Povežite se sa nama

OKO NAS

REKONSTRUKCIJA KULTRURNIH OBJEKATA U ULCINJU: Trajanje uprkos nemaru

Objavljeno prije

na

„Ono što generacije stvaraju druge moraju očuvati, valorizovati i prenijeti budućim generacijama. Kao što se vjekovi jedan na drugi naslanjaju, tako se i čuvanje na stvaranje oslanja, i to predstavlja srž naše duhovnosti. Bolje rečeno, čovjek se na čovjeka oslanja, kamen kamenom podupire, kulturno nasljeđe stvaranjem i čuvanjem traje, i to je ono što nas određuje. Nebriga i briga za kulturno nasljeđe vode nas u dva pravca – jedan ka nestajanju, drugi ka trajanju”, kaže arhitektica dr Igbala Šabović-Kerović, autorka monografije Graditeljsko nasljeđe Ulcinja.

Iako lokalna vlast i institucije izuzetno malo čine da se ogromno spomeničko blago Ulcinja, odnosno njegovi veliki slojevi kulture zaštite, sačuvaju i obnove, nešto se, ipak, pokreće u dobrom smjeru.

Jer, Ulcinj bi u novu sezonu trebalo da uđe sa rekonstruisanim hamamom (gradskim kupatilom). Kako je najavljeno iz Islamske zajednice grada, radovi na restauraciji ovog objekta, koji se nalazi iznad Male plaže, trebalo bi da budu završeni do narednog ljeta.

Direktor turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) u Crnoj Gori Ahmet Altun rekao je da je hamam jedini objekat takve vrste iz osmanskog perioda u Crnoj Gori. „TIKA se trudi da kulturna dobra sačuva za buduće generacije”, naveo je on.

Ulcinjski hamam je građen u prvoj polovini 18. vijeka u formi jednostavne džamije, sa središnjim svodom, okružen sa više malih kupola. U hamamu je bilo više malih prostorija u kojima su se posjetioci pripremali za kupanje i odmarali poslije kupanja. Iz prednje prostorije ulazilo se u drugu u kojoj je bila nešto više temperatura, a koja se zvala kalpaluk. Najveća prostorija bila je mejdan, prekrivena kupolom, iz koje se ulazilo u druge manje prostorije, takođe presvodene kupolama. U sobama za kupanje nalazila su se korita u koja je tekla topla i hladna voda iz zidova. Svjetlost u ove prostorije prodirala je kroz otvore na kupolama, pa su oni koji su posjetili hamam govorili da je to „divna građevina sa puno svjetlosti”. Iza sobe za kupanje, nalazio se rezervoar sa toplom vodom.

Poslije kupanja ljudi su se odmarali i pili kafu. U blizini se nalazio veliki platan, u čijem su hladu Ulcinjani odmarali, pričali i pušili svoje dugačke čibuke.

Bili su određeni dani i sati u kojima su hamam koristili muškarci, odnosno žene. U dane kada su samo žene koristile hamam, one su vješale odjeću preko ulaznih vrata kao upozorenje muškarcima da ne prilaze. Muškarci su išli u jutarnjim satima u hamame, a poslije kupanja na posao. Žene su obično prvo pozavršavale kućne poslove, pa onda odlazile na kupanje. Muškarci su išli pojedinačno u hamam, a žene, u pravilu, u društvu sa više drugih žena.

Kako smatra hroničar Ulcinja, prof. Ismet Karamanaga, nakon rekonstrukcije ovaj objekat bi mogao ponovo biti mjesto okupljanja ljudi i turista. ,,Što se tiče njegove važnosti u današnjem smislu, mislim da je atrakcija imati hamam u Ulcinju i u Crnoj Gori u kojoj nemate više nijedan hamam. Zato sam uvjeren da će on biti nezaobilazna turistička atrakcija za sve turiste koji posjećuju ovaj grad. I svih ranijih godina kada nije bio u funkciji, gosti i naučnici su dolazili i slikali ga, te tražili dozvolu da uđu u njega”, kaže Karamanaga i ističe da je i lokacija hamama veoma značajna. „Ovaj objekat se nalazi ispod zidina Starog grada i u kompleksu Ali pašine džamije, najmonumentalnijem islamskom kompleksu u Ulcinju”, dodaje on.

Uz džamiju, koja je izgrađena 1719. godine, i hamam, u tom kompleksu je i turbe (mauzolej), a u neposrednoj blizini i monumentalna Pašina kuća, koju je oko 1743. izgradio skadarski paša Jusuf Čaušoli. Taj objekat je danas samo ruina.

Bogomolja je bila posvećena legendarnom admiralu mora i osvajaču Ulcinja Ali paši Kiliču (Uludž Aliji). „Otvorila se sa srećom i napretkom za narod, da je hairli i za mnogo vremena”, piše na zidu te džamije, koja uz Namazgjah džamiju, ima jedini očuvani stari minaret u Crnoj Gori.

Najavljeno je takođe da će sredstvima TIKE uskoro krenuti i rekonstrukcija te najveće, centralne džamije u Ulcinju, koja je sagrađena 1728. godine.

A na drugom kraju opštinske teritorije, prema planu Ministarstva kulture Crne Gore, ove godine trebalo bi da bude rekonstruisana crkva Svetog Jovana u Šasu (Svaču), jedna od najznamenitijih sakralnih građevina u zemlji.

Ranije je obavljeno raščišćavanje tog veoma oronulog objekta, te manja arheološka istraživanja. Prema riječima arheologa Predraga Lutovca, do sada je istraženo samo 0,01 odsto lokaliteta u Šasu.

Crkva Sv. Jovana se nalazi unutar tvrđave starog grada Šasa i nastala je krajem 13. stoljeća. I bila je, kako se po legendi navodi, tek jedna od 365 crkava, odnosno „broj im je bio koliko i u godini dana”.

Na taj način formalno počinje obnavljanje tog najatraktivnijeg „mrtvog grada” na istočnoj obali Jadrana, još jedan od dokaza milenijumskog kontinuiteta života i velikih civilizacija na ovom području.

Već godinama lokalne nevladine organizacije, kao i „Grin houm”, koji je izradio Studiju zaštite Šaskog jezera, pokušavaju nizom kulturnih manifestacija, koje se tokom proljeća i ljeta organizuju u ostacima ostataka šaske tvrđave, vratiti život ovom prostoru koji još uvijek prekrivaju uglavnom nebriga, kamenjar i šipražje.

Ali, za za manje od mjesec dana ove kulturne znamenitosti Ulcinja, uz naravno prirodne, vidjeće na hiljade ljudi širom regiona. Naime, najavljeno je da će od 15. februara u bioskopima biti prikazivana romantična, akciona komedija „Biser Bojane”, koja je najvećim dijelom snimljena u Ulcinju.

Producenti filma, braća Milutin-Mima i Milan Karadžić, nadaju se da će po gledanosti ovo ostvarenje nadmašiti seriju Budva na pjenu od mora, koja je na Yuotube-u imala preko 30 miliona posjeta.

Biće to nesumnjivo odlična reklama za Ulcinj, u kojem će početkom marta biti održana premijera ovog filma.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo