Povežite se sa nama

MONITORING

TAJKUNI KAO DOBROTVORI: SLUČAJ PETROSA STATISA: Uzmi milone, vrati sitniš

Objavljeno prije

na

petros-statis-zorica-kovace

Zakupac elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer, grčki biznismen Petros Statis, nedavno se crnogorskoj javnosti predstavio u ulozi humanitarca, zainteresovanog za dobrobit društvene zajednice u kojoj već duži period živi i privređuje. Statis je Institutu za bolesti djece u Podgorici donirao 30.000 eura za nabavku 40 kreveta sa madracima, kao i simbolične poklone za mališane koji se tamo nalaze na liječenju. U dirljivu humanitarnu akciju Statis je poveo članove svoje porodice, suprugu i dvoje djece. Kako bi djeca od malena učila koliko je važno pomagati drugima, kazao je Statis pred spremnim TV kamerama.

Bio bi to lijep gest uspješnog poslovnog čovjeka koji u Crnoj Gori ostvaruje pristojan prihod uz poštovanje zakona i pod uslovima jednakim za sve njene građane. Međutim, u ovom slučaju slika darovanja o kojoj pišu mnogi mediji, nije baš tako ružičasta. Bila je to jedna vrsta podilaženja crnogorskoj javnosti, uoči dobijanja građevinske dozvole za izgradnju stanova za tržište u Miločeru, najvrednijem prirodnom rezervatu na Crnogorskom primorju. Pokušaj formiranja imidža društveno odgovornog poslovnog čovjeka, pred izvršenje jednog od većih zločina protiv prirode koji će, ukoliko se realizuje, Crna Gora i njeni građani uskoro vidjeti.

Sad treba očekvati da će duševan čovjek, kakav je biznismen Statis, povesti svoju porodicu i u Miločer, da svojim očima gledaju i uče kako se uništavaju očuvane prirodne vrijednosti, gajeni park pored mora sa stoljetnim stablima borova, eukaliptusa, maslina i lovorike, radi sticanja profita. Kako se betonira jedina preostala prirodna oaza i jedinstveni spomenik prirode na cijeloj rivijeri.

Poslovni ljudi kod nas koji daju donacije uglavnom to ne čine zbog osjećaja odgovornosti da dio svog uspjeha vrate zajednici. Kod njih često nema ,,besplatnog poklona”. Od zajednice uzimaju najviše što mogu zahvaljujući monopolskom statusu i privilegijama, ostvaruju profit uz ulaganja u poslove bez rizika dogovorene na višim nivoima vlasti.

Petros Statis je svojevrsni monopolista u turističkoj privredi Crne Gore. Upravlja nizom elitnih hotela i plaža u Paštrovićima. Posjeduje ugovor o dugoročnom zakupu ekskluzivnih hotela Sveti Stefan i Miločer. Uspio je da u svoju korist drastično izmijeni osnovni ,,ugovor stoljeća”, zaključen 2007. godine. Na predlog Vlade Mila Đukanovića poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su čuveni aneks ugovora kojim je produžen rok zakupa i smanjena godišnja zakupnina za hotele u odnosu na prvobitno ugovorenu. Država je na taj način oštećena za milionske iznose.

Kao bonus na povlastice, zakupcu je dozvoljeno da u Miločeru gradi i prodaje stanove. Da bi tako nešto bilo moguće, ugovor o zakupu Miločera sa 30 godina produžen je na 90. Što praktično znači poklanjanje zemljišta za gradnju na najvrednijoj lokaciji, čime je državi i društvu pričinjena neprocjenjiva šteta.

Ovaj sramni aneks usvojen je krajem 2015. godine glasovima poslanika DPS-a i manjinskih stranaka, uz presudnu podršku Pozitivne i njenih lidera Darka Pajovića i Azre Jasavić.

Pozitivne više nema na političkom nebu Crne Gore, ali će njeno (ne)djelo trajno obilježiti prostor luksuznog ljetovališta i ukupni crnogorski turizam.

Dok pred upaljenim kamerama dijeli poklone i izigrava odgovornog hotelskog magnata, grčki biznismen zatvorio je kilometar najvrednijih plaža na Crnogorskom primorju za građane Crne Gore, turiste i druge posjetioce.

Pet prirodnih pješčanih plaža na potezu od Pržna do Svetog Stefana, ukupne dužine preko 1.000 metara, pod kontrolom je Statisa i njegove firme Adriatic properties.

Visokim cijenama obaveznog plažnog mobilijara sa plaža su rastjerani gosti, tako da najljepše plaže budvanske rivijere u sred turističke sezone zvrje sablasno prazne. Malo ko može sebi da priušti komplet ležaljki sa suncobranom po cijeni od 120 eura, koliko iznosi dnevni najam na plaži u Miločeru, ili 110 eura na Svetom Stefanu, 65 eura ispred Statisovog hotela Maestral u Pržnu, pa do nešto nižih cijena na gradskoj svetostefanskoj plaži, koju je na javnom tenderu preoteo od mještana.

Biser crnogorske obale, mala Kraljičina plaža, dobila je status eksteritorije. Ograđena gvozdenim kapijama i opkoljena jakim obezbjeđenjem, potpuno je izolovan i amputiran dio obale, osim za rijetke goste, visoke funkcionere državne administracije, premijere, ministre i njihove familije.

Po Ustavu i Zakonu o morskom dobru, morsko dobro je javno dobro, dostupno svima pod istim uslovima, pa se u javnosti često postavlja pitanje ko je dozvolio zakupcu i po kom osnovu, isključivanje velikog dijela vrijednih pješčanih kupališta iz aktivnog turističkog prometa.

Ono što je drugima zabranjeno ili nedostupno, nije Petrosu Statisu i njegovoj porodici koja na Svecu uživa ničim zaslužene povlastice. Dio nadaleko poznate svetostefanske hotelske plaže, ispod restorana Pod maslinom, Statis je privatizovao i stavio na raspolaganje svojoj porodici i prijateljima.

Kao zakupac poznatih hotela, Statis se legitimisao i kao divlji graditelj, koji ne haje za zakone i propise koji važe za druge. Podsjećamo da je u maslinjaku ispred hotela Sveti Stefan firma Adriatic properties bespravno podigla dvije dvospratne zgrade, koje su zahvaljujući podršci vlasti, odnosno tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, legalizovane kao privremeni objekti. Poput nekog kioska ili pijačne tezge. Društvo je time višestruko zakinuto. Daleko više nego što iznosi pomenuta donacija dječjoj bolnici.

Kada bi ,,uspješni” biznismeni izmirivali svoje obaveze prema državi, poput ostalih građana Crne Gore, bolnicama, školama i vrtićima, ne bi trebale njihove lažne donacije.

Kompanija Adriatic podnijela je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju novog hotela Kraljičina plaža, vila i stanova za prodaju u Miločeeru. Ministarstvo održivog razvoja i turizma odobrilo je rušenje starog hotela na čijem je mjestu planiran novi, sa višestruko uvećanim gabaritima i spratnošću.

Lokalna uprava u Budvi protivi se gradnji stanova u Miločeru. U Skupštini Opštine jednoglasno je usvojena Deklaracija o zaštiti Miločera. Predstavnici svih stranaka osudili su planirano betoniranje luksuznog turističkog rizorta. Opština Budva zatražila je od Ministarstva da ispoštuje Deklaraciju lokalnog parlamenta koja definiše odnos građana Budve prema ovom pogubnom projektu. U dopisu upućenom ministru Pavlu Raduloviću, Opština je zatražila status stranke u postupku po osnovu vlasništva na jednom broju zemljišnih parcela u Miločeru.

Na dnevnom redu sjednice Skupštine planirane za kraj avgusta, naći će se Odluka o utvrđivanju javnog interesa i zaštite miločerskog parka.

,,Opština Budva će preduzeti sve mjere u cilju očuvanja miločerskog parka i u tom smislu će se protiviti izdavanju odobrenja za gradnju novih i proširenju kapaciteta postojećih objekata”, navodi se u tekstu Odluke o kojoj će se odbornici izjašnjavati.

Ozbiljni su pokazatelji da Petros Statis nije glavni akter u megalomanskom projektu gradnje apartmana i stanova u poznatom ljetovalištu, u obimu od nevjerovatnih 40.000 kvadratnih metara izgrađene površine. On je prema brojnim indicijama, samo izvršilac tuđih planova, produžena ruka na poziciji predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač, prema podacima CRPS-a, of-šor kompanija Aidwey Investments Ltd, sa Britanskih Djevičanskih Ostrva.

Na sceni je apsurdna situacija u kojoj je država sa svojim vodećim institucijama, Vladom i Skupštinom zalegla, iza projekta degradacije najvrednijeg turističkog resursa, gradnje stanova i apartmana u Miločeru i po Svetom Stefanu, za skrivene, javnosti nepoznate investitore. Mijenjali su se zakoni i propisi kako bi biser crnogorske obale postao građevinsko područje za pohlepne domaće i bjelosvjetske tajkune. Koji će za sobom, ukoliko im pakleni plan uspije, ostaviti beton i staklo, a profit prebaciti na račune dalekih of-šor destinacija.

Javnosti tu i tamo zamažu oči sitnišom u vidu brižnih donacija, sponzorstva, poneke stipendijice ili besplatnog interneta za mjesnu zajednicu. Da nam pustošenje lakše padne.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo