Za predsjednika Socijalističke narodne partije, nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori, na Osmom, vanrednom kongresu, izabran je Vladimir Joković. Ne zna se hoće li četvrti predsjednik SNP-a biti i posljednji ili će stranka opstati.
Glasanje na Kongresu pokazalo je duboku podijeljenost partije. Vladimir Joković je osvojio 224, njegova protivkandidatkinja Snežana Jonica 199 glasova. Treći kandidat Goran Dašić dobio je četiri glasa.
,,Nema ovdje ni pobjednika ni pobijeđenih. Samo je jedan od troje jedanakih dobio više glasova. Pobjednici ćemo biti svi ako SNP krene putem napretka i jačanja, ali i poraženi ako se to ne desi”, kazao je Joković nakon izbora. On je naglasio da će njegovi ciljevi u narednom periodu biti rješavanje nesuglasica u stranci ,,koje nijesu bile prevelike”.
Novi predsjednik partije odabrao je, zasad, da situaciju u partiji gleda kroz, reklo bi se, ružičaste naočari. ,,Kongres SNP-a je poka-zao da smo i dalje jaka i moćna partija, što potvrđuje prisustvo 429 delegata. Pokazao je demokratsku snagu, što su najbolje dokazali moji protivkandidati Snežana Jonica i Goran Dašić jer su dostojan-stveno prihvatili rezultate glasanja i iskreno mi čestitali na izboru”, kazao je Joković u razgovoru za Dan.
Ranije je ocijenio da svi simpatizeri i članovi SNP-a iskreno žele očuvanje nekad najmoćnije političke partije u Crnoj Gori. Atmosfera nakon njegovog izbora, u kojoj je bilo i psovanja, ne govori u prilog tome da ,,nesuglasice u partiji nijesu velike”. Naprotiv, i u Jokovićevom i u taboru Snežane Jonice smatraju da su podjele u partiji i ozbiljne i duboke. Saglasni su i oko toga da je ,,farsa” dobra riječ za opisivanje nekih od dogasđaja u stranci, samo što je za jedne ,,farsa” jedno, a za druge drugo.
,,Čestitka Snežane Jonice je formalnost. To je farsa koja ti jedino preostaje kad izgubiš, a mislio si da si sve pripremio za pobjedu. Radili su bezočno protiv Jokovića”, kaže Monitorov dobro upućeni izvor iz redova bliskih Jokoviću. Naglašava da je važno što ,,nije pobijedila Milićeva struja, već čovjek koji govori o jedinstvu partije”.
Pristalice Snežane Jonice smatraju da priča o pomirenju ne stoji što se jasno vidi iz rezultata izbora za predjednika. ,,Riječ je o dva pogleda, dvije potpuno različite stvari. Rezultat izbora za predsjednika pokazuje koliko je partija podijeljena. Pobijedio je kandidat kojeg je predložio onaj koji je izazivao podjele od Sedmog kongresa”, kaže za Monitor izvor koji je htio da ostane anoniman.
Po verziji iz krugova bliskih Jonici, iza Jokovićevog izbora stoje Dragoslav Šćekić, predsjednik opštine Berane i Aleksandar Damjanović, nekada visoko pozicionirani, na kraju isključeni član SNP-a.
Kako Monotor saznaje mnogo toga u daljoj sudbini SNP-a zavisiće od prvih poteza novog predsjednika. Biće, kažu, veoma važno koga će Joković predložiti za ostale visoke funkije u partiji, odnosno ko će mu biti najbliži saradnici.
,,Može da se desi da velika grupa poznatih članova SNP-a napusti stranku. Ako Joković bude morao da ‘vraća dugove’ onima koji su ga predložili – stotinu ljudi iz Glavnog odbora izaći će iz partije u jednom danu”, kaže naš izvor.
Na pitanje jesu li sigurni da imaju oko čega da se svađaju i može li partija da opstane, naš sagovornik kaže da bi se, u slučaju da je Jonica izabrana nazirala tačka na kraju tunela. Ovako se ne zna.
Oni koji su podržavali Jonicu ne kude samog Jokovića. Kažu da je riječ o dobrom, mada u Glavnom odboru uglavnom tihom čovjeku. Drvlje i kamenje pada na Šćekića i Damjanovića. ,,Znali su da Šćekić ne može da pobijedi i tržili nekoga da nema ‘repove’ pa je tako kandidatura zapala Jokovića.”
O Jokoviću javnost malo zna. Uspješan u sportu, vlasnik butika za prodaju sportske odjeće. Član Glavnog odbora SNP-a iz Plužina, opštine kojoj, iako je tamo SNP decenijama na vlasti, nikada nije pripalo poslaničko mjesto.
Oni koji su nezadovoljni Jokovićevim izborom dodaju da nema viskoko obrazovanje i sa dozom sumnje govore o njegovoom nedavnom izboru na čelo Karate saveza Crne Gore, ,,a znamo kako se u Crnoj Gori biraju predsjednici sportskih saveza”.
Naš izvor potvrđuje da na određeni način SNP sada žanje ono što je predsjednik Milić godinama sijao: ,,Samo je tokom prvog mandata bio dobar”.
Podnoseći ,,oproštajni” izvještaj o radu, Srđan Milić koji je u maju podnio ostavku na mjesto predsjednika partije, na kongresu je kazao da mu je bila čast da vodi stranku, i da bez SNP-a nema stabilne Crne Gore. Bilo nekad.
SNP je stranka koja je proizvela najveći broj novih partija u Crnoj Gori, najviše upravo za Milićevog predsjednikovanja.
I nastao je razlazom – onim velikim kad se jedinstveni DPS podijelio na Milove i Momirove, na kraju procesa u Demokratsku partiju socijalista i Socijalističku narodnu partiju.
Momir Bulatović je na čelu stranke bio od 1998. do 2001. Naslijedio ga je Predrag Bulatović. Pristalice Momira Bulatovića tada su formirale Narodnu socijalističku stranku, na čijem čelu je, formalno bio Novo Vujošević. Ta partija nije imala naročitog uticaja, utopila se u Srpsku listu, potom nestala.
Predrag Bulatović je podnio ostavku nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, bio je na čelu bloka koji je glasao ,,protiv”. Za vrijeme njegovog mandata iz partije je otišao nekada veoma uticajni potpredsjednik Zoran Žižić, koji je formirao Demokratsku stranku jedinstva. Malo ko je se sjeća.
Na čelo partije krajem 2006, došao je Srđan Milić, javnosti tada poznat otprilike kao Joković danas. Možda manje. Za šefa partije Milić je biran tri puta. Bivši predsjednik Predrag Bulatović napustio je stranku 2012. Zapravo Milić je isključio Bulatovića koji je kasnije sa Milanom Kneževićem formirao Demokratsku narodnu partiju, koja se priključila Demokratskom frontu.
Na Sedmom kongresu u Beranama 2014. počele su ozbiljne partijske nevolje za Srđana Milića. Treći mandat predsjednika osvojio je već u prvom krugu, ali ne lako. Protivkandidati su mu bili Aleksa Bečić i Aleksandar Damjanović. Pravo glasa imalo je 526 delegata partije, od čega je glasalo njih 494. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 delegata.
Aleksa Bečić je nakon što su saopšteni rezultati izbora, kazao da je ovo posljednji put da bude poražen na ovaj način, te da o predsjedniku SNP odlučuju, kako je dodao, ,,centri moći van partije”.
Damjanović je najavio da će se boriti za svoju politiku u okviru partije.
Bečić je postao predsjednik Demokrata Crne Gore. Pokazalo se da je to bio dobar potez.
Glavni odbor SNP-a je na elektronskoj sjednici u martu ove godine razriješio Damjanovića svih funkcija zbog, kako su kazali, kršenja statuta partije. Još se pouzdano ne zna hoće li Damjanović formirati novu partiju.
Iako je novoizabrani predsjednik SNP-a kazao da bi Damjanović trebao da vrati poslanički mandat SNP-u, poznavaoci prilika u partiji kažu kako bi, u novim okolnostima, trebalo razmisliti o mogućnosti da se on u partiju vrati.
O tome kakav je SNP ostavio Srđan Milić, dosta govori fakat da imaju tri poslanička mjesta od kojih jedno pripada Miliću, a drugo isključenom Damjanoviću.
Ako se razmotri uticaj opstanka ili nestanka Socijalističke narodne partije na političkoj sceni u Crnoj Gori, reklo bi se da, kako stvari trenutno stoje – nije važno. Kad se izuzmu sentimentalni razlozi, pristalicama SNP-a na raspolaganju je širok izbor partija koje su tokom posljednjih godina uspješnije: od Demokrata do Demokratskog fronta do Demosa, ako i on opstane.
Tačno je da je SNP dio crnogorske istorije. Ali istorija su postali i Narodna stranka i Liberalni savez Crne Gore.
Miloš BAKIĆ