Povežite se sa nama

PARALELE

Pocijepano društvo

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina slika crnogorskog društva i iznutra i izvan izgleda podijeljeno. U obilju tekstova, analiza, komentara, govora o pocijepanosti društva stvorila su se tri dominantna narativa. Jedan je procrnogorski (koji je većim dijelom na liniji akutelne vlasti) koji za podijeljenost uglavnom krivi SPC i partije i institucije bliske njoj. Drugi je prosrpski koji naglašava podijeljenost „pravosljavlja” optužujući Crnogorce da su razbili i pokidali veze sa svojim srpskim korijenima. Treći narativ koji zastupa „građanska opozicija”, jedan dio NVO sektora i medija, za podijeljenost uglavnom krivi vlast. Pošto ova „treća” opcija sebi namiče oreol najkvalitetnije alternative valjalo bi se osvrnuti na njihove argumente i njihov narativ.

Podijeljenost Crne Gore oni situiraju u 1989. godinu i dolazak ove vlasti. Ipak, istorija je drugačija. Zapravo, ovo društvo ima veoma bogatu istoriju podijeljenosti. Prije 1989. godine dijelili smo se na savjesne građane i diverzante, na radnike i neradnike, 1948. godine na one za Tita i Staljina, u Drugome svjetskome ratu na partizane i četnike, prije toga na bjelaše i zelenaše, prije njih na one za Nikolu i protiv Nikole, na klubaše i pravaše.

Ako zađemo dublje izviru samo podjele: podjele na plemena, podjele na hrišćane, muslimane i katolike, na guvernadure i vladike, na proaustijske, proosmanske, proruske i promletačke struje, pa sve tako do Đurđa i Skenderbega Crnojevića. Po ovakvim istorijskim podjelama Crna Gora nije unikat, ovo je istorijska datost svake zemlje, s tim što su velike nacije uspjele da pronađu modalitete da od svih tih podijeljenosti naprave nacionalni identitet. Mi nijesmo i siguran sam da u narednih nekoliko decenija nećemo. Jedan od pogrešnih puteva leži upravo u zamagljivanju svih ovih istorijskih konstanti podjela i demagoškom isticanju da su podjele u Crnoj Gori stigle 1989. godine. Mnogi gube iz vida da je od tada do danas proteklo 29 godina i da je već stasalo preko petnaest generacija starijih od četrnaest godina. Ta okosnica Crne Gore u bliskoj budućnosti nažalost još nije ośetila što znači živjeti u državi koja je smijenila vlast. Pošto se uglavnom radi o mlađim ljudima koji će nositi Crnu Goru, veoma je bitno upućivati ih na kompleksnost unutardruštvenih odnosa u Crnoj Gori i njihovu genezu. Fiksacija na aktuelnu vlast ima izuzetnu nus pojavu – izjednačavaju se Crna Gora i DPS. I onda crnogorska prošlost postaje „milogorska”, crnogorski građani „Montenegrini”, ljudi koji misle izvan tih šema postaju „dvorski intelektualci”. A DPS nije Crna Gora, niti je DPS okulus kroz koji treba posmatrati našu prošlost.

Ukoliko to dozvolimo, zajahaće nas demamgogija. Neznalice i niski profesionalni standardi preko noći mogu postati bitni faktori, samo zahvaljujući tome što su „protiv vlasti”. Naše društvo je u toku svojeg trajanja u posljednjih nekoliko vjekova prošlo različite faze i zato je ova podijeljenost ovđe toliko ukorijenjena. Ona je i mentalitetski žig, plod je geografije i klime više no ijedne nacionalne ili političke stratifikacije. Ali kad već imamo državu, red je u njoj napraviti komotan ambijent za sve. Lično ga ne vidim u forsiranju tobožnjeg „građanskog” koje isključuje svaki vid debate o nacionalnom. Pa i komunusti kojima je internacionalizam bio raison d'être posvećivali su veliku pažnju nacionalnom pitanju.

Nije zdravo preskakati goruće teme iz „podruma” i „potkrovlja” društvenih prepirki i govoriti kako kad pođe ova vlast neće biti podjela. Ne može se kleti u pobjede bez podjela, a onda u propagandi forsirati staljinistička matrica „na ljude i kriminalce”, 2Miloša i Amru”, „poštene i lopove”. Još se Hana Arent davno zapitala: „ima li, demagoški govoreći, boljeg načina da se izbjegne diskusija nego da se neki argument potpuno istrgne iz sadašnjice i da se kaže da će budućnost otkriti njegovu ispravnost?”.

A diskusija o podjelama ukorijena je ovđe od nastanka onoga što zovemo Crna Gora.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALTA MALA, A KRIMINAL I KORUPCIJA OGROMNI: A patriotizam vrišti  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Malte Džozef Muskat je uspio tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Takav, bio je rado viđen gost i poslovni partner vlastima u Crnoj Gori. Više mu ne cvjetaju ruže. Malta je članica EU,  i on je pod velikim  međunarodnim pritiskom

 

Nedavni međunarodni pristisak na premijera Malte Džozefa Muskata da se konačno počne rješavati slučaj ubijene istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije,  kao i problemi koje je istraživala,  izazvao je pravu političku buru na malenom mediteranskom ostrvu od nepunih 490 hiljada stanovnika na površini od svega 318km2. Do skora smatran nedodorljivim,  on je uspio  tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Ovaj 45-ogodišnjak je došao na čelo Laburističke (Radničke) partije 2008., četiri godine nakon ulaska Malte u EU. Isticao se kao progresivan, liberalan političar koji se zalagao za ukidanje biznis barijera i svega što stoji na putu napretka Malte u sklopu evropske porodice. Zalagao se i za liberalizaciju društva u malenoj, plemenski povezanoj konzervativnoj katoličkoj zemlji i za priznanje istopolnih brakova što će se i desiti u njegovom drugom mandatu. Na parlamentarnim izborima 2013. njegovi laburisti su na valu velikih obećanja osvojili nadmoćnih 54 posto glasova i on je postao premijer.

Jedan od noviteta njegove politike je bio uveđenje programa ekonomskog državljanstva za strance koji investiraju od 650 hiljada do milion eura u Maltu. Ubrzo se pokazalo da se kriteriji za malteško državljanstvo  svode na količinu novca koju je trebalo uplatiti u posebni fond. Malta je kroz taj program prihodovala preko 600 miliona eura od kojih je dio iskorišten za eliminaciju budžetskog deficita. Njegova vlada postala je meta brojnih kritika jer su mnogi kriminalci i sumnjivi likovi iz Rusije, Azerbejdžana i drugih azijskih zemalja postali malteški i EU državljani. Muskat je na silne kritike odgovorio tako što je njegova vlada prestala objavljivati godišnje podatke o novim državljanima putem investicija i proglasila ih tajnim pozivajući se na evropski zakon o zaštiti podataka ličnosti. Tako su širom otvorena  vrata sumnjivim investitorima iz čitavog svijeta.

Drugi veliki,  lišen transparentnosti, projekat je bio prijelaz sa fosilnih goriva na LNG tečni gas i novu gasnu elektranu vrijednu 450 miliona eura. Malta je  potpisala sporazum sa azerbejdžanskim SOCAR-om (takođe prisutnim u našoj zemlji, prvenstveno kroz projekat Porto Novi). Obavezala se , uz dopuštenje Evropske Komisije, da sav tečni gas kupuje od Azerbejdžena. Kasnije su procurili detalji da se Malta obavezala da plaća fiksnu cijenu i do dva puta veću od tržišne.  Istraživačka novinarka Dafne Galicija napala je vladu za prikrivanje detalja ugovora i očiglednu korupciju.  Za direktora državne energetske kompanije Elektrogas pod čijim okriljem je izgrađena nova elektrana na jugu ostrva je postavljen Jorgen Fenek,  tajkun, jedan od najbogatijih Maltežana sa velikim iskustvom u  vođenju kazina ali nikakvim u energetici. Protežirali su ga tadašnji ministar energetike Konrad Mizi i Kit Šembri- šef kabineta predsjednika vlade, koji su i omogućili sklapanje takvog ugovora sa “prijateljima iz Azerbejdžana”.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo