Povežite se sa nama

MONITORING

U SUSRET IZBORIMA: Neko radi, neko ratuje

Objavljeno prije

na

Zanimljivo je zamisliti scenu: sjutra zorom stiže saopštenje da je prihvaćen zahtjev opozicije i da se raspisuju vanredni parlamentarni izbori. Pola partija s prošlih izbora ne bi znalo kako se zove.

Ima ko zna. Demokratska partija socijalista uveliko gazi još jednu kampanju. Iako su kolale „provjerene informacije” da je Milo Đukanović u Dubajiu i da mu više nije do politike, predsjednik partije zablistao je najprije na Cetinju, nedugo potom i u Petnjici. Prošetao je i kroz parlament.

Scena sa početka teksta se neće desiti, ali izbori su, ipak, tu. Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici održani su u novembru 2013, što znači da novi moraju biti ove jeseni. Tu i tamo se govori da će, možda istovremeno biti održani i izbori u Ulcinju, ali se to još ne zna.

U sve tri opštine prethodne četiri godine vladao je DPS. Lokalnu vlast u tim mjestima osvojili su lagano, uprkos nadama opozicije koja je u to vrijeme bila osokoljena rezultatima predsjedničkih izbora, održanih osam mjeseci ranije. Onih na kojima je Filip Vujanović pobijedio na guranje.

Na Cetinju i u Mojkovcu DPS je dobio apsolutnu vlast, u Petnjici im je falio jedan mandat.

DPS-u je na Cetinju pripalo 19 odborničkih mjesta, po pet su dobile SDP i Pozitivna, Građanski front je imao tri a SNP jedan mandat.

U Mojkovcu je DPS osvojio 17 mandata, koalicija Demokratski front – SNP i Demokratska srpska stranka – 11, nezavisna lista Ivan Ašanin – dva, SDP – jedan.

Na prvim izborima u novoformiranoj opštini Petnjica DPS-u je u lokalnom parlamentu pripalo 15, a SDP-u 11 mjesta. Bošnjačka stranka osvojila je četiri mandata, a SNP jedan.

U Petnjici je na lokalnim izborima glasalo oko polovine upisanih birača, na Cetinju oko 70, a u Mojkovcu 83 odsto.

Đukanović je, kako dolikuje, krenuo sa Cetinja. Tamo je obnarodovao da politički neprijatelji njegove partije izmišljaju priču o podjelama u DPS-u. ,,Nema nikakvih podjela, nema nikakvih novih centara moći, DPS je nikad jedinstveniji. Pred nama je čitav niz novih pobjeda, koji ćemo započeti upravo ovdje na Cetinju. Oni koji su na priči o svom antiratnom angažmanu zgrnuli milione, pa sad traže političkog favorita kojeg bi željeli da instaliraju na vlast, a koji bi ih zauzvrat zaštitio od odgovornosti, trebalo bi da se okrenu sebi i da vide koliko ih je ljudi napustilo. Kada bi se pozabavili sobom, dali bi veliki doprinos daljem napretku društva”. Time je ,,pokrio” Građanski pokret URA i SDP. Obradio je i ,,političku konkurenciju podržanu i plaćenu od stranih centara moći koji su željeli da onemoguće Crnoj Gori pravo da sama opredjeljuje svoju budućnost”. Dobro.

Nije bilo teško prepoznati Demokrate u Đukanovićevoj priči o mladoj ekipi koja ,,bljuje vatru na DPS” i nema nikakav problem osim da saopšti ko su i za što su. „Uzalud im je skrivanje, pošto mi znamo da su 2006. godine kada se odlučivalo o crnogorskoj nezavisnosti, oni bili u partiji koja je bila protiv referenduma i protiv obnove nezavisnosti Crne Gore.” Eto.

Taman smo sve shvatili, a onda je šef izgovorio: ,,Dok se naši politički konkureti utrkuju ko će oštrije kritikovati DPS, mi građanima moramo ponuditi rješenja za svakodnevne probleme”. A nemoj. Nemoj, da te zamole građani Cetinja koji još nijesu prihvatili da je normalno što noću ne koriste vodu. Jer je nema. A i po danu zna da utanji.

Upućeni u cetinjske prilike kažu da je ponešto u gradu u posljednje četiri godine urađeno. ,,Više našminkano”, priznaju na molbu da budu precizniji. Objašnjavaju da solarna rasvjeta izgleda baš lijepo. Vjerovatno ovih dana. Samo, Cetinje spada u najkišovitije gradove Evrope. URA je ranije ukazivala da je grad tokom kišovitih dana često u mraku.

Tamo gdje bi trebao da bude gradski stadion na Cetinju se nešto kopa. Biće, valjda, jednog dana. Čokolade nema. Ugovor o fabrici u kojoj je trebala da se pravi čokolada potpisan je pet-šest dana uoči prethodnih izbora. Ukrajinski investitor, postrojenje fabrika u ,,industrijskoj zoni” Obod, 53 radna mjesta. Ostale su samo dosjetke. Odeš žičarom iz Kotora na Cetinje i kupiš cetinjsku čokoladu.

Za razliku od čokolade sa Cetinja, peškiri sa Bora će, sva je prilika, postojati. Fabriku je napravio investitor iz Turske Arslan Mehmed Adrović obreo se i tamo predsjednik DPS-a glavom. Bor je selo podosta udaljeno od Petnjice, na oko 1.300 metara nadmorske visine.

,,Danas je Petnjica prijestonica još jedne Crne Gore, te Dani iseljenika nijesu mogli biti održani na boljem mjestu”, kazao je Đukanović tokom radnog ručka sa crnogorskim iseljenicima u selu Bor. O tome kako žive oni što se nijesu iselili i zašto žive tako da se i dalje iseljavaju, nije se govorilo. Prigoda je, uostalom, bila svečana.

U pohode seoskom DPS-u Đukanović je stigao baš na dan kad je u Petnjici održavana manifestascija Dani iseljenika. Protokolom, najavljivanom mjesecima unaprijed, bilo je predviđeno da nagrade istaknutim iseljenicima i iseljeničkim udruženjima dodijeli premijer Duško Marković. I tu su se isprele razne priče – te kako se Đukanović trkao sa Markovićem, te razno. Svakako je zanimljivo da se šef partije u Bor uputio baš toga dana. U tom selu na posljednim izborima glasalo je 120 ljudi – 87 za DPS, 21 za SD i pet za Bošnjačku stranku.

Kako god, na večernjoj proslavi premijer i bivši premijer bili su skupa. Ne zna se kako je bilo Markoviću kad su iseljenici, kojima je upravo uručio nagrade, zavapili da se za zajedničku fotografiju na binu popne i Đukanović. Ne lako, moglo bi se čeljade zakleti.

Uostalom, kako da mu bude lako. Cetinje je prijestonica jer je prijestonica, Petnjica je evo ,,prijestonica još jedne Crne Gore”, a Mojkovac – nikakva. Prijestonica cigareta, nekako ne bi dobro zvučalo.

Predsjednik pokreta URA u Mojkovcu tvrdi da su DPS-u u tom gradu ovih dana puna usta projekata i planova za Mojkovac. „Od mljekare, pivare, Bjelasice i parka prirode ‘Sinjajevina’, ne može biti ništa jer ste Mojkovac pretvorili u kazamat, u dom starih, jer mladost ide, a DPS interesna skupina dijeli između sebe po 5.000 eura kako bi ublažili požar u svojim redovima”, kazao je Ašanin.

Mojkovcu je, inače, zasad poklonjeno najmanje pažnje vlasti u okviru predizbornih karavana. Možda je samo takav raspored.

To, naravno, ne važi za Demokrate. Nebrojena su njihova saopštenja o obilasku domaćina po mojkovačkim i inim selima, na Cetinju su takođe imali kampanju od kuće do kuće.

Njihovu predanost obilascima građana nadmašuje jedino posvećenost pisanju saopštenja. O tome kako stižu do svakog praga, do toga da su oni jedina nada Crne Gore.

Rat saopštenjima koji danima bukti između Demokratskog fronta i Demokrata, niti je moguće pratiti ni prepričati. Objava Demokrata da više neće da pričaju sa Frontom trajala je skoro cio dan, sve dok Front nije miropomazao javnost i Demokrate da oni hoće da pričaju sa svima, ne bi li se srušio režim. Onda je krenulo iznova.

Saopštenja su još i obrazovno štivo u odnosu na čašćavanja pristalica, a bogme i vođa, Demokrata i DF-a po društvenim mrežama i novinskim portalima. Čak i ako se apstrahuje uticaj takvih poslova na smjenjivost vlasti, ostaje pitanje pogubnog raspirivanja primitivizma u ovako necivilizovanom društvu.

Čašćavanje prijestonice

Nedavno je u Skupštini usvojen zakon o prijestonici po kojem će ,,za potrebe razvoja Cetinja” godišnje biti opredjeljivan jedan odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Taj zakon ranije nije mogao da dobije potreban broj glasova – sad može sve. Građani Cetinja zvanično su promovisani u građane prvog reda. Ostali su ispod. To se zove diskriminacija. Da. Gradiće se u prijestonici zgrada za penzionere i sindikalce policije i kulture. Trista eura kvadrat. Na Cetinju je oko prošlih izbora osnovana televizija. Sad radi kao čudesan projekat – ne emituje program, ali se poneki prilog koji naprave ljudi koji tamo rade može vidjeti na internetu ili ako ga preuzme neka druga televizija. Završna ruka tek slijedi. U prijestonici zapravo postoje dvije istorijske priče o čokoladi. Osim ,,one”, tu je i čokolada koju je partijska aktivistkinja Rajka Kasom nudila uoči prošlih izbora u zamjenu za glasove. Preciznije, nudila je sto eura – đeci za čokoladu.

Bolni razvodi

Socijalistička narodna partija biraće novog predsjednika između tri kandidata: Snežane Jonice, Vladimira Jokovića i Gorana Dašića. Joković je ovih dana za TV Vijesti kazao da osim otvorene podrške koju mu pruža predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić, računa i na veliki dio članstva, uz tvrdnju da je upravo iz baze krenula njegova kandidatura, nasuprot Jonici koju kako kaže forsira centala partije. Joković je iz Plužina koje su decenijama najjače uporište SNP-a. Šćekića koji javno govori da podržava Jokovića jer bi mogao da ujedini SNP, važi za osobu blisku Aleksandu Damjanoviću, koji je godinama pokušavao da smijeni bivšeg predsjednika Srđana Milića. Jonica važi za Milićev kadar. U Demosu traje sukob lidera Miodraga Lekića i njegovog donedavno najbližeg saradnika Gorana Danilovića.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo