Povežite se sa nama

PARALELE

Mitraljezi u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Mitraljezi su u XX vijeku počeli masovno da se upotrebljavaju u evropskim armijama; smatrani su za jedno od najsmrtonosnijih oružja, a obezbjeđivali su bolju odbranu i očuvanje položaja na bojnom polju. Crnogorska armija bila je prva na Balkanu, a među prvima u svijetu koja je pośedovala mitraljeze. Prvi mitraljezi stigli su u Crnu Goru 1895. godine iz Rusije kao vojna pomoć zajedno sa pošiljkom pušaka sistema Berdan. Ipak, zbog brzog tehnološkog napretka u proizvodnji oružja, crnogorski mitraljezi ubrzo zastarijevaju. Tako da se početkom XX vijeka počelo tragati za savremenijim konstrukcijama automatskih mitraljeza, koji su se počeli uvoditi u armijama suśednih zemalja. Austrougarska je svoje odrede naoružala svojim Škodinim mitraljezima, a Rusi i Italijani koristili su njemačke – Maksim mitraljeze. U želji da isprati savremene tokove naoružanja, a ipak svjesna svoje finansijske situacije, Crna Gora je nastojala da svoju armiju naoruža kvalitetnim mitraljezima. Već 1905. godine vođeni su razgovori u Londonu oko nabavke ,,Reter” mitraljeza. Međutim, crnogorska vojska se odlučila za maksimove mitraljeze, pošto je u svojim redovima imala puno oficira koji su se u Rusiji uvjerili u njihov kvalitet. Ministarstvo vojno je u prvoj polovini 1906. godine sa koncernom ,,Deutsches Waffen und Munitions – Fabriken” iz Berlina potpisalo ugovor o isporuci 12 mitraljeza, sistema ,,Maksim M. 1895.” kalibra 7,62 mm. Godinu dana kasnije, ispostavilo se da je Crna Gora ovu nabavku izvršila preuranjeno, jer su već bili patentirani noviji modeli maksimovih mitraljeza, koji su bili znatno lakši i pogodniji za planinski teren Crne Gore.

Pošto se pripremala za Balkanske ratove, crnogorska vojska odlučuje da povede nove razgovore sa njemačkim fabrikama, oko kupovine novih mitraljeza. Aprila mjeseca, 1912. godine upravitelj vojno – oružanih radionica crnogorske vojske Ilija Hajduković, piše pismo njemačkom inžinjeru Georgu Lugeru o tome da je Crna Gora namjerna kupiti 60 do 100 mitraljeza sistema Maksim. Ubrzo nakon toga stigao je odgovor iz Njemačke, u vidu dvije ponude, jednu za nabavku 50, a drugu za nabavku 100 mitraljeza. Sistem ovih mitraljeza bio je kao i kod onih kupljenih 1906. godine, ali znatno usavršeniji. Crna Gora bi pri ovoj kupovini dobila popust od 20%. Radi lakšeg dogovora, Njemci su na Cetinje poslali svog čuvenog inžinjera Lugera. Nakon proračuna i dogovora, ugovor je sastavljen i potpisan na Cetinju 24. jula 1912. U ime crnogorske vlade, ugovor je potpisao predśednik i ministar vojni, brigadir Mitar Martinović, a u ime njemačke fabrike oružja i municije u Berlinu, Georg Luger. Ugovorom je predviđeno da se Crnoj Gori isporuči 50 mitraljeza bez štitova, 100 rezervnih cijevi kalibra 7.62 mm, 500 platnenih redenika sa 250 metaka i 300 drvenih redeničkih kutija. Ukupna cijena mitraljeza sa opremom, iznosila je 314.165,75 kruna. Njemci su se obavezali da 30 mitraljeza isporuče 4 mjeseca nakon potpisivanja dokumenta, a ostalih 20, dva mjeseca od isporuke prve partije. Crna Gora bila je dužna da nakon potpisivanja ugovora, kao akontaciju uplati 1/3 ukupne cijene.

Početak Balkanskih ratova i stuacija na skadarskom frontu, zahtijevali su ubrzavanje isporuke oružja. Zbog toga je Ilija Hajduković nekoliko puta išao u Berlin, kako bi pregledao i ubrzao isporuku. Dvanaest mitraljeza bilo je spremno odmah da se uputi za Crnu Goru, a preostalih 38 trebalo je da bude gotovo do sredine novembra. Kupljeni mitraljezi transportovani su za Crnu Goru preko Švajcarske do Barija, odakle su prevezeni grčkim brodom za luku Bar. Crnogorska vlada je tada bila u teškoj finansijskoj krizi, pa nije mogla isplatiti dug za decembarski rok. Što se tiče kvaliteta mitraljeza, oni su se pokazali kao ubojiti i sigurni, međutim, pošto za njih nijesu bili kupljeni štitovi, posada je bila izložena neprijateljskoj vatri, pa su oruđa usljed oštećenja bila trajno onesposobljavana za upotrebu. To je nadoknađeno tek 1913. godine. U nabavci mitraljeza za Crnu Goru, veliku pomoć pružio je slavni inžinjer Georg Luger. On je bio veliki prijatelj Ilije Hajdukovića i veoma je poštovao Crnogorce. Interesantno je da je Luger prilikom svoje pośete Cetinju, kao prilog ,,dobrim starim borcima”, u znak poštovanja Ministarstvu vojnom uplatio 1000 perpera donacije.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALTA MALA, A KRIMINAL I KORUPCIJA OGROMNI: A patriotizam vrišti  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Malte Džozef Muskat je uspio tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Takav, bio je rado viđen gost i poslovni partner vlastima u Crnoj Gori. Više mu ne cvjetaju ruže. Malta je članica EU,  i on je pod velikim  međunarodnim pritiskom

 

Nedavni međunarodni pristisak na premijera Malte Džozefa Muskata da se konačno počne rješavati slučaj ubijene istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije,  kao i problemi koje je istraživala,  izazvao je pravu političku buru na malenom mediteranskom ostrvu od nepunih 490 hiljada stanovnika na površini od svega 318km2. Do skora smatran nedodorljivim,  on je uspio  tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Ovaj 45-ogodišnjak je došao na čelo Laburističke (Radničke) partije 2008., četiri godine nakon ulaska Malte u EU. Isticao se kao progresivan, liberalan političar koji se zalagao za ukidanje biznis barijera i svega što stoji na putu napretka Malte u sklopu evropske porodice. Zalagao se i za liberalizaciju društva u malenoj, plemenski povezanoj konzervativnoj katoličkoj zemlji i za priznanje istopolnih brakova što će se i desiti u njegovom drugom mandatu. Na parlamentarnim izborima 2013. njegovi laburisti su na valu velikih obećanja osvojili nadmoćnih 54 posto glasova i on je postao premijer.

Jedan od noviteta njegove politike je bio uveđenje programa ekonomskog državljanstva za strance koji investiraju od 650 hiljada do milion eura u Maltu. Ubrzo se pokazalo da se kriteriji za malteško državljanstvo  svode na količinu novca koju je trebalo uplatiti u posebni fond. Malta je kroz taj program prihodovala preko 600 miliona eura od kojih je dio iskorišten za eliminaciju budžetskog deficita. Njegova vlada postala je meta brojnih kritika jer su mnogi kriminalci i sumnjivi likovi iz Rusije, Azerbejdžana i drugih azijskih zemalja postali malteški i EU državljani. Muskat je na silne kritike odgovorio tako što je njegova vlada prestala objavljivati godišnje podatke o novim državljanima putem investicija i proglasila ih tajnim pozivajući se na evropski zakon o zaštiti podataka ličnosti. Tako su širom otvorena  vrata sumnjivim investitorima iz čitavog svijeta.

Drugi veliki,  lišen transparentnosti, projekat je bio prijelaz sa fosilnih goriva na LNG tečni gas i novu gasnu elektranu vrijednu 450 miliona eura. Malta je  potpisala sporazum sa azerbejdžanskim SOCAR-om (takođe prisutnim u našoj zemlji, prvenstveno kroz projekat Porto Novi). Obavezala se , uz dopuštenje Evropske Komisije, da sav tečni gas kupuje od Azerbejdžena. Kasnije su procurili detalji da se Malta obavezala da plaća fiksnu cijenu i do dva puta veću od tržišne.  Istraživačka novinarka Dafne Galicija napala je vladu za prikrivanje detalja ugovora i očiglednu korupciju.  Za direktora državne energetske kompanije Elektrogas pod čijim okriljem je izgrađena nova elektrana na jugu ostrva je postavljen Jorgen Fenek,  tajkun, jedan od najbogatijih Maltežana sa velikim iskustvom u  vođenju kazina ali nikakvim u energetici. Protežirali su ga tadašnji ministar energetike Konrad Mizi i Kit Šembri- šef kabineta predsjednika vlade, koji su i omogućili sklapanje takvog ugovora sa “prijateljima iz Azerbejdžana”.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo