Povežite se sa nama

Izdvojeno

POKRENUTA PETICIJA DA LJUBIŠNJA POSTANE REGIONALNI PARK PRIRODE: Kako je država obesmislila status zaštićenog područja

Objavljeno prije

na

Sve i da dobije status zaštićenog područja, sve su prilike da za Ljubišnju, planinu pokraj Pljevalja, koju je rudnik Šuplja stijena u značajnoj mjeri uništio u dijelu prema granici sa Bosnom i Hercegovinom, to neće mnogo značiti

 

Iako je odavno predviđeno da Ljubišnja, planina kod Pljevalja, bude proglašena za regionalni park prirode, na taj status još čeka. Iz nevladine organizacije Mladost nedavno su pokrenuli peticiju kojom traže da se taj proces ubrza. Slične inicijative, država je nekoliko puta do sada uspjela da obesmisli.

„Proglašenje Doline rijeke Zete za park prirode, na primjer, klasična je politikantska manipulacija, koja je u javnosti plasirana zbog dobijanja jeftinih političkih poena, od struktura koje su najodgovornije za katastrofalno stanje voda donje Zete. Takav je slučaj sa ubjedljivom većinom zaštićenih područja koje su u nadležnosti lokalnih uprava, koje su koristile donacije da dio teritorije stave pod zaštitu ili su imale partijske zadatke da to urade”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

Ljubišnja se odlikuje bogatom florom i faunom i brojnim endemičnim vrstama, od kojih su neke na ivici istrebljenja. Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine,  bilo je predviđeno da postane regionalni park prirode, i da se na njoj izgradi osam skijaških staza. Ništa nije ni započeto.

Za stavljanje pod zaštitu nametnule su se još i Rumija i Sinjajevina, kao i Bioč, Maglić, Volujak, Turkaj sa Hajlom i Komovi.

Od svih njih, do danas su, na papiru, samo Komovi zaštićeni. Vidljive koristi od titule parka prirode koju je taj predio dobio, nema. Prekomjerna sječa šume, nelegalna berba usjeda, ugrožavanje pašnjaka, izvora, ali i lokalnih puteva, neodgovorna vožnja džip vozilima, kao i uznemiravanje divljih životinja i uništavanje staništa, i dalje bujaju. Monitor je pisao o tome.

Umjesto za zaštitu, građani su prinuđeni da se već duže bore za ukidanje skandalozne odluke da Sinjajevina, najveći pašnjak Balkana, a drugi najveći u Evropi, koji je pod zaštitom UNESKO-a, bude vojni poligon. Uprkos obećanjima nove Vlade, ta odluka još nije poništena.

„Izuzev Parka prirode Piva, nema primjera da se neki zaštićeni objekat u nadležnosti lokalnih samouprava pokazao kao održiv. Sa najvećeg nacionalnog nivoa zaštite, od nacionalnih parkova, krenulo se u obesmišljavanje zaštićenih područja. Krivolov, divlja gradnja, nelegalna i neplanska eksploatacija šumskih kompleksa i riječnog materijala, decenijama prouzrokuju nemjerljive ekološke i ekonomske štete”, ističe Perović.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Monitor kaže da kao što je Crna Gora ekološka samo po Ustavu, tako su i zaštićena područja zaštićena samo u teoriji.  „Zakoni postoje, i oni su sprovodljivi, a država samo treba da počne da ih konkretno sprovodi. Do sada se pokazalo da za to nema stručnih i administrativnih kapaciteta ili interesovanja. Treba da se uključe i lokalne samouprave, kako bi se takvi predjeli adekvatnije zaštitili i u praksi”.

Prema njegovim riječima, dovoljno je pogledati kako to čine komišije. „Ne treba za pozitivan primjer ići dalje, u zemlje Evropske unije (EU). U Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, u nacionalnim parkovima postoje rendžeri, tj. nadzornici koji odgovorno obavljaju svoj posao. To su, skoro pa isključivo, mlade osobe – zaljubljenici u prirodu, ekolozi, biolozi, geolozi, ljudi iz struke, koji svoje znanje mogu da primjene na terenu”.

U Crnoj Gori je drugačije. „Taj posao obavljaju ljudi od preko 50 godina, koji nijesu pohađali dovoljno obuka, niti imaju dovoljno znanja i opreme. Mijenjanje toga je tek početak zahtjevne misije koju podrazumijeva rukovođenje zaštićenim područjima. Treba pooštriti kaznenu politiku, i podmladiti, unaprijediti i organizovati ekološku, lovnu i šumarsku inspekciju, shodno standardima EU”, napominje Dragićević.

Kanjon Cijevne je zaštićeno prirodno dobro (spomenik prirode) još od 2017. To „nije smetalo” pri rekonstrukciji puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, dionica Crna Gora – Albanija. Rijeka je u Tuzima ostala bez korita, a preko je izgrađena saobraćajnica. Mještani Dinoše i Trgaje mnogo puta su upozoravali da su na potezu od Trgaje ka Selištu, od Cijevne ostale samo bare. Prirodni tok rijeke je promijenjen, a uz put se grade ugostiteljski objekti. Resorno ministarstvo, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, za zaštićena prirodna dobra u obavezi je da donese Plan posebne namjene. U slučaju kanjona Cijevne to nije urađeno. Štaviše, neki od najvećih zvaničnika nove Vlade nedavno su otkrili da se iz te rijeke godinama ilegalno izvlačio šljunak. „To je samo vrh ledenog brijega. U narednom periodu kontrole će biti izvršene i na rijekama Lim, Grnčar i Tari”, najavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.

Slikovit primjer nebrige je i to što nadležni u Nacionalnom parku (NP) Skadarsko jezero raspolažu tek jednim raspoloživim čamcem za suzbijanje krivolova. Sa tim zločinom NP godinama muči muku.

Sličnih je primjera mnogo. I da dobije status zaštićenog područja, sve su prilike da za Ljubišnju, koju je rudnik Šuplja stijena u značajnoj mjeri uništio u dijelu prema granici sa Bosnom i Hercegovinom, to neće mnogo značiti.

„Da bi status zaštite ostvario projektovane ciljeve, potrebno je imati efikasnu i održivu upravljačku politiku, snažniju sistemsku podršku i dobar poslovni imidž. Održivost zaštićenih područja zavisi od podrške javnosti, naročito lokalnog stanovništva, koje je najbolji ambasador. U Crnoj Gori sve je obesmišljeno do mjere da se zaštićene zone najviše ugrožavaju od onih koji bi trebalo da imaju najveću korist”, zaključuje Perović.

 

U rijeku Zetu dnevno se izlije preko 100.000 litara otpada

„Prošle su dvije godine od proglašenja, a još uvijek ne znamo osnovni zadatak Parka prirode Rijeka Zeta. Nedovoljna saradnja i komunikacija između institucija, prije svega između Opštine Danilovgrad i Glavnog grada Podgorica je dovela do toga da danas nemamo upravljača, službu zaštite, niti plan upravljanja”, kažu za Monitor iz Crnogorskog društva ekologa (CDE).

U Zeti živi oko 20 vrsta riba, što je pravo biološko bogatstvo. „Među njima su čak tri vrste pastrmke, a to je resurs koji opštine ne prepoznaju. Ako ne prepoznajemo resurse koje imamo, onda ne možemo da ih ekonomski i turistički iskoristimo i uvećamo njihovu vrijednost”, navode.

Aleksandar Dragićević upozorava da se do danas nije preduzelo ništa za stvarnu zaštitu. „Svakoga dana se u Zetu izlije preko 100.000 fekalija i raznog drugog otpada”.

Glavnu vijednost parka, sem Zete sa pritokama, čine i šume skadarskog lužnjaka. Skadarski hrast, u praksi, nije zaštićen. Ta je vrsta nekada činila nepregledne šume u dolini rijeke Zete, a danas su one svedene na male ostrvske zajednice i pojedinačna stabla.

„U tom svojevrsnom izrugivanju sistemu zaštićenih prostora, od početka je bilo jasno da se lokalne samouprave Danilovgrada i Podgorice, kao i nadležne institucije na državnom nivou, neće moći nositi sa uticajem najvećih zagađivača voda Donje Zete. I sam naziv je apsurdan jer ne uključuje ekosistemski najznačajniji dio Zete, koji je na teritoriji Nikšića, dok onaj prepoznat po otpadnim vodama iz farmi i ostalih privrednih subjekata, ima status zaštićenog područja”, napominje direktor Ozona Aleksandar Perović.

Kako bi odluka o zaštiti bila primijenjena potrebno je prije svega osnovati preduzeće koje će upravljati parkom, smatraju iz CDE-a. „Niko drugi neće bolje čuvati rijeku nego lokalci koji pored nje žive i poznaju je. Park prirode Rijeka Zeta treba da podstiče i pokreće ekonomski i turistički razvoj Danilovgrada i Podgorice”, zaključuju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo