Povežite se sa nama

MONITORING

PRILIKE U SNP-u: Nestanak ili opstanak

Objavljeno prije

na

Za predsjednika Socijalističke narodne partije, nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori, na Osmom, vanrednom kongresu, izabran je Vladimir Joković. Ne zna se hoće li četvrti predsjednik SNP-a biti i posljednji ili će stranka opstati.

Glasanje na Kongresu pokazalo je duboku podijeljenost partije. Vladimir Joković je osvojio 224, njegova protivkandidatkinja Snežana Jonica 199 glasova. Treći kandidat Goran Dašić dobio je četiri glasa.

,,Nema ovdje ni pobjednika ni pobijeđenih. Samo je jedan od troje jedanakih dobio više glasova. Pobjednici ćemo biti svi ako SNP krene putem napretka i jačanja, ali i poraženi ako se to ne desi”, kazao je Joković nakon izbora. On je naglasio da će njegovi ciljevi u narednom periodu biti rješavanje nesuglasica u stranci ,,koje nijesu bile prevelike”.

Novi predsjednik partije odabrao je, zasad, da situaciju u partiji gleda kroz, reklo bi se, ružičaste naočari. ,,Kongres SNP-a je poka-zao da smo i dalje jaka i moćna partija, što potvrđuje prisustvo 429 delegata. Pokazao je demokratsku snagu, što su najbolje dokazali moji protivkandidati Snežana Jonica i Goran Dašić jer su dostojan-stveno prihvatili rezultate glasanja i iskreno mi čestitali na izboru”, kazao je Joković u razgovoru za Dan.

Ranije je ocijenio da svi simpatizeri i članovi SNP-a iskreno žele očuvanje nekad najmoćnije političke partije u Crnoj Gori. Atmosfera nakon njegovog izbora, u kojoj je bilo i psovanja, ne govori u prilog tome da ,,nesuglasice u partiji nijesu velike”. Naprotiv, i u Jokovićevom i u taboru Snežane Jonice smatraju da su podjele u partiji i ozbiljne i duboke. Saglasni su i oko toga da je ,,farsa” dobra riječ za opisivanje nekih od dogasđaja u stranci, samo što je za jedne ,,farsa” jedno, a za druge drugo.

,,Čestitka Snežane Jonice je formalnost. To je farsa koja ti jedino preostaje kad izgubiš, a mislio si da si sve pripremio za pobjedu. Radili su bezočno protiv Jokovića”, kaže Monitorov dobro upućeni izvor iz redova bliskih Jokoviću. Naglašava da je važno što ,,nije pobijedila Milićeva struja, već čovjek koji govori o jedinstvu partije”.

Pristalice Snežane Jonice smatraju da priča o pomirenju ne stoji što se jasno vidi iz rezultata izbora za predjednika. ,,Riječ je o dva pogleda, dvije potpuno različite stvari. Rezultat izbora za predsjednika pokazuje koliko je partija podijeljena. Pobijedio je kandidat kojeg je predložio onaj koji je izazivao podjele od Sedmog kongresa”, kaže za Monitor izvor koji je htio da ostane anoniman.

Po verziji iz krugova bliskih Jonici, iza Jokovićevog izbora stoje Dragoslav Šćekić, predsjednik opštine Berane i Aleksandar Damjanović, nekada visoko pozicionirani, na kraju isključeni član SNP-a.

Kako Monotor saznaje mnogo toga u daljoj sudbini SNP-a zavisiće od prvih poteza novog predsjednika. Biće, kažu, veoma važno koga će Joković predložiti za ostale visoke funkije u partiji, odnosno ko će mu biti najbliži saradnici.

,,Može da se desi da velika grupa poznatih članova SNP-a napusti stranku. Ako Joković bude morao da ‘vraća dugove’ onima koji su ga predložili – stotinu ljudi iz Glavnog odbora izaći će iz partije u jednom danu”, kaže naš izvor.

Na pitanje jesu li sigurni da imaju oko čega da se svađaju i može li partija da opstane, naš sagovornik kaže da bi se, u slučaju da je Jonica izabrana nazirala tačka na kraju tunela. Ovako se ne zna.

Oni koji su podržavali Jonicu ne kude samog Jokovića. Kažu da je riječ o dobrom, mada u Glavnom odboru uglavnom tihom čovjeku. Drvlje i kamenje pada na Šćekića i Damjanovića. ,,Znali su da Šćekić ne može da pobijedi i tržili nekoga da nema ‘repove’ pa je tako kandidatura zapala Jokovića.”

O Jokoviću javnost malo zna. Uspješan u sportu, vlasnik butika za prodaju sportske odjeće. Član Glavnog odbora SNP-a iz Plužina, opštine kojoj, iako je tamo SNP decenijama na vlasti, nikada nije pripalo poslaničko mjesto.

Oni koji su nezadovoljni Jokovićevim izborom dodaju da nema viskoko obrazovanje i sa dozom sumnje govore o njegovoom nedavnom izboru na čelo Karate saveza Crne Gore, ,,a znamo kako se u Crnoj Gori biraju predsjednici sportskih saveza”.

Naš izvor potvrđuje da na određeni način SNP sada žanje ono što je predsjednik Milić godinama sijao: ,,Samo je tokom prvog mandata bio dobar”.

Podnoseći ,,oproštajni” izvještaj o radu, Srđan Milić koji je u maju podnio ostavku na mjesto predsjednika partije, na kongresu je kazao da mu je bila čast da vodi stranku, i da bez SNP-a nema stabilne Crne Gore. Bilo nekad.

SNP je stranka koja je proizvela najveći broj novih partija u Crnoj Gori, najviše upravo za Milićevog predsjednikovanja.

I nastao je razlazom – onim velikim kad se jedinstveni DPS podijelio na Milove i Momirove, na kraju procesa u Demokratsku partiju socijalista i Socijalističku narodnu partiju.

Momir Bulatović je na čelu stranke bio od 1998. do 2001. Naslijedio ga je Predrag Bulatović. Pristalice Momira Bulatovića tada su formirale Narodnu socijalističku stranku, na čijem čelu je, formalno bio Novo Vujošević. Ta partija nije imala naročitog uticaja, utopila se u Srpsku listu, potom nestala.

Predrag Bulatović je podnio ostavku nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, bio je na čelu bloka koji je glasao ,,protiv”. Za vrijeme njegovog mandata iz partije je otišao nekada veoma uticajni potpredsjednik Zoran Žižić, koji je formirao Demokratsku stranku jedinstva. Malo ko je se sjeća.

Na čelo partije krajem 2006, došao je Srđan Milić, javnosti tada poznat otprilike kao Joković danas. Možda manje. Za šefa partije Milić je biran tri puta. Bivši predsjednik Predrag Bulatović napustio je stranku 2012. Zapravo Milić je isključio Bulatovića koji je kasnije sa Milanom Kneževićem formirao Demokratsku narodnu partiju, koja se priključila Demokratskom frontu.

Na Sedmom kongresu u Beranama 2014. počele su ozbiljne partijske nevolje za Srđana Milića. Treći mandat predsjednika osvojio je već u prvom krugu, ali ne lako. Protivkandidati su mu bili Aleksa Bečić i Aleksandar Damjanović. Pravo glasa imalo je 526 delegata partije, od čega je glasalo njih 494. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 delegata.

Aleksa Bečić je nakon što su saopšteni rezultati izbora, kazao da je ovo posljednji put da bude poražen na ovaj način, te da o predsjedniku SNP odlučuju, kako je dodao, ,,centri moći van partije”.

Damjanović je najavio da će se boriti za svoju politiku u okviru partije.

Bečić je postao predsjednik Demokrata Crne Gore. Pokazalo se da je to bio dobar potez.

Glavni odbor SNP-a je na elektronskoj sjednici u martu ove godine razriješio Damjanovića svih funkcija zbog, kako su kazali, kršenja statuta partije. Još se pouzdano ne zna hoće li Damjanović formirati novu partiju.

Iako je novoizabrani predsjednik SNP-a kazao da bi Damjanović trebao da vrati poslanički mandat SNP-u, poznavaoci prilika u partiji kažu kako bi, u novim okolnostima, trebalo razmisliti o mogućnosti da se on u partiju vrati.

O tome kakav je SNP ostavio Srđan Milić, dosta govori fakat da imaju tri poslanička mjesta od kojih jedno pripada Miliću, a drugo isključenom Damjanoviću.

Ako se razmotri uticaj opstanka ili nestanka Socijalističke narodne partije na političkoj sceni u Crnoj Gori, reklo bi se da, kako stvari trenutno stoje – nije važno. Kad se izuzmu sentimentalni razlozi, pristalicama SNP-a na raspolaganju je širok izbor partija koje su tokom posljednjih godina uspješnije: od Demokrata do Demokratskog fronta do Demosa, ako i on opstane.

Tačno je da je SNP dio crnogorske istorije. Ali istorija su postali i Narodna stranka i Liberalni savez Crne Gore.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo