Povežite se sa nama

FOKUS

POHARA NAJVEĆEG CRNOGORSKOG PREDUZEĆA: Ko je uzeo pare Elektroprivredi

Objavljeno prije

na

epcg

Godinama prikupljan i deponovan, novac sa računa Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otiče u nepovrat.

Skupština akcionara EPCG prihvatila je prošle nedjelje predlog menadžmenta o isplati 55,2 miliona na ime dividende. Prethodno je, na krajnje neobičan način (glasovima vlasnika 0,01 odsto akcijskog kapitala), Skupština Društvu nametnula obavezu preuzimanja akcija Rudnika uglja u Pljevljima (RUP) za ukupno 32 miliona eura. Iako je ta odluka predmet sudskog spora koji je započet pred Privrednim sudom u Podgorici, vijeće tog suda i Komisija za tržište kapitala (nekadašnja KHOV) omogućili su da akcije RUP-a budu isplaćene i prenijete na nove vlasnike. Konačno, Vlada je kao većinski vlasnik donijela odluku da EPCG otkupi vlastite akcije od italijanske A2A za 120 miliona eura. Elektroprivreda je, prema tom planu, već potrošila 52 miliona, dok će ostatak od skoro 70 miliona Italijanima otići naredne godine.

Razbacivanje milionima EPCG, uz argumentaciju čija se zakonitost spori sa raznih strana, nije naišlo na oduševljenje kod svih akcionara. Naprotiv. „Kako je skupština EPCG poprimila obrise farse gdje se dividenda dijeli na nezakonit način (smanjenjem kapitala i akumuliranih gubitaka), više neću prisustvovati Skupštini EPCG i davati joj legitimitet”, saopštio je Vasilije Miličković, predsjednik Udruženja malih akcionara EPCG, spočitavajući Vladi i menadžmentu kompanije da su, samo tokom ove godine, „Italijana častili sa 34 miliona eura”.

U Miličkovićevu računicu nijesu uključeni milioni isplaćeni A2A po osnovu otkupa njenih akcija Elektroprivrede, već samo novac dobijen za akcije Rudnika (oko 13 miliona) i dividendu (više od 22 miliona). U istim poslovima „profitirala” je i država. Tako je u budžet ušlo 10 miliona na ime prodatih akcija RUP, te više od 30 miliona dividende iz EPCG. Konačano, neku sići – nepuna četiri miliona eura – štrbnuo je i Aco Đukanović. Kako ono kažu – đe ima tu se i prosipa.

Međutim, priča o gazdovanju Elektroprivredom odavno nije zabavna. „Predstavnici Vlade su na Skupštini akcionara EPCG ignorisali upozorenje revizora Ernst & Young da su predloženo smanjenje kapitala, pokriće akumuliranog gubitka i podjela dobitka u koliziji sa Zakonom o privrednim društvima i, uprkos tome, odlučili da iz ove državne firme izvuku 55 miliona eura na ime nezarađenog profita”, upozorio je i Dejan Mijović, nekadašnji član borda EPCG i član Predsjedništva Građanskog pokreta URA.

Takvo ponašanje je, upozorava Mijović, u suštoj suprotnosti sa svim onim što iz Vlade obećavaju o budućnosti EPCG: ,,Umjesto da bude nosilac energetskog razvoja zemlje, naše najveće privredno društvo će zbog ovakvog odnosa vlasti bezrazložno postati invalid koji će morati da se zadužuje da bi izvršilo i najobičniji remont”. Vladini predstavnici na minuloj Skupštini akcionara, nastavlja Mijović, nijesu se potrudili da zainteresovanima objasne zašto nepotrebno čašćavaju svog odlazećeg partnera (A2A). „Samo su ponovili poznati podatak da je A2A svojevremeno kupila akcije EPCG po višoj cijeni, kao da je bitnije to nego koliko te iste akcije vrijede sada. A da vrijede mnogo manje potrvrđeno je nedavno kada ih je A2A neuspješno pokušala prodati uz pomoć finansijskog savjetnika Rothchild's, najkvalifikovanijeg na svijetu za tu vrstu poslova u sektoru električne energije. Pokazalo je se da baš niko i ni za kakve pare ne želi da bude manjinski partner vladi DPS-a, što naši čelnici veoma dobro znaju pa je krajnje sumnjivo što su pristali da izdašno preplate A2A.”

U svakom slučaju, pobrojanih skoro 210 miliona eura (32 + 55 + 120) neće biti sav novac koji će Elektroprivreda potrošiti za račun svojih trenutno najvećih akcionara. Potvrdio je to i finansijski direktor EPCG Branislav Pejović. On je, prenose mediji, prisutnima na prošlonedjeljnoj Skupštini predočio izvode iz sporazuma Vlade i A2A prema kome će EPCG dividendu isplaćivati i za ovu i za narednu godinu. Odnosno, dok god je A2A u posjedu akcija Elektroprivrede.

A Miličković i Mijović nijesu bili jedini mali akcionari čija su pitanja i komentari na prošlonedjeljnoj Skupštini ostali bez odgovora.

„Finansijski i konsolidovani izvještaj o poslovanju EPCG za 2017. godinu su nezakoniti” , ustvrdila je Nataša Backović zahtijevajući da njen stav uđe u zapisnik sa Skupštine: „Kao akcionar smatram da su za nezakonite izvještaje dostavljenje Skupštini na usvajanje odgovorni: predsjednik Odbora direktora Đoko Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove Željko Ćorić, izvršni rukovodilac Direkcije za ljudske resurse Predrag Krivokapić i izvršni rukovodilac Direkcije za finansije i platni promet Venka Janjušević.”

Backović je opširno obrazlagala svoje neslaganje sa ponuđenim izvještajima. Izdvajamo samo nekoliko teza, odnosno, pitanja, onako kako ih je razumio autor ovog teksta (sve moguće greške i nepreciznosti padaju na njegovu dušu). Da pođemo redom.

Prema pisanom iskazu njenih menadžera ,,EPCG je vertikalno integrisano društvo čija je osnovna djelatnost proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom u Crnoj Gori”. I revizor u svom izvještaju potvrđuje ,,EPCG u svom sastavu ima dvije funkcionalne cjeline Proizvodnju i Snabdijevanje”.

Evo problema na koji je ukazala Backović: Zakon o energetici, u odjeljku Razdvajanje operatera (član 103) izričito propisuje da su energetski subjekti koji obavljaju više energetskih djelatnosti dužni su da te djelatnosti obavljaju funkcionalno razdvojeno. A pomenuto funkcionalno razdvajanje obuhvata: razdvajanje računa, upravljanja i informacija. Elektroprivreda, međutim, u svojim izvještajima ne razdvaja poslovanje Proizvodnje i Snabdijevanja. Zato o tokovima novca između integrisanih preduzeća mali vlasnici i zainteresovana javnost ne znaju praktično ništa. Iako je to, zapravo, naš novac – gledano i sa prihodne i sa rashodne strane preduzeća.

Backović je potom ukazala na rezerve (čitaj neslaganja) iskazane u revizorskom izvještaju Ernst & Young po pitanju nekretnina, postrojenja i opreme EPCG, koja je poslednjeg dana prošle godine imala iskazanu vrijednost od 830 miliona. Revizor u izvještaju naglašava da ta procjena ,,uključuje sredstva neto sadašnje vrijednosti 40,3 miliona bez odgovarajuće dokumentacije o vlasništvu”. Bez odgovora je ostalo pitanje: Na osnovu čega ste prikazali vrijednost osnovnih sredstava, konstatujući nedostatak postojeće dokumentacije o vlasništvu? (predstavnici E&Y nijesu prisustvovali Skupštini akcionara).

Konačno, malim akcionarima je zasmetalo to što je menadžment EPCG u svojim poslovnim izvještajima za prošlu godinu prikazao umanjenje akcijskog kapitala za nekih 150 miliona eura, iako je ta odluka Skupštine postala važeća tek krajem marta ove godine. ,,U konkretnom slučaju finansijski konsolidovani izvještaj je rađen sa nepravosnažnom finansijskom transakcijom o umanjenju kapitala”, navodi Backović spočitavajući menadžmentu kršenje Zakona o privrednim društvima.

Nataša Backović je menadžmentu, dodatno, spočitala:

– Da revizorima nijesu omogućili uvid u konsultansteke ugovore sa A2A S.p.A. na osnovu kojih je 2016. godine obračunata obaveza od 4,1 milion eura. Revizorima je samo omogućen uvid u Ugovor o poravnanju potpisan u oktobru prošle godine, na osnovu koga je A2A vratila uzeti novac.

– Da su od revizora sakrili spisak zaposlenih (menadžera?) i kriterijume po kojima im je EPCG otpisala skoro 2,5 miliona eura odobrenih stambenih kredita. Ne zna se ni tačan iznos datih kredita.

– Da u svojim izvještajima prikazuju samo količinu električne energije uvezene tokom prošle godine ali ne i njenu cijenu, i da tako skrivaju podatke o stvarnim zaradama u tom poslu.

– Da su tokom prošle godine naknade ,,ključnom rukovodstvu” (termin preuzet iz Konsolidovanog finansijskog izvještaja) povećane sa 550 na 745 hiljada eura, odnosno za 35 odsto.

– Da među prikazanim troškovima nema konta za kupovinu novih vozila, među kojima je i džip od 63.700 eura kupljen za predsjednika Odbora direktora Đoka Krivokapića.

Dok je Nataša Backović menadžmentu postavljala pitanja koja je, kaže, spremila za odsutne revizore, Krivokapić je napustio Skupštinu uz komentar da ,,ne može da sluša te nebuloze”. Može biti zanimljivo pomenuti neke od njih.

,,Po kom zakonu imate pravo da otpisujete stambene kredite, naročito zaposlenima koji su uz pomoć EPCG stambeno pitanje rješavali po nekoliko puta”, pitala je upravu sagovornica Monitora. ,,Zašto u Elektroprivredi i dalje rade ljudi sa više od 40 godina radnog staža, koliko ih je i šta se radi sa nevraćenim doprinosima zaposlenih koji namjeravaju doživotno da rade u firmi? Čime je ključno rukovodstvo zaslužilo uvećanje prihoda od 35 odsto (200.000 eura)? Zašto u izvještajima nema podataka o broju preuzetih radnika u stalnom radnom odnosu iz drugih pravnih lica (zvanično, u EPCG radi skoro 1.000 zapošljenih)?”

Kada se ljutnuti Krivokapić vratio na sjednicu predsjednik Skupštine akcionara ga je podsjetio na pravo akcionara da pitaju i komentarišu izvještaje koji se nalaze na dnevnom redu. Prisutni su, ipak, ostali bez traženih odgovora i objašnjenja. Dok čekaju, topi se novac sa računa Elektroprivrede . U stvari, nije tajna ni đe ide.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI I STARE PODJELE: Red crkve, red nacije, red pljačke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partizani, četnici, ustaše, bjelaši, zelenaši, popovi i lopovi i eto DPS-u još četiri godine nekontrolisane vlasti. Eventualne saveznike može pronaći na ovoj ili onoj strani –  zavisi od trenutnih odnosa političke ponude i potražnje

 

Nakon što je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sedmoricom sveštenika pušten iz pritvora u Nikšiću, u noći između petka i subote,  u Crnoj Gori više nema utamničenih pripadnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Potom su se sa ulica u Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Podgorici, Budvi, Tivtu, povukli i njihovi sljedbenici. Nakon što su par dana klicali privedenim sveštenicima, zahtijevali njihovo oslobađanje, poručivali da oni svetinje ne daju a da je prvi čovjek svih ovdašnjih vlasti – lopov.

Bilo je tu i prevrnutih kontejnera, bačenih kamenica i flaša, poneka psovka na račun policije ili prolaznika druge vjere i nacije… Suštinski, ništa čega se, uz kraće ili malo duže pauze, nijesmo nagledali i naslušali od 1990. pa do kraja prošle godine, kada nas je zadesio prvi krug uličnih borbi u organizaciji političara vlasti i opozicije (DPS i DF, prije svih drugih) a pod patronatom popova SPC-a. To pokazuje da smo i dalje,  tamo gdje smo bili na kraju minulog vijeka. I, uglavnom, sa istim akterima.

Konačno, kući su otišli i policajci koji su od 12. do 15. maja obezbjeđivali te skupove „visokog rizika“. Epilog trodnevnog druženja: povrijeđeno je više od 45 demonstranata i 26 policajaca. Najgore je, čini se, prošao dvadesetjednogodišnji O.M. iz Pljevalja, inače lice sa invaliditetom. Na snimcima koji su se danima vrtjeli na regionalnim portalima vidi se kako ga nekoliko policajaca pod opremom za razbijanje demonstracija udara pendrecima, rukama i nogama. Dok jedan od njih nije uspio da ga zaštiti i odvoji od kolega.

„Na video zapisu je očigledno da policijski službenici nastavljaju sa postupanjem i onda kada je prestao svaki osnov i smisao dalje intervencije”, saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije krajem prošle nedjelje. Iz Savjeta su pohvalili odnos načelnika CB Pljevlja Dragana Slavulja koji im je, kažu, obezbijedio  svu traženu dokumentaciju. Pa je, za razliku od događaja u Podgorici krajem 2015. godine, utvrđen identitet postupajućih službenika.  Sada Savjet očekuje reakciju Unutrašnje kontrole. Istome se nada i  javnost.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORESKI DUG KAO 17 GODINA PLATA U PROSVJETI: Obrazovanje pojeli tajkuni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za cjelokupnu prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!  To znači da je  para za povišice prosvjetarima i ranije bilo

 

Prosvjetni radnici  su heroji pandemije. Iako su u Crnoj Gori škole zatvorene i prije prvog registrovanog oboljelog od korone, nastava je nastavljena on-line i preko elektronskih medija. Uspješno. No, kao i ni  za ostale heroje, ni za njih nema povećanja plata. Onog suštinskog, kako kaže premijer Duško Marković. Obrazloženje je uvijek isto –  nema para.

U nedavnom intervjuu  Novoj, on je objasnio: „Mora se stvoriti realan izvor za povećanje zarada, ne samo u zdravstvu, već i za policiju, vojsku i druge važne službe, jer ako se sada povećaju zarade, ugroziće se isplata penzija, socijalna davanja, odnosno ugroziće se finansijska stabilnost“.

Finansijska stabilnost za Markovića očito znači nepromjenjivost  uspostavljenog načina raspodjele novca. U kom onaj dio sistema koji održava vlast ima i po nekoliko puta više plate od prosvjetnih radnika i ostalih koji rade u javnom sektoru.  Monitor je u prethodnom broju pisao o tome kako u tužilaštvu, pravosuđu, Vladi, parlamentu,  zarade  uz raznorazne varijabile, dežurstva i ostale dodatke,  iznose od tri  pa naviše.  Ne računajući putovanja, dnevnice, besplatne obroke i ostalo.. Ispada da ministar ili tužilac  u prosjeku vrijedi koliko osam zaposlenih u obrazovanju.

Prosvjetari  su vlastima značajni  tek toliko da ne zatalasaju i ne prodrmaju „finansijsku stabilnost“.  Zbog toga im se kad prigusti doda sića na zarade. O posljednjem povećanju od 9 posto, pričalo se kao da je  podvig. To je  „najveće povećanje u posljednjih 12 godina i jedno od najvećih u regionu“, pjevao je  ministar prosvjete Damir Šehović. U stvarnosti  prosječne zarade prosvjetara i dalje  su među najnižima.  Prema podacima Monstata, prosječna plata u obrazovanju tokom prošle godine  iznosila je  498 eura.   U 2012.   je oko 450 eura. Cijelih 50 eura za pet godina. Neki od zaposlenih u prosvjeti i o toj plati, kojom se jedva pokriva mršava potrošačka korpa, mogu samo da sanjaju.

Slobodan Savović, iz Sindikata prosvjete za Monitor daje primjer aprilske zarade u jednoj od osnovnih škola u Podgorici. „Prosjek za april  za ovu osnovnu školu je :254,61 eura za pomoćne radnice higijeničarke, nastavnici – 566,17,  profesori – 638,25 domar –  362  i pedagog –  625 eura. Startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434,  a za radnice – 223 eura”.  Mjesečno,  Ministarstvo prosvjete izdvaja za zarade za ovu osnovnu školu –  63 hiljade eura.   To je osam plata direktorice  Plantaža, Verice Maraš.  Ili 6 plata specijalnog državnog tužioca, kad zaređa sa dežurstvima.

Ne samo što tužioci imaju plate o kojima prosvjetari mogu samo da maštaju, nego se iz budžeta izdvajaju dodatni milioni eura zbog njihovog lošeg rada. Samo zbog  pale optužnice protiv porodice Safeta Kalića za pranje novca, iz budžeta je otišlo preko tri miliona eura. To su četiri godine plata za  osnovnu školu u Podgorici.

Ima još prigodnih uporedbi. Jedna osnovna škola sa platama kompletnog osoblja jednaka je godišnjoj zaradi jednog ministra, ili poslanika. Naravno, ne računajući sve one privilegije koje sljeduju.

Dok poslanik i ministar za iće i piće nemaju ograničeni budžet,  u prosvjeti sem plate nema dodataka.  „Kad odemo na seminar ni kafu nam ne plate, a kamoli šta drugo“, kaže nastavnica jedne podgoričke osnovne škole. Njena aprilska zarada iznosila je  570 eura. ,,Sa posljednjim povećanjem” .

U srednjim školama, prosjek zarada veći je za oko 15 do 20 posto zbog stručne spreme. Taman za tu kafu kad pođu na seminar.

Prosvjetni radnici nerijetko su podstanari ili žive u roditeljskim stanovima. ,,Nakon dvije denecije rada sa djecom, i fakultetskom diplomom, živim sa majkom u njenom stanu”, objašnjava naša sagovornica. Istovremeno, Vlada je od 2009. do 2018. godine za stambeno obezbjeđivanje već obezbijeđenih funkcionera potrošila više od 13 miliona eura. Tako su  funkcioneri sa zaradama od po nekoliko hiljada eura, uknjižili još po jedan stan, da im se nađe. Uz rate od 40 do 70 eura. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori sa 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan  od 89 kvadrata u Podgorici. Ništa od toga.

Nije  samo  trenutna raspodjela novca iz budžeta nepravedna.  U proteklih dvije decenije ogromne sume  našeg novca, otišle su privilegovanim pojedincima ili kompanijama.

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila,  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!

Zašto nije naplaćen, posebna je, ispričana priča. Na spisku najvećih poreskih dužnika decenijama su isti pojedinci bliski vladajućim krugovima i posebno Milu Đukanoviću koji decenijama stoji na vrhu piramide moći. Dragan Brković, Veselin Barović, Dragan Bećirović…  Obrazovanje su pojeli tajkuni.  I neke državne kompanije, poput Montenegro airlansa, koje su decenijama na aparatima.

Prošle godine Vlada je za nacionalnu avio-kompaniju odredila 150 miliona eura državne pomoći. To je osam  godišnjih zarada za prosvjetu. Može se polemisati treba li sa toliko državnog novca pomagati nacionalnu kompaniju na izdisaju. Drugo je sigurno: nismo morali pomagati privatnu banku braće Đukanović za 40 miliona eura. Tačnije nismo trebali, a morali jesmo. To su dvije godine plata u obrazovanju.  Dug je spisak  državne pomoći, koja je mahom otišla u povlašćene ruke.

U 2014. dr­žav­na po­moć za oblast kul­tu­re i in­for­mi­sa­nja bi­la je 3,5 mi­li­o­na, u 2013. go­di­ni 4,9 mi­li­o­na, u 2012 – 3,5 mi­li­o­na, a u 2011 – 3,95 mi­li­o­na eura, podaci su Centra za građansko obrazovanje. Taj novac otišao je u ruke  prorežimskih medija. Koji se održavaju jer održavaju vlast. Godišnje je na njih otišlo i po pet godišnjih zarada za jednu osnovnu školu.

Treba ponavljati i ponavljati – para ima. I bilo ih je. One se  ne raspodjeljuju kako treba. Slobodan J. Savovoić iz Sindikata prosvjete komentariše: „Ja  ne znam koliko košta nabavka i servisiranje predsjednikovog automobila, ali znam da društveni dohodak ne smijemo trošiti na ovaj  način. To ne može da promijeni Sindikat prosvjete. Potrebno je  napraviti konsenzus svih snaga o daljem kretanju društvenog bogatstva. Potreban je remont društva“.

To ne može da napravi vlast koja je napravila podjele i strpala  bogatstvo u džep svojih najbližih. Dok se vlast ne promijeni, gledaćemo kako profesori jedva preživljavaju, a njihovi najbolji đaci odlaze van granica. Da dostojanstveno žive. Pa i kao moleri.

Milena PEROVIĆ KORAĆ 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEMIRI U CRNOJ GORI: Novi talas starih virusa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u svijetu još bore sa korona virusom, mi smo se vratili u redovno stanje političke krize – nemiri i povrijeđeni na ulicama. Nerješavanje pitanja crkvene imovine dobro je došlo i vlasti  i opoziciji kao dio predizborne kampanje. Na ulicama se sukobljavaju građani, a političari se u Skupštini smješkaju iza maski sa nacionalnim obilježjima

 

Snimak iz Pljevalja na kome se vidi da osmorica policajaca tuku mladića, pokazao je da je vrijeme korona izolacije bilo bolje od normale koju je proizveo ovaj sistem. Nakon neformalnog vanrednog stanja, prijeti nam pravo. Policija u Pljevljima rastjerala je suzavcem okupljene, među kojima je bilo i djece, u Nikšiću šok bombe i suzavac, građani uzvratili kamenicama i skandiranjem ,,ustaše“, povrijeđen veći broj građana, među kojima ima maloljetnika, i 22 policajca, u Andrijevici blokiran put, hapšenja…

Oni koji protestuju traže da se iz zatvora pusti episkop budimljansko nikšićki Joanikije i osam sveštenika koji su uhapšeni nakon okupljanja više hiljada ljudi u litiji povodom slave Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Tužilaštvo je episkopu i sveštenicima odredilo 72 sati pritvora.

Tog utorka u Nikšiću javnost se uvjerila zašto u Crnoj Gori švedski model borbe protiv korona virusa nije moguć. Hiljade ljudi okupile su se ispred manastira bez distance, maski, ne hajući ni za sebe ni za bližnje, što se virusa tiče.

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve tvrdi da je ,,sveštenstvo u dogovoru sa mitropolitom Amfilohijem i episkopom Joanikijem riješilo da zbog zdravstvenih mjera bude samo održan moleban u hramu bez molitvenog hoda. Međutim, zbog naroda koga je bilo u tolikom broju da nije mogao stati u crkvu već se izlio oko hrama i na ulice krenulo se spontano u tradicionalni hod koji ni pred bogom ni pred ljudima nije bilo alternative”.

Do ,,spontanog” okupljanja naroda ipak nije došlo u Podgorici povodom Svetog Marka, slave Podgorice, 8. maja. Iako je mitropolit Amfilohije to predložio svešteniku Veliboru Džomiću: ,,Možda bi bilo dobro da sveštenici danas od crkve Svetog Đorđa do Markovog manastira obave litiju za molitvu apostolu i jevanđelisti Marku, zaštitniku ovog grada za oslobođenje od korona virusa’’. Zato, jeste u Beranama 6. maja, na Đurđevdan, pa je tužilaštvo zbog litije podnijelo krivične prijave protiv pet sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ove sedmice stupile su na snagu mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti kojima je omogućeno obavljanje vjerskih službi. Naglašeno je da i dalje važi zabrana javnih okupljanja, ali da ograničen broj osoba može boraviti u vjerskim objektima – na 10 kvadrata jedna, na ulazu dezinfekcija ruku, maske, distanca…

Evo, kako se to  primjenjuje u drugim  vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. ,,Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori je na elektronskoj sjednici donio odluku koja daje čitav set konkretnih preporuka o načinu organizovanja vjerskog života u džamijama. To podrazumijeva da svi vjernici u molitvenom prostoru nose maske, dezinfikuju se na ulazu, nose svoje sedžade (molitvene ćilime) i poštuju distancu koja podrazumijeva da se u džamijama srednje veličine može naći maksimalno 25 vjernika, u manjim 20, te da na platoima ispred džamija može biti na propisanoj distanci maksimalno dvadeset vjernika”, kazali su Monitoru iz Islamske zajednice.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. maja ili u www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo