Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIKA U TURIZMU: Ruska julska rupa

Objavljeno prije

na

Početkom avgusta, u sred turističke sezone, razvila se u medijima polemika na temu, da li su državljani Rusije u očekivanom broju odmarali u hotelima na crnogorskoj rivijeri ili je posjeta ove godine podbacila. Priču o smanjenju broja ruskih turista za turističku sezonu koja je na izmaku, započeo je Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora za turizam Privredne komore, izjavom kako je popunjenost u hotelima u julu i avgustu bila manja za 30 odsto, zato što su ruske turističke agencije otkazale aranžmane za Crnu Goru. Otkazivanja su uslijedila nakon preporuke ruskih vlasti da građani Rusije ne ljetuju u Crnoj Gori zbog zategnutih političkih odnosa između dvije zemlje.

„Skoro tri sedmice u julu u većim hotelima na južnom Jadranu bilo je za 30 odsto manje gostiju iz Rusije. Nažalost, taj trend započet u julu, vjerovatno će se nastaviti i ubuduće”, kazao je Ivančević što je izazvalo lavinu komentara crnogorskih hotelijera i turističkih radnika, da bi se tim povodom oglasila i Nacionalna turistička organizacija.

Bilo je zanimljivo ispratiti sva reagovanja kojima su plasirani proizvoljni i oprečni podaci o tome da li su Rusi poslušali svoju vladu i ovoga ljeta zaobišli Crnogorsko primorje u broju koji može nanijeti štetu ukupnom turističkom prometu. I naslovi u mnogobrojnim medijima koji su vijest prenijeli bili su različiti, zavisno od toga da li su provladini ili ne, da li su crnogorski ili iz država u okruženju.

Pisalo se – Rusi ne haju za naredbu vlasti pa hrle u Crnu Goru više nego ikada, Rusi zaobilaze Crnu Goru u širokom luku, Rusi masovno bojkotuju Crnu Goru hoteli zvrje prazni… Sve u tom stilu.

Na izjave Ivančevića žustro je reagovao Žarko Radulović, direktor hotela Splendid i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja. On nije krio iznenađenje izjavom Ivančevića „koja je pala kao grom iz vedra neba” u avgustovsku nirvanu „najbolje sezone u posljednjih nekoliko godina”.

Radulović je ipak priznao da je bilo otkazivanja, ali najviše od 10 do 15 odsto, što nije za brigu, jer su se sposobni hotelijeri snašli na drugi način i popunili svoje prazne krevete preko interneta.

„To može biti problem za one koji ne znaju da se bave ovim poslom. Postoje alternativni načini punjenja kapaciteta. Mi smo preko direktnih kanala i interneta odmah amortizovali ta otkazivanja i naši hoteli su ispunjeni do posljednjeg mjesta”, kazao je Radulović.

On smatra kako otkazivanja ruskih turističkih agencija nijesu uticala na krajnji rezultat ovogodišnje turističke sezone koji će uskoro biti ozvaničen.

Međutim, reagovanje Nacionalne turističke organizacije bilo je gotovo urnebesno. Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić demantovala je Ivančevića tvrdnjama kako je broj turista iz Rusije ovoga ljeta gotovo četvorstruko veći. „Broj ostvarenih noćenja turista iz Rusije u hotelskom smještaju u Crnoj Gori je i više nego učetvorostručen, jer su za prvih šest mjeseci ostvarili više od 179.000 noćenja”, kazala je ona.

Da li se ovdje radi o istim onim hotelima o kojima govori Ivančević, u kojima je bilo praznih soba u julu i avgustu, nije precizirano. Direktorica Radak-Kukavičić svoju tezu je poduprla zvaničnom statistikom po kojoj je tokom prvih šest mjeseci u hotelima boravilo oko 30.000 turista iz Rusije što je za oko 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ona ukazuje na trendove rasta turističkog prometa sa ovog tržišta, potkrepljujući tu tvrdnju podacima o putničkom prometu na tivatskom aerodromu, povećanju broja putnika i aviona koji dolaze iz daleke Rusije.

Kad se već turistički promet mjeri brojem aviona i nedjeljnih rotacija na aerodromima, nedostaju podaci o povećanoj potrošnji hljeba, vode ili količine odnijetog smeća u turističkim mjestima, na osnovu kojih je vlast dokazivala kako je svaka turistička sezona bila bolje od prethodne.

Turistički analitičari koje smo kontakirali ovim povodom kažu kako su i jedni i drugi na neki način u pravu, pošto zvanične evidencije nema. Broj ruskih turista u hotelima jeste bio manji, jer su ruski turoperatori poslušali vladu, ali Rusija nije uvela zabranu letova za Crnu Goru kao odgovor na njene sankcije.

Isto tako, broj posjetilaca o kojima govori direktorica NTO možda jeste veći. A to su dva različita pojma. Veliki broj putnika koji dolaze iz Moskve i drugih gradova Rusije u Budvi ima svoje nekretnine, stanove i vile u kojima borave. Koje najčešće nelegalno izdaju svojim sunarodnicima. Odavno se govori o ključevima stanova i apartmana koji kruže po Moskvi. Slična je situacija i sa turistima iz Beograda i Srbije. Riječ je o hiljadama neregistrovanih gostiju od kojih crnogorski turizam nema nikakve koristi.

Povećao se i broj izgrađenih stanova, pa se uvećao i broj Rusa i drugih stranih državljana koji dolaze u te stanove, kao vlasnici nekretnina a ne kao pravi turisti iz državne statistike.

Turista je putnik koji je proveo najmanje 24 sata u jedinici registrovanog smještaja, kaže zvanična definicija turiste. Hotelskog ili privatnog, svejedno. Za obim turističkog prometa mjerodavni su izvještaji recepcija, a ne brojevi aviona ili potrošnja vode i hljeba.

Ono što je loše u crnogorskom turizmu jeste navika odgovornih ljudi da probleme guraju pod tepih, kaže Ivančević. „Od polovine jula i polovine avgusta bilo je praznih kapaciteta u hotelima. Zašto to ne reći. Dosta nam je naručenih optimista koji broje avione a ne vide ogroman broj stanova, blokiran saobraćaj, nedostatak prostora za odvijanje normalnog života, ugostiteljsku ponudu koja se 80 odsto odvija u privremenim objektima…”, navodi Ivančević brojne nedostatke aktuelne turističke ponude zbog koje u Crnu Goru dolaze gosti slabe platežne moći.

Minus koji su u julu napravili Rusi u hotelima, ne mogu popuniti gosti sa drugih destinacija ili sa zapadnoevropskog tržišta jer ih nema. Njima treba posve drugačija ponuda od one sa kojom se raspolaže.

I jedni i drugi slažu se u ocjeni da su bogati Rusi zaobišli Crnu Goru i otišli na druge destinacije, Španiju, Italiju, Grčku ili Tursku… Sada nam dolaze oni sa plićim džepom, što je u Budvi, najposjećenijoj destinaciji i te kako vidljivo. Sve one silne trgovine eksluzivnom robom, garderobom, namještajem i drugom opremom, otvorene zbog nekadašnje najezde bogatih ruskih turista, sada se zatvaraju. Bolji restorani takođe.

Bogati Rusi sve su rjeđa pojava na Crnogorskom primorju.

„Istina je da ovi gosti malo troše, ali ne zato što neće, nego što nemaju novca kao ranije”, pojasnio je ovaj trend Radulović. Inače, sve drugo je bolje nego lane… Najavljuje se rekordna posjeta i milijarda eura prihoda, iako se uspješnost sezone realno može procijeniti tek u novembru.

Stiče se utisak kako se u javnosti vodi nekakava navijačka utakmica u kojoj ni po koju cijenu ne treba priznati neuspjeh, pogotovu ne onaj koji je rezultat loših političkih odluka.

Mogu da objave šta god, jer u evidenciji turističkog prometa vlada haos. U 21. vijeku u Crnoj Gori se ne zna koliko ima kreveta i koliko gostiju ima u njima. U vrijeme bez kompjutera, u zlatno doba crnogorskog turizma, sve se znalo i to dnevno. Lokalne turističke organizacije danas objavljuju podatke na bazi slobodne procjene, takoreći ofrlje. Dijelom na osnovu uplaćene boravišne takse, a ostatak odokativnom metodom koja nikada ne omane. Turista uvijek mora biti više nego lani. Naročito ove godine kada iz Nacionalne turističke organizacije dokazuju kako su njihove mnogobrojne aktivnosti na privlačenju ruskih gostiju nadjačale rusku državnu politiku.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo