Povežite se sa nama

MONITORING

PRILIKE U SNP-u: Nestanak ili opstanak

Objavljeno prije

na

vladimir-jokovic

Za predsjednika Socijalističke narodne partije, nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori, na Osmom, vanrednom kongresu, izabran je Vladimir Joković. Ne zna se hoće li četvrti predsjednik SNP-a biti i posljednji ili će stranka opstati.

Glasanje na Kongresu pokazalo je duboku podijeljenost partije. Vladimir Joković je osvojio 224, njegova protivkandidatkinja Snežana Jonica 199 glasova. Treći kandidat Goran Dašić dobio je četiri glasa.

,,Nema ovdje ni pobjednika ni pobijeđenih. Samo je jedan od troje jedanakih dobio više glasova. Pobjednici ćemo biti svi ako SNP krene putem napretka i jačanja, ali i poraženi ako se to ne desi”, kazao je Joković nakon izbora. On je naglasio da će njegovi ciljevi u narednom periodu biti rješavanje nesuglasica u stranci ,,koje nijesu bile prevelike”.

Novi predsjednik partije odabrao je, zasad, da situaciju u partiji gleda kroz, reklo bi se, ružičaste naočari. ,,Kongres SNP-a je poka-zao da smo i dalje jaka i moćna partija, što potvrđuje prisustvo 429 delegata. Pokazao je demokratsku snagu, što su najbolje dokazali moji protivkandidati Snežana Jonica i Goran Dašić jer su dostojan-stveno prihvatili rezultate glasanja i iskreno mi čestitali na izboru”, kazao je Joković u razgovoru za Dan.

Ranije je ocijenio da svi simpatizeri i članovi SNP-a iskreno žele očuvanje nekad najmoćnije političke partije u Crnoj Gori. Atmosfera nakon njegovog izbora, u kojoj je bilo i psovanja, ne govori u prilog tome da ,,nesuglasice u partiji nijesu velike”. Naprotiv, i u Jokovićevom i u taboru Snežane Jonice smatraju da su podjele u partiji i ozbiljne i duboke. Saglasni su i oko toga da je ,,farsa” dobra riječ za opisivanje nekih od dogasđaja u stranci, samo što je za jedne ,,farsa” jedno, a za druge drugo.

,,Čestitka Snežane Jonice je formalnost. To je farsa koja ti jedino preostaje kad izgubiš, a mislio si da si sve pripremio za pobjedu. Radili su bezočno protiv Jokovića”, kaže Monitorov dobro upućeni izvor iz redova bliskih Jokoviću. Naglašava da je važno što ,,nije pobijedila Milićeva struja, već čovjek koji govori o jedinstvu partije”.

Pristalice Snežane Jonice smatraju da priča o pomirenju ne stoji što se jasno vidi iz rezultata izbora za predjednika. ,,Riječ je o dva pogleda, dvije potpuno različite stvari. Rezultat izbora za predsjednika pokazuje koliko je partija podijeljena. Pobijedio je kandidat kojeg je predložio onaj koji je izazivao podjele od Sedmog kongresa”, kaže za Monitor izvor koji je htio da ostane anoniman.

Po verziji iz krugova bliskih Jonici, iza Jokovićevog izbora stoje Dragoslav Šćekić, predsjednik opštine Berane i Aleksandar Damjanović, nekada visoko pozicionirani, na kraju isključeni član SNP-a.

Kako Monotor saznaje mnogo toga u daljoj sudbini SNP-a zavisiće od prvih poteza novog predsjednika. Biće, kažu, veoma važno koga će Joković predložiti za ostale visoke funkije u partiji, odnosno ko će mu biti najbliži saradnici.

,,Može da se desi da velika grupa poznatih članova SNP-a napusti stranku. Ako Joković bude morao da ‘vraća dugove’ onima koji su ga predložili – stotinu ljudi iz Glavnog odbora izaći će iz partije u jednom danu”, kaže naš izvor.

Na pitanje jesu li sigurni da imaju oko čega da se svađaju i može li partija da opstane, naš sagovornik kaže da bi se, u slučaju da je Jonica izabrana nazirala tačka na kraju tunela. Ovako se ne zna.

Oni koji su podržavali Jonicu ne kude samog Jokovića. Kažu da je riječ o dobrom, mada u Glavnom odboru uglavnom tihom čovjeku. Drvlje i kamenje pada na Šćekića i Damjanovića. ,,Znali su da Šćekić ne može da pobijedi i tržili nekoga da nema ‘repove’ pa je tako kandidatura zapala Jokovića.”

O Jokoviću javnost malo zna. Uspješan u sportu, vlasnik butika za prodaju sportske odjeće. Član Glavnog odbora SNP-a iz Plužina, opštine kojoj, iako je tamo SNP decenijama na vlasti, nikada nije pripalo poslaničko mjesto.

Oni koji su nezadovoljni Jokovićevim izborom dodaju da nema viskoko obrazovanje i sa dozom sumnje govore o njegovoom nedavnom izboru na čelo Karate saveza Crne Gore, ,,a znamo kako se u Crnoj Gori biraju predsjednici sportskih saveza”.

Naš izvor potvrđuje da na određeni način SNP sada žanje ono što je predsjednik Milić godinama sijao: ,,Samo je tokom prvog mandata bio dobar”.

Podnoseći ,,oproštajni” izvještaj o radu, Srđan Milić koji je u maju podnio ostavku na mjesto predsjednika partije, na kongresu je kazao da mu je bila čast da vodi stranku, i da bez SNP-a nema stabilne Crne Gore. Bilo nekad.

SNP je stranka koja je proizvela najveći broj novih partija u Crnoj Gori, najviše upravo za Milićevog predsjednikovanja.

I nastao je razlazom – onim velikim kad se jedinstveni DPS podijelio na Milove i Momirove, na kraju procesa u Demokratsku partiju socijalista i Socijalističku narodnu partiju.

Momir Bulatović je na čelu stranke bio od 1998. do 2001. Naslijedio ga je Predrag Bulatović. Pristalice Momira Bulatovića tada su formirale Narodnu socijalističku stranku, na čijem čelu je, formalno bio Novo Vujošević. Ta partija nije imala naročitog uticaja, utopila se u Srpsku listu, potom nestala.

Predrag Bulatović je podnio ostavku nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, bio je na čelu bloka koji je glasao ,,protiv”. Za vrijeme njegovog mandata iz partije je otišao nekada veoma uticajni potpredsjednik Zoran Žižić, koji je formirao Demokratsku stranku jedinstva. Malo ko je se sjeća.

Na čelo partije krajem 2006, došao je Srđan Milić, javnosti tada poznat otprilike kao Joković danas. Možda manje. Za šefa partije Milić je biran tri puta. Bivši predsjednik Predrag Bulatović napustio je stranku 2012. Zapravo Milić je isključio Bulatovića koji je kasnije sa Milanom Kneževićem formirao Demokratsku narodnu partiju, koja se priključila Demokratskom frontu.

Na Sedmom kongresu u Beranama 2014. počele su ozbiljne partijske nevolje za Srđana Milića. Treći mandat predsjednika osvojio je već u prvom krugu, ali ne lako. Protivkandidati su mu bili Aleksa Bečić i Aleksandar Damjanović. Pravo glasa imalo je 526 delegata partije, od čega je glasalo njih 494. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 delegata.

Aleksa Bečić je nakon što su saopšteni rezultati izbora, kazao da je ovo posljednji put da bude poražen na ovaj način, te da o predsjedniku SNP odlučuju, kako je dodao, ,,centri moći van partije”.

Damjanović je najavio da će se boriti za svoju politiku u okviru partije.

Bečić je postao predsjednik Demokrata Crne Gore. Pokazalo se da je to bio dobar potez.

Glavni odbor SNP-a je na elektronskoj sjednici u martu ove godine razriješio Damjanovića svih funkcija zbog, kako su kazali, kršenja statuta partije. Još se pouzdano ne zna hoće li Damjanović formirati novu partiju.

Iako je novoizabrani predsjednik SNP-a kazao da bi Damjanović trebao da vrati poslanički mandat SNP-u, poznavaoci prilika u partiji kažu kako bi, u novim okolnostima, trebalo razmisliti o mogućnosti da se on u partiju vrati.

O tome kakav je SNP ostavio Srđan Milić, dosta govori fakat da imaju tri poslanička mjesta od kojih jedno pripada Miliću, a drugo isključenom Damjanoviću.

Ako se razmotri uticaj opstanka ili nestanka Socijalističke narodne partije na političkoj sceni u Crnoj Gori, reklo bi se da, kako stvari trenutno stoje – nije važno. Kad se izuzmu sentimentalni razlozi, pristalicama SNP-a na raspolaganju je širok izbor partija koje su tokom posljednjih godina uspješnije: od Demokrata do Demokratskog fronta do Demosa, ako i on opstane.

Tačno je da je SNP dio crnogorske istorije. Ali istorija su postali i Narodna stranka i Liberalni savez Crne Gore.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo