivati ih na kompleksnost unutardruštvenih odnosa u Crnoj Gori i njihovu genezu. Fiksacija na aktuelnu vlast ima izuzetnu nus pojavu – izjednačavaju se Crna Gora i DPS. I onda crnogorska prošlost postaje „milogorska”, crnogorski građani „Montenegrini”, ljudi koji misle izvan tih šema postaju „dvorski intelektualci”. A DPS nije Crna Gora, niti je DPS okulus kroz koji treba posmatrati našu prošlost.

Ukoliko to dozvolimo, zajahaće nas demamgogija. Neznalice i niski profesionalni standardi preko noći mogu postati bitni faktori, samo zahvaljujući tome što su „protiv vlasti”. Naše društvo je u toku svojeg trajanja u posljednjih nekoliko vjekova prošlo različite faze i zato je ova podijeljenost ovđe toliko ukorijenjena. Ona je i mentalitetski žig, plod je geografije i klime više no ijedne nacionalne ili političke stratifikacije. Ali kad već imamo državu, red je u njoj napraviti komotan ambijent za sve. Lično ga ne vidim u forsiranju tobožnjeg „građanskog” koje isključuje svaki vid debate o nacionalnom. Pa i komunusti kojima je internacionalizam bio raison d'être posvećivali su veliku pažnju nacionalnom pitanju.

Nije zdravo preskakati goruće teme iz „podruma” i „potkrovlja” društvenih prepirki i govoriti kako kad pođe ova vlast neće biti podjela. Ne može se kleti u pobjede bez podjela, a onda u propagandi forsirati staljinistička matrica „na ljude i kriminalce”, 2Miloša i Amru”, „poštene i lopove”. Još se Hana Arent davno zapitala: „ima li, demagoški govoreći, boljeg načina da se izbjegne diskusija nego da se neki argument potpuno istrgne iz sadašnjice i da se kaže da će budućnost otkriti njegovu ispravnost?”.

A diskusija o podjelama ukorijena je ovđe od nastanka onoga što zovemo Crna Gora.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo