Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORIČANKE KOJE SU POBIJEDILE RAK GRLIĆA MATERICE: Teška borba

Objavljeno prije

na

Dragana je tridesetšestogodišnjakinja. Od njene operacije je prošlo četiri godine. Ipak, kako primjećuje njena odiseja počinje godinu dana prije operacije, kada je zbog krvarenja otišla ljekaru. Doktorka joj je rekla da ,,ne vidi ništa”, ali da će je preventivno poslati na još neke pretrage. Papa test kojim se otkriva rak grlića materice je bio u redu.

Krvarenje se nastavilo, a sa njim i Draganina frustracija i uvjerenje da ima ozbiljniji problem. Ponovo je uradila test. Opet su joj rekli da je sve u redu. ,,Ljekarka me uvjeravala me je da je sve u redu, da to mnoge žene imaju danas, i da nemam zašto da se brinem”. Posjetila je još dva ginekologa koji su joj isto rekli. ,,Ali ja sam znala da nešto nije u redu. Najgore je kad ne znate na čemu ste”.

Poslije godinu dana provedenih u potrazi za pravom dijagnozom Dragana nailazi na ljekara Predraga Jovovića koji je na prvom pregledu primijetio da ima promjena koje mu se ne sviđaju. Bio je otvoren i iskren i rekao joj šta je očekuje. Uputio ju je na biopsiju. Nalaz je bio brzo gotov i tako je najzad dobila potvrdu za ono što je osjećala. ,,To je bila invazivna ili galopirajuća vrsta kancera. Bilo mi je lakše jer sam znala na čemu sam. A onda me obuzeo užas!”

Od dijagnoze do operacije prošlo je manje od mjesec dana. Moralo se brzo djelovati kako kancer ne bi prešao na druge organe. Nakon operacije, intenzivne njege i oporavka uslijedilo je zračenje radi prevencije… Uslijedile su kontrole na tri, zatim šest i dvanaest mjeseci…

Svoj život je zamišljala drugačije. Mislila je da će biti majka, da će imati djecu. Ni na kraj pameti joj nije bilo da bi tako nešto moglo da je snađe. Nikakvih preduslova ili indikacija da bi to njoj moglo da se desi. Apeluje na žene da se ne zaustavljaju samo na papa testu, već da traže i drugo i treće mišljenje, ako liječenje ne uspijeva ili ako osjećaju da nešto nije u redu.

,,Mislim da je najvažnije izabrati pravog ljekara, što je u našoj državi jako, jako teško.” Kaže da je podrška porodice i partnera bila presudna za njen oporavak. Takođe misli da ljudi koji su bolesni trebaju porodicu i prijatelje koji su pozitivni, veseli i mogu da se našale sa njima, a ne da ih sažaljevaju. Poručuje da osobu treba ohrabriti, a ne obeshrabriti.

Ova bolest najčešće napada žene između 19 i 45 godina. U Crnoj Gori svake godine oboli oko sto žena, od kojih trideset do četrdeset umre. Simptome je ispočetka gotovo nemoguće primijetiti, a dr Ranko Medan kaže da u najvećem broju slučajeva premaligne promjene koje se javljaju na početku bolesti prolaze bez liječenja – spontano, ali neka sitna oštečenja kada se zapuste i nisu zaliječena prelaze u rak materice.

Ivana, tridesetdvogodišnja majka je za simptome raka grlića materice saznala sasvim slučajno. ,,Isprva nije bilo znakova koji bi upućivali na ozbiljniju bolest” objašnjava Ivana, te joj je preporučeno da koristi određena sredstva i antibiotike.

Kako krvarenje i bolovi nisu jenjavali, Ivana se ponovo našla u ordinaciji ginekologa koji ju je pregledao, uzeo briseve, poslao na testove, da bi ovog puta najzad posumnjao i poslao je na kolposkopiju. Ova metoda se koristi za pregled grlića materice i koristi se za ranu dijagnostiku karcinoma.

Poslije tog pregleda naša sagovornica se sa uputom svog izabranog ljekara zaputila u KBC. ,,Tu me je dočekala ljekarka koja mi je objasnila šta rezultati kolposkopije znače. Otada i u narednih pola godine sam gotovo svakog dana išla u KBC na redovne kontrole. Rekli su da žele da prate moje stanje. Nisu me htjeli podvrgavati operaciji bez prijeke potrebe”, kaže naša sagovornica. Objasnili su joj da je mlada za operaciju i da postoji mogućnost da se problem riješi korišćenjem adekvatnih ljekova.

Pošto joj je saopšteno da postoji mogućnost da ima karcinom grlića materice Ivana se prisjeća da je ljekarkino prvo pitanje bilo da li ima djece. ,,Vjerovatno postavljaju takvo pitanje u slučaju da moraju da odstrane sve. Pretpostavljaju, valjda, da je ženi lakše da to prihvati kada ima dijete. Ali ja mislim da je to podjednako teška vijest za svaku od nas”.

Na pitanje kako se osjećala tokom tih mjeseci, ova ekonomistkinja odgovara samo jednom riječju: ,,Užasno”. Sve vrijeme je, kaže, bila u depresiji, neraspoložena i zabrinuta nad svojom i budućnošću svoga djeteta. Nepoznanice, nedoumice, razmišljanje o tome da li će ljekovi djelovati ili će je sopstveno tijelo izdati, smjenjivali su se sa tjeskobom koju u sebi nose riječi kancer i rak. ,,Te riječi asociraju na smrt, a ja kao mlada osoba sa malim djetetom, sam bila daleko od pomisli da bi tako što moglo meni da se desi. To je promijenilo moj život”.

I mada je naša sagovornica redovno odlazila na pretrage, pila ljekove, pratila terapije tokom šest mjeseci, operacija se nije mogla izbjeći. ,,A kako do tada nikome od svojih najbližih nijesam govorila o bolesti koja me je zadesila, a operaciju nisam mogla sakriti – uslijedila su pitanja, nevjerica, žaljenje nad sudbinom koja me je zadesila, a to je ono što sam htjela izbjeći”, objašnjava Ivana. Takođe nije željela da opterećuje i zabrinjava svoju porodicu prije nego bude sigurna u to da li je kancer benigni ili maligni.

Ubrzo je uslijedila operacija. Oporavak je bio brz. Uslijedilo je olakšanje. Rezultati su stigli poslije dvadeset dana: utvrđeno je da je to bio benigni kancer. Ipak, naša sagovornica i dalje mora na svakih šest mjeseci ići na kontrolu kod ginekologa. ,,Tih šest mjeseci, od juna do decembra 2015. nikada neću zaboraviti”, kaže Ivana.

Što se osoblja KBC-a i njenog ginekologa tiče ova mlada žena ima samo riječi hvale. ,,Naišla sam na razumijevanje i podršku. Ti ljudi su komunicirali sa mnom i pomogli mi oko liječenja”.

Na pitanje da li je razgovarala sa drugim ženama o tome kroz šta je prošla, Ivana kaže da pokušava da taj dio života ostavi za sobom i da nerado govori o tome. ,,Ipak, to ne krijem. U slučaju da neka od prijateljica ima neki od simptoma koje sam ja imala, sugerišem joj da ode do ljekara. Problem nastaje kad to odgađamo za danas, sjutra ili neki treći dan, a onda bude kasno”.

Primjećuje da u našem društvu rak dojke i rak grlića materice krste riječima ženske bolesti i da žene ne žele da govore o tome jer ih je ,,sramota”. Ivana pretpostavlja da je razlog to što rak napada ono što „ženu čini ženom” i poručuje da je to pogrešno.

,,Sedamdeset odsto žena nosi u sebi HPV virus, a da toga nije ni svjesno”, objašnjava doktor Medan. „Kod nekoga se on aktivira, a kod nekoga ne. A to uglavnom zavisi od imuniteta koji posjeduje određena osoba. Najbolja i jedina prevencija je odlazak ginekologu bar jednom godišnje kako bi se odradio papa test i kolposkopski nalaz.

Dragana i Ivana primjećuju da žene kod nas, zbog toga što se moraju pobrinuti za druge, često zaborave da se pobrinu za sebe. ,,A to moramo promijeniti – jer ako nemamo zdravlje nemamo ništa”, zaključuju.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo