Povežite se sa nama

MONITORING

TAJKUNI KAO DOBROTVORI: SLUČAJ PETROSA STATISA: Uzmi milone, vrati sitniš

Objavljeno prije

na

Zakupac elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer, grčki biznismen Petros Statis, nedavno se crnogorskoj javnosti predstavio u ulozi humanitarca, zainteresovanog za dobrobit društvene zajednice u kojoj već duži period živi i privređuje. Statis je Institutu za bolesti djece u Podgorici donirao 30.000 eura za nabavku 40 kreveta sa madracima, kao i simbolične poklone za mališane koji se tamo nalaze na liječenju. U dirljivu humanitarnu akciju Statis je poveo članove svoje porodice, suprugu i dvoje djece. Kako bi djeca od malena učila koliko je važno pomagati drugima, kazao je Statis pred spremnim TV kamerama.

Bio bi to lijep gest uspješnog poslovnog čovjeka koji u Crnoj Gori ostvaruje pristojan prihod uz poštovanje zakona i pod uslovima jednakim za sve njene građane. Međutim, u ovom slučaju slika darovanja o kojoj pišu mnogi mediji, nije baš tako ružičasta. Bila je to jedna vrsta podilaženja crnogorskoj javnosti, uoči dobijanja građevinske dozvole za izgradnju stanova za tržište u Miločeru, najvrednijem prirodnom rezervatu na Crnogorskom primorju. Pokušaj formiranja imidža društveno odgovornog poslovnog čovjeka, pred izvršenje jednog od većih zločina protiv prirode koji će, ukoliko se realizuje, Crna Gora i njeni građani uskoro vidjeti.

Sad treba očekvati da će duševan čovjek, kakav je biznismen Statis, povesti svoju porodicu i u Miločer, da svojim očima gledaju i uče kako se uništavaju očuvane prirodne vrijednosti, gajeni park pored mora sa stoljetnim stablima borova, eukaliptusa, maslina i lovorike, radi sticanja profita. Kako se betonira jedina preostala prirodna oaza i jedinstveni spomenik prirode na cijeloj rivijeri.

Poslovni ljudi kod nas koji daju donacije uglavnom to ne čine zbog osjećaja odgovornosti da dio svog uspjeha vrate zajednici. Kod njih često nema ,,besplatnog poklona”. Od zajednice uzimaju najviše što mogu zahvaljujući monopolskom statusu i privilegijama, ostvaruju profit uz ulaganja u poslove bez rizika dogovorene na višim nivoima vlasti.

Petros Statis je svojevrsni monopolista u turističkoj privredi Crne Gore. Upravlja nizom elitnih hotela i plaža u Paštrovićima. Posjeduje ugovor o dugoročnom zakupu ekskluzivnih hotela Sveti Stefan i Miločer. Uspio je da u svoju korist drastično izmijeni osnovni ,,ugovor stoljeća”, zaključen 2007. godine. Na predlog Vlade Mila Đukanovića poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su čuveni aneks ugovora kojim je produžen rok zakupa i smanjena godišnja zakupnina za hotele u odnosu na prvobitno ugovorenu. Država je na taj način oštećena za milionske iznose.

Kao bonus na povlastice, zakupcu je dozvoljeno da u Miločeru gradi i prodaje stanove. Da bi tako nešto bilo moguće, ugovor o zakupu Miločera sa 30 godina produžen je na 90. Što praktično znači poklanjanje zemljišta za gradnju na najvrednijoj lokaciji, čime je državi i društvu pričinjena neprocjenjiva šteta.

Ovaj sramni aneks usvojen je krajem 2015. godine glasovima poslanika DPS-a i manjinskih stranaka, uz presudnu podršku Pozitivne i njenih lidera Darka Pajovića i Azre Jasavić.

Pozitivne više nema na političkom nebu Crne Gore, ali će njeno (ne)djelo trajno obilježiti prostor luksuznog ljetovališta i ukupni crnogorski turizam.

Dok pred upaljenim kamerama dijeli poklone i izigrava odgovornog hotelskog magnata, grčki biznismen zatvorio je kilometar najvrednijih plaža na Crnogorskom primorju za građane Crne Gore, turiste i druge posjetioce.

Pet prirodnih pješčanih plaža na potezu od Pržna do Svetog Stefana, ukupne dužine preko 1.000 metara, pod kontrolom je Statisa i njegove firme Adriatic properties.

Visokim cijenama obaveznog plažnog mobilijara sa plaža su rastjerani gosti, tako da najljepše plaže budvanske rivijere u sred turističke sezone zvrje sablasno prazne. Malo ko može sebi da priušti komplet ležaljki sa suncobranom po cijeni od 120 eura, koliko iznosi dnevni najam na plaži u Miločeru, ili 110 eura na Svetom Stefanu, 65 eura ispred Statisovog hotela Maestral u Pržnu, pa do nešto nižih cijena na gradskoj svetostefanskoj plaži, koju je na javnom tenderu preoteo od mještana.

Biser crnogorske obale, mala Kraljičina plaža, dobila je status eksteritorije. Ograđena gvozdenim kapijama i opkoljena jakim obezbjeđenjem, potpuno je izolovan i amputiran dio obale, osim za rijetke goste, visoke funkcionere državne administracije, premijere, ministre i njihove familije.

Po Ustavu i Zakonu o morskom dobru, morsko dobro je javno dobro, dostupno svima pod istim uslovima, pa se u javnosti često postavlja pitanje ko je dozvolio zakupcu i po kom osnovu, isključivanje velikog dijela vrijednih pješčanih kupališta iz aktivnog turističkog prometa.

Ono što je drugima zabranjeno ili nedostupno, nije Petrosu Statisu i njegovoj porodici koja na Svecu uživa ničim zaslužene povlastice. Dio nadaleko poznate svetostefanske hotelske plaže, ispod restorana Pod maslinom, Statis je privatizovao i stavio na raspolaganje svojoj porodici i prijateljima.

Kao zakupac poznatih hotela, Statis se legitimisao i kao divlji graditelj, koji ne haje za zakone i propise koji važe za druge. Podsjećamo da je u maslinjaku ispred hotela Sveti Stefan firma Adriatic properties bespravno podigla dvije dvospratne zgrade, koje su zahvaljujući podršci vlasti, odnosno tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, legalizovane kao privremeni objekti. Poput nekog kioska ili pijačne tezge. Društvo je time višestruko zakinuto. Daleko više nego što iznosi pomenuta donacija dječjoj bolnici.

Kada bi ,,uspješni” biznismeni izmirivali svoje obaveze prema državi, poput ostalih građana Crne Gore, bolnicama, školama i vrtićima, ne bi trebale njihove lažne donacije.

Kompanija Adriatic podnijela je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju novog hotela Kraljičina plaža, vila i stanova za prodaju u Miločeeru. Ministarstvo održivog razvoja i turizma odobrilo je rušenje starog hotela na čijem je mjestu planiran novi, sa višestruko uvećanim gabaritima i spratnošću.

Lokalna uprava u Budvi protivi se gradnji stanova u Miločeru. U Skupštini Opštine jednoglasno je usvojena Deklaracija o zaštiti Miločera. Predstavnici svih stranaka osudili su planirano betoniranje luksuznog turističkog rizorta. Opština Budva zatražila je od Ministarstva da ispoštuje Deklaraciju lokalnog parlamenta koja definiše odnos građana Budve prema ovom pogubnom projektu. U dopisu upućenom ministru Pavlu Raduloviću, Opština je zatražila status stranke u postupku po osnovu vlasništva na jednom broju zemljišnih parcela u Miločeru.

Na dnevnom redu sjednice Skupštine planirane za kraj avgusta, naći će se Odluka o utvrđivanju javnog interesa i zaštite miločerskog parka.

,,Opština Budva će preduzeti sve mjere u cilju očuvanja miločerskog parka i u tom smislu će se protiviti izdavanju odobrenja za gradnju novih i proširenju kapaciteta postojećih objekata”, navodi se u tekstu Odluke o kojoj će se odbornici izjašnjavati.

Ozbiljni su pokazatelji da Petros Statis nije glavni akter u megalomanskom projektu gradnje apartmana i stanova u poznatom ljetovalištu, u obimu od nevjerovatnih 40.000 kvadratnih metara izgrađene površine. On je prema brojnim indicijama, samo izvršilac tuđih planova, produžena ruka na poziciji predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač, prema podacima CRPS-a, of-šor kompanija Aidwey Investments Ltd, sa Britanskih Djevičanskih Ostrva.

Na sceni je apsurdna situacija u kojoj je država sa svojim vodećim institucijama, Vladom i Skupštinom zalegla, iza projekta degradacije najvrednijeg turističkog resursa, gradnje stanova i apartmana u Miločeru i po Svetom Stefanu, za skrivene, javnosti nepoznate investitore. Mijenjali su se zakoni i propisi kako bi biser crnogorske obale postao građevinsko područje za pohlepne domaće i bjelosvjetske tajkune. Koji će za sobom, ukoliko im pakleni plan uspije, ostaviti beton i staklo, a profit prebaciti na račune dalekih of-šor destinacija.

Javnosti tu i tamo zamažu oči sitnišom u vidu brižnih donacija, sponzorstva, poneke stipendijice ili besplatnog interneta za mjesnu zajednicu. Da nam pustošenje lakše padne.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo