Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIKA U TURIZMU: Ruska julska rupa

Objavljeno prije

na

Početkom avgusta, u sred turističke sezone, razvila se u medijima polemika na temu, da li su državljani Rusije u očekivanom broju odmarali u hotelima na crnogorskoj rivijeri ili je posjeta ove godine podbacila. Priču o smanjenju broja ruskih turista za turističku sezonu koja je na izmaku, započeo je Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora za turizam Privredne komore, izjavom kako je popunjenost u hotelima u julu i avgustu bila manja za 30 odsto, zato što su ruske turističke agencije otkazale aranžmane za Crnu Goru. Otkazivanja su uslijedila nakon preporuke ruskih vlasti da građani Rusije ne ljetuju u Crnoj Gori zbog zategnutih političkih odnosa između dvije zemlje.

„Skoro tri sedmice u julu u većim hotelima na južnom Jadranu bilo je za 30 odsto manje gostiju iz Rusije. Nažalost, taj trend započet u julu, vjerovatno će se nastaviti i ubuduće”, kazao je Ivančević što je izazvalo lavinu komentara crnogorskih hotelijera i turističkih radnika, da bi se tim povodom oglasila i Nacionalna turistička organizacija.

Bilo je zanimljivo ispratiti sva reagovanja kojima su plasirani proizvoljni i oprečni podaci o tome da li su Rusi poslušali svoju vladu i ovoga ljeta zaobišli Crnogorsko primorje u broju koji može nanijeti štetu ukupnom turističkom prometu. I naslovi u mnogobrojnim medijima koji su vijest prenijeli bili su različiti, zavisno od toga da li su provladini ili ne, da li su crnogorski ili iz država u okruženju.

Pisalo se – Rusi ne haju za naredbu vlasti pa hrle u Crnu Goru više nego ikada, Rusi zaobilaze Crnu Goru u širokom luku, Rusi masovno bojkotuju Crnu Goru hoteli zvrje prazni… Sve u tom stilu.

Na izjave Ivančevića žustro je reagovao Žarko Radulović, direktor hotela Splendid i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja. On nije krio iznenađenje izjavom Ivančevića „koja je pala kao grom iz vedra neba” u avgustovsku nirvanu „najbolje sezone u posljednjih nekoliko godina”.

Radulović je ipak priznao da je bilo otkazivanja, ali najviše od 10 do 15 odsto, što nije za brigu, jer su se sposobni hotelijeri snašli na drugi način i popunili svoje prazne krevete preko interneta.

„To može biti problem za one koji ne znaju da se bave ovim poslom. Postoje alternativni načini punjenja kapaciteta. Mi smo preko direktnih kanala i interneta odmah amortizovali ta otkazivanja i naši hoteli su ispunjeni do posljednjeg mjesta”, kazao je Radulović.

On smatra kako otkazivanja ruskih turističkih agencija nijesu uticala na krajnji rezultat ovogodišnje turističke sezone koji će uskoro biti ozvaničen.

Međutim, reagovanje Nacionalne turističke organizacije bilo je gotovo urnebesno. Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić demantovala je Ivančevića tvrdnjama kako je broj turista iz Rusije ovoga ljeta gotovo četvorstruko veći. „Broj ostvarenih noćenja turista iz Rusije u hotelskom smještaju u Crnoj Gori je i više nego učetvorostručen, jer su za prvih šest mjeseci ostvarili više od 179.000 noćenja”, kazala je ona.

Da li se ovdje radi o istim onim hotelima o kojima govori Ivančević, u kojima je bilo praznih soba u julu i avgustu, nije precizirano. Direktorica Radak-Kukavičić svoju tezu je poduprla zvaničnom statistikom po kojoj je tokom prvih šest mjeseci u hotelima boravilo oko 30.000 turista iz Rusije što je za oko 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ona ukazuje na trendove rasta turističkog prometa sa ovog tržišta, potkrepljujući tu tvrdnju podacima o putničkom prometu na tivatskom aerodromu, povećanju broja putnika i aviona koji dolaze iz daleke Rusije.

Kad se već turistički promet mjeri brojem aviona i nedjeljnih rotacija na aerodromima, nedostaju podaci o povećanoj potrošnji hljeba, vode ili količine odnijetog smeća u turističkim mjestima, na osnovu kojih je vlast dokazivala kako je svaka turistička sezona bila bolje od prethodne.

Turistički analitičari koje smo kontakirali ovim povodom kažu kako su i jedni i drugi na neki način u pravu, pošto zvanične evidencije nema. Broj ruskih turista u hotelima jeste bio manji, jer su ruski turoperatori poslušali vladu, ali Rusija nije uvela zabranu letova za Crnu Goru kao odgovor na njene sankcije.

Isto tako, broj posjetilaca o kojima govori direktorica NTO možda jeste veći. A to su dva različita pojma. Veliki broj putnika koji dolaze iz Moskve i drugih gradova Rusije u Budvi ima svoje nekretnine, stanove i vile u kojima borave. Koje najčešće nelegalno izdaju svojim sunarodnicima. Odavno se govori o ključevima stanova i apartmana koji kruže po Moskvi. Slična je situacija i sa turistima iz Beograda i Srbije. Riječ je o hiljadama neregistrovanih gostiju od kojih crnogorski turizam nema nikakve koristi.

Povećao se i broj izgrađenih stanova, pa se uvećao i broj Rusa i drugih stranih državljana koji dolaze u te stanove, kao vlasnici nekretnina a ne kao pravi turisti iz državne statistike.

Turista je putnik koji je proveo najmanje 24 sata u jedinici registrovanog smještaja, kaže zvanična definicija turiste. Hotelskog ili privatnog, svejedno. Za obim turističkog prometa mjerodavni su izvještaji recepcija, a ne brojevi aviona ili potrošnja vode i hljeba.

Ono što je loše u crnogorskom turizmu jeste navika odgovornih ljudi da probleme guraju pod tepih, kaže Ivančević. „Od polovine jula i polovine avgusta bilo je praznih kapaciteta u hotelima. Zašto to ne reći. Dosta nam je naručenih optimista koji broje avione a ne vide ogroman broj stanova, blokiran saobraćaj, nedostatak prostora za odvijanje normalnog života, ugostiteljsku ponudu koja se 80 odsto odvija u privremenim objektima…”, navodi Ivančević brojne nedostatke aktuelne turističke ponude zbog koje u Crnu Goru dolaze gosti slabe platežne moći.

Minus koji su u julu napravili Rusi u hotelima, ne mogu popuniti gosti sa drugih destinacija ili sa zapadnoevropskog tržišta jer ih nema. Njima treba posve drugačija ponuda od one sa kojom se raspolaže.

I jedni i drugi slažu se u ocjeni da su bogati Rusi zaobišli Crnu Goru i otišli na druge destinacije, Španiju, Italiju, Grčku ili Tursku… Sada nam dolaze oni sa plićim džepom, što je u Budvi, najposjećenijoj destinaciji i te kako vidljivo. Sve one silne trgovine eksluzivnom robom, garderobom, namještajem i drugom opremom, otvorene zbog nekadašnje najezde bogatih ruskih turista, sada se zatvaraju. Bolji restorani takođe.

Bogati Rusi sve su rjeđa pojava na Crnogorskom primorju.

„Istina je da ovi gosti malo troše, ali ne zato što neće, nego što nemaju novca kao ranije”, pojasnio je ovaj trend Radulović. Inače, sve drugo je bolje nego lane… Najavljuje se rekordna posjeta i milijarda eura prihoda, iako se uspješnost sezone realno može procijeniti tek u novembru.

Stiče se utisak kako se u javnosti vodi nekakava navijačka utakmica u kojoj ni po koju cijenu ne treba priznati neuspjeh, pogotovu ne onaj koji je rezultat loših političkih odluka.

Mogu da objave šta god, jer u evidenciji turističkog prometa vlada haos. U 21. vijeku u Crnoj Gori se ne zna koliko ima kreveta i koliko gostiju ima u njima. U vrijeme bez kompjutera, u zlatno doba crnogorskog turizma, sve se znalo i to dnevno. Lokalne turističke organizacije danas objavljuju podatke na bazi slobodne procjene, takoreći ofrlje. Dijelom na osnovu uplaćene boravišne takse, a ostatak odokativnom metodom koja nikada ne omane. Turista uvijek mora biti više nego lani. Naročito ove godine kada iz Nacionalne turističke organizacije dokazuju kako su njihove mnogobrojne aktivnosti na privlačenju ruskih gostiju nadjačale rusku državnu politiku.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo