Povežite se sa nama

FOKUS

SREDNJE STRUČNO OBRAZOVANJE U CRNOJ GORI – ŠKOLOVANJE BEZ KNJIGA: Nedostaje preko 1.000 udžbenika

Objavljeno prije

na

Posljednje dvije nedjelje Monitoru je pisalo više roditelja čija djeca pohađaju srednje stručne škole i imaju problem sa udžbenicima. ,,Ćerka mi je završila medicinsku školu. Tokom školovanja u knjižari smo kupili samo engleski i maternji. Svu ostalu literaturu u fotokopirnicama. Sada mi je sin u Elektrotehničkoj školi i ista priča. Nije mi jasno kako mogu da idu u školu, a da nemaju udžbenike”, ukratko je sažeo roditeljske žalbe jedan od naših sagovornika.

Tragom njihovih žalbi, obratili smo se Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS). Oni su za naš list potvrdili da postoji dugogodišnji veliki problem sa udžbenicima za srednje stručne škole: ,,Srednjim stručnim školama u zemlji, kako bi realizovale programe, nedostaje oko 1000 udžbenika”, navodi se u odgovorima na naša pitanja koje je potpisao Lazo Leković, odgovorni urednik u ZUNS-u. To znači da učenici srednjih stručnih škola na raspolaganju imaju ukupno samo 53 udžbenika!

,,Radimo po planu i programu, ali iz stručnih predmeta ima malo knjiga pa đaci uglavnom pišu”, objašnjava za Monitor kako u praksi izgleda školovanje bez knjiga profesor u jednoj podgoričkoj srednjoj stručnoj školi.

Osim pisanja, pomaže i fotokopiranje. U dvije podgoričke fotokopirnice koje smo kontaktirali rekli su nam da oni nemaju neku evidenciju već da roditelji i učenici dođu kada saznaju koje im knjige trebaju. Kazali su da srednjoškolci, pored studenata, najviše koriste njihove usluge.

U Zavodu ističu da će ovaj problem teško u skorije vrijeme biti prevaziđen. Leković za Monitor objašnjava da ,,objavljivanje jednog udžbenika teško da može koštati manje od 10.000 eura”. Dakle, za objavljivanje udžbenika koji trenutno nedostaju srednjem stručnom obrazovanju u Crnoj Gori potrebno je izdvojiti – deset miliona eura!

Kako se radi o problemu koji prevazilazi ZUNS, obratili smo se i Centru za stručno obrazovanje (CSO). Od direktora krovne organizacije za stručno obrazovanje u državi Duška Rajkovića dobili smo kratak odgovor: ,,Udžbenici su u nadležnosti ZUNS-a tako da se morate njima obratiti”.

Na naše insistiranje i predočavanje podatka da nedostaje 1.000 udžbenika, te da taj problem Zavod sam ne može riješiti i pitanje da li će se uključiti i druge institucije, Rajković je odgovorio: ,,Centar je uvijek na raspolaganju drugim institucijama i sve aktivnosti su usmjerene da preko nastavnika i njihovih pisanih materijala i kačenjem istih na školske portale pružimo podršku našim učenicima”.

Fino, tekovine prošlih vremena – pisani materijali nastavnika, na portalima iz 21. vijeka.

Inače, Centar za stručno obrazovanje je sve do 2009. bio zadužen za izdavanje udžbenika za srednje stručne škole. Leković objašnjava da je ZUNS brinuo o izdavanju udžbenika za osnovnu školu i gimnazije, sve do Zaključka Vlade Crne Gore iz jula 2009. godine, kada je u obavezi da izdaje i udžbenike za stručno obrazovanje.

,,Od 2004. do 2010. godine objavili smo udžbeničke komplete za sve razrede osnovne škole i gimnazije i omogućili to da Crna Gora, po prvi put u svojoj istoriji, ima svoje udžbenike za kompletno opšte obrazovanje. Za svoj rad smo 2011. godine nagrađeni – Oktoihom”, ističe Leković.

On kaže da je u prethodnih devet godina, otkako ih je Vlada obavezala da izdaju i udžbenike za srednje stručno obrazovanje, a naročito u posljednje dvije godine od kada je u toku reforma srednjeg stručnog obrazovanja, Zavod na konkursima potraživao naslove za koje su dobijali sugestije iz CSO.

,,Činjenica je da se na tim našim konkursima za veliki broj potraživanih naslova niko nije prijavio, ali je činjenica i to da smo svih prethodnih godina pokušavali objaviti što veći broj udžbenika za srednje stručne škole.Tako ćemo i ove godine pripremiti šest novih udžbenika”, kaže Leković.

Iz Ministarstva prosvjete su Monitoru odgovorili tezom da su ,,srednje stručne škole specifične zbog broja obrazovnih programa, odnosno smjerova, a samim tim i određenih varijacija u predmetnim programima”.

,,Situaciju dodatno usložnjava činjenica da je naš obrazovni sistem od prošle godine krenuo u uvođenje novih – modularizovanih programa za srednje stručne škole u skladu sa evropskim standardima. Upravo zato obrazovni sistem će vjerovatno ići u pravcu pojednostavljivanja procedura izrade udžbenika. Naravno, u formalnom dijelu, ne kvalitativnom”, rekli su nam iz Ministarstva prosvjete.

Leković objašnjava da njihova iskustva iz prethodnih godina govore da prodaje objavljenih udžbenika za srednje škole gotovo da i ne postoji:,,Zbog toga je Upravni odbor Zavoda donio odluku da se svi udžbenici za srednje stručne škole, koji će biti objavljeni u narednom periodu, u PDF formatu postave na naš sajt i na taj način budu dostupni svim učenicima.Na ovaj način ćemo smanjiti troškove makar za onaj dio kojim smo plaćali štampu udžbenika”. On dodaje i da se i u okruženju susreću sa sličnim problemom – nije jednostavno i isplativo praviti udžbenike za dvadesetak učenika nekog smjera, recimo srednje mašinske škole.

Iz Ministarstva prosvjete tvrde da ,,djeca pak u srednjim stručnim školama za opšteobrazovne predmete koriste udžbenike koji se koriste u gimnazijama, kao i onu literaturu koju je odobrio Nacionalni savjet za obrazovanje, ali svakako je pitanje izrade udžbenika važno, i na njemu radimo”.

A evo kako se radi, Nacionalni savjet za obrazovanje je na sjednici održanoj 10. avusta ove godine donio Odluku o odobravanju udžbenika i nastavanih sredstava za školsku 2018/2019. godinu, sve objavljeno u najnovijem Službenom listu, potpisao predsjednik savjeta Đorđe Borozan.

Na kraju ove odluke se navodi da se ,,za nastavu opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama mogu koristiti udžbenici i nastavna sredstva koja su odobrena za nastavu tih predmeta u gimnazijama”. Za stručno-teorijske predmete za srednje stručne škole navedeno je svega 53 udžbenika. Između ostalih: Bankarsko poslovanje, Ekonomika preduzeća, Radno pravo, Latinski jezik, Turistička geografija, Osnove turizma, Higijena, Razvoj urbanizma, Osnovi elektrotehnike, Bezbjednost saobraćaja, Harmonija, Prerada drveta, Vinogradarstvao, Likovna umjetnost… Centar za stručno obrazovanje izdavač je 26 udžbenika, ZUNS 25, a beogradska izdavačka kuća Data status dva udžbenika za medicinske škole: Farmakologija i Infektologija s njegom.

Inače, sa 53 udžbenika i preko hiljadu koji fale, stručno obrazovanje je prioritet Ministarstva prosvjete. Zamislite da nije prioritet koliko bi tek onda udžbenika nedostajalo.

Bez šale, ministar prosvjete Damir Šehović je u julu tokom gostovanja u Berlinu izjavio da je ,,jačanje stručnog obrazovanja kao primarnog načina povezivanja obrazovnog sistema sa tržištem, jedan od prioriteta Ministarstva prosvjete”.

Na berlinskoj konferenciji Nova dinamika tehničkog i stručnog obrazovanja na Zapadnom Balkanu, Šehović je obrazlagao kako je Ministarstvo prosvjete ,,prepoznalo važnost stručnog obrazovanja kao odgovor na potrebe tržišta rada Crne Gore, te je u skladu sa tim drugu godinu zaredom sprovodilo kampanju za podizanje svijesti o važnosti stručnog obrazovanja i upisa u stručne škole”.

Riječ je o kampanji Stručno je ključno – uči, zaradi, sebe izgradi. Kampanja je zvanično počela ovog proljeća. Iz ministarstva su se već pohvalili da je ,,prošlogodišnja obrazovna reforma bila vrlo ozbiljna, a to pokazuje i posljednji izvještaj Evropske komisije, koji je napredak u obrazovanju ocijenio dobrim. Aktivnosti u srednjem obrazovanju se nastavljaju, pa tako u ovoj školskoj godini 101 poslodavac je u sistemu dualnog obrazovanja, a za novu školsku godinu koja će početi u septembru, već sada ima oko 150 zainteresovanih poslodavaca, a očekuje se da će taj broj do početka upisa biti znatno veći”. Glavna je informacija da će školska godina početi u septembru.

Dualni sistem podarazumijeva paralelno učenje i rad kod poslodavca. Iz ministarstva su najavili da će se širiti poput virusa – na sve gradove u Crnoj Gori i sve programe trećeg stepena. Ministar Šehović je najavio da će broj učenika i poslodavaca koji su u dualnom sistemu biti udvostručen ovog septembra, biće između 150 i 200 poslodavaca i oko 500 djece. Ove školske godine biće podijeljeno 147 stipendija za učenike koji upišu deficitarne kvalifikacije: najviše za konobare 36, 26 za prodavce, 18 za kuvare, zatim instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, monter elektronske komunikacijske infrastrukture, elektroinstalater, poslastičar, zavarivač, bravar, stolar, zidar i modni krojač.

Uči, zaradi, sebe izgradi, zaista je ključno. Samo što će to u našim uslovima teći uglavnom bez udžbenika. Opet, kako se ko snađe.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Premijer je početkom avgusta najavljivao da borba sa visokim cijenama slijedi po završetku ljetnje turističke sezone. ,,Mi nismo mogli tokom turističke sezone da sprovodimo taj program zato što nije logično da na neki način iz državnog budžeta dotiramo strance”, objavio je Spajić na društvenoj mreži X. Uz obećanje da „od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima…“.

Sada je pojasnio kako je Vlada požurila s ograničenjem cijena (zapravo trgovačkih marži) prije povećanja plata u oktobru, pokušavajući da spriječe trgovce da pojedu benefite programa Evropa sad 2. „Dakle, građani će sa značajno nižim cijenama da dočekaju povećanje plata i na taj način će biti uvjereni da se standard povećava u kontinuitetu od oktobra pa do kraja mandata ove vlade u naredne tri godine”, poručio je Spajić.

Na nama je da odlučimo da li ovu poruku čitamo kao najavu Vlade koja zna šta i kako radi, ili kao još jedno predizborno obećanje PES-a i njihovih koalicionih partnera. Onih koji, zahvaljujući podjeli resora unutar izvršne vlasti, iz ove akcije mogu izvući neku političku korist pred lokalne izbore u Podgorici, Budvi i Kotoru (a uskoro, možda, i u Beranama i ponovo zaboravljenom Šavniku).

Da malo olakšam. Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist (neke računice kažu da su moguće uštede bile manje od jedan posto vrijednosti potrošačke korpe). Na drugoj strani, iz PES-a su Predsjedniku države već zamjerili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego prime plate uvećane zahvaljujući vladinom programu ES2.

Od Vlade nijesmo dobili preciznije podatke o visini trgovačkih marži protiv kojih se ona tako odlučno i uporno bori. Ono što nijesmo dobili od izvršnih vlasti, ni ovih ni prethodnih, pokušali su izračunati pojedini mediji. I ti se nalazi baš i ne uklapaju u ponuđeni scenario.

Tako je portal Bankar.me prošlog septembra objavio poređenje marži u Crnoj Gori sa maržama velikih trgovačkih lanaca u Srbiji, Bosni i Hercergovini, Hrvatskoj i Sloveniji. „Analizirajući bruto profitnu maržu 15 velikih trgovačkih lanaca u Regionu rezultati su pokazali da je najveću maržu u prošloj godini imao Merkator Slovenija i to 29,62 odsto. Veću maržu od najvećeg crnogorskog trgovačkog lanca (Voli, prim. Monitora) imali su Merkator Srbija, Lidl Slovenija, Delhaize Srbija, Domaća trgovina Srbija, Spar Slovenija i Bingo Tuzla. Manju maržu od Volija imali su Konzum plus, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska, Plodine Rijeka, Tommy Split i Konzum Sarajevo.

Bankar.me je analizirao i cijene 103 najzastupljenija proizvoda u potrošačkoj korpi u šest regionalnih trgovačkih lanaca. „Rezultati su pokazali da su cijene u najvećem crnogorskom trgovačkom lancu Voli veće samo u odnosu na jedan od dva analizirana velika trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini, dok su niže nego u analiziranim marketima u Srbiji i Hrvatskoj“.

Priložena tabela sa cijenama analiziranih proizvoda pokazuje kako su one, kod dobrog dijela njih, u međuvremenu značajno porasle. To dijelom demantuje vladine tvrdnje kako se radi o „zetečenom problemu“. I, što je još važnije, pokazuje da alat koga su se prihvatili (ograničenje marži u veletrgovinama i maloprodaji) nije baš efikasan način za obaranje cijena.

Možda bi ideja sa kojom je premijer upoznao javnost  takođe početkom avgusta dala bolje rezultate? Spajić je tada, agenciji Mina-biznis, najavio da će Vlada osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz tih rezervi. “To je održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži će definitivno biti jedna velika pomoć budžetu naših građana, međutim, moramo imati dugoročno održivo rješenje za rast cijena i za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori.” Očito da za taj posao treba vremena (uz znanje i novac) koje izvršna vlast sada nema.

Dobili smo akciju Limitirane cijene u nešto obimnijem izdanju. I puno optimizma u njenoj najavi. Drugo je pitanje da li će akcija u ovom obimu i obuhvatu opravdati očekivanja.

Uzmimo za primjer maslinovo ulje. Njegova cijena odavno se uzima kao primjer nesrazmjere između domaćih i stranih trgovina. Mnogo smo  puta mogli vidjeti poređenja cijena maslinovog ulja u trgovinama u Podgorici sa onima u Rimu, Madridu, Berlinu… Po pravilu, to je bilo na štetu ovdašnjih potrošača. Zato se i maslinovo ulje, ono najkvalitetnije i u najvećem pakovanju, našlo na listi proizvoda sa ograničenom maržom. Iako to, koliko nas iskustvo uči, neće bitnije uticati na njegovu cijenu.

Postoji i druga strana medalje. Postojeće procjene, iako dosta stare, govore kako su u Crnoj Gori godišnje troši od 0,5 do jednog litra maslinovog ulja po stanovniku. Zato će i ušteda na tom proizvodu, kolika god da je, biti neznatna u krajnjem, mjesečnom ili godišnjem zbiru.

EU prosjek potrošnje maslinovog ulja je 4-6 litara po stanovniku, dok stanovnici Mediterana iz Španije, Grčke ili Italije troše i preko 15 litara ovog ulja godišnje. To kazuje da je u tim zemljama maslinovo ulje zaista osnovna životna namirnica. Za raliku od Crne Gore gdje se na njega gleda kao na luksuz.  A to i te kako utiče na cijenu proizvoda: u trgovinama se ne traži mnogo,  a oni koji ga traže spremni su da plate. Pride, riječ je o dominantno uvoznom proizvodu. Zašto je to tako, to je neka druga priča. Gotovo identična je priča sa maslacem.

Na drugoj strani imamo mlijeko. Prema prošlogodišnjim podacima sa sajta Svijet statistike (World of statistics) stanovnici Crne Gore su drugi potrošači mlijeka na svijetu, odmah iza Finaca, sa godišnjom potrošnjom od nepunih 350 litara po osobi. Mlijeko je skupo pa je njegova kupovina veliki porodični izdatak. Vlada je svojom odlukom  limitirala marže samo uske palete tog proizvoda. Jedna vrsta mlijeka (2,8 posto mliječne masti) u dva pakovanja – tetrapak bez čepa i svježe mlijeko u kesi. Kod jogurta – jedna vrsta i jedno pakovanje.

Ili jabuke. Na Vladinoj listi su samo one najjeftinije koje, inače, stižu tek u poznu jesen. Kod deterdženata je obuhvaćeno samo jedno od 5-10 različitih vrsta pakovanja…

Opet, neko će nešto uštedjeti. To ne znači da je problem riješen. Prava borba za standard potrošača i razumne cijene u trgovinama počinje od proizvodnje. Domaće a ne uvozne. Da su trgovačke marže jedini ili makar dominantan problem, međunarodna konkurencija bi to već registrovala i pokušala da uplivom na crnogorsko tržište ostvari ekstra profit. Mi smo, iz nekih razloga, imali situaciju da su strane kompanije prodavale svoje ovdašnje trgovačke biznise i odlazile iz Crne Gore.

Uz priču o trgovačkim maržama valjalo bi razmiliti i o onoj političkoj. Vlada sa 30 + ministara i potpredsjednika, parlament sa predsjednikom i pet potpedsjednika, a svi oni imaju šefove kabineta, savjetnike, pomoćnike, sekretare, vozače… I sve to neko treba da plati, a najveća stavka na prihodnoj strani države je naplata PDV-a. Najvećim dijelom iz trgovina.

Otud se premijer Spajić vajkao da bi ograničenjem cijena tokom sezone država „dotirala“ strance. I zato, kada razmišljamo da li je akcija vlade mogla biti konkretnija i sveobuhvatnija, trebamo imati na umu da veće cijene u trgovinama znače i veće prihode države.  A, izbori – oni dođu i prođu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo