Povežite se sa nama

MONITORING

REFORMA OBRAZOVANJA: Brzo, kuso i prepisano

Objavljeno prije

na

Stotinu neprijatnosti prati brzopoteznu reformu obrazovanja u Crnoj Gori. Sedmicu pred početak škole, direktori i dio nastavnika tek prolaze kroz savjetovanja o novim obrazovnim programima, udžbenici će stići svega sedam dana prije početka nastave, a u sred te gužve, školske vlasti veliki dio energije posvećuju pokušaju da se odbrane od toga što su neke programe prepisali iz dokumenata rađenih u Hrvatskoj. Čudo.

Zagrebački “Jutarnji list” prije tri je dana objavio naslov: Hrvatski autori kurikuluma u šoku: Crna Gora od riječi do riječi prepisala Jokićevu reformu školstva. ,,Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet tjelesna kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma”, kazala je Jutarnjem Liljana Hanžek, učiteljica mentorica iz zagrebačke Osnovne škole ,,Voltino” koja je radila na kurikularnoj reformi u Hrvatskoj.

Riječ je o dokumentu koji je trebao biti temelj reforme obrazovanja u Hrvatskoj, ali nije prihvaćen. Protivili su mu se desni krugovi, bliski katoličkoj crkvi. Početkom ljeta 2016. zbog zastoja u reformi desetine hiljada ljudi u Hrvatskoj izašlo je na ulice. Ništa nijesu postigli. Trenutno hrvatske vlasti predlažu da se formira nova ekspertska grupa.

„Kao ministrica znanosti i obrazovanja, odgovorna sam za izlazak iz ideoloških rovova i ubrzavanje najvažnije reforme društva koja stoji posljednje dvije godine” kazala je nedavno ministrica Blaženka Divjak. Ona trenutno ne može da se dogovori sa hrvatskim premijerom oko toga ko će voditi novi ekspertski tim.

Dokument iz kojeg su, kako su dijelom i sami priznali, naši stučnjaci prepisivali plod je rada prethodne Ekspertske grupe koju je vodio Boris Jokić, naučnik sa Instituta za društvena istraživanja, doktor nauka sa Kembridža.

,,Eto, drugima valja Jokićev kurikulum, a našim Katolibanima i crkvenim kmerima ne odgovara”, jedan je od komentara hrvatskih čitalaca na tekst o crnogorskom prepisivanju hrvatskih dokumenata. Boris Jokić je kazao medijima da mu ne smeta da djeca u bilo kojem dijelu svijeta imaju koristi od rada hrvatskih naučnika ali da ima problem sa načinom na koji je to učinjeno – bez konsultacija sa onima koji su na tome radili i sa Republikom Hrvatskom kako vlasnicom dokumenata. Kazao je i da je riječ o postupku koji ,,nije častan”.

Zavod za školstvo djelimično je priznao prepisivanje. Kazali su da ,,autentičnost napora u obrazovanju ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih”, te da je ,,crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa zasnovan na sopstvenom okviru iz 2009. i kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom”.

,,Sa druge strane, jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima.Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste Fizičko vaspitanje”, saopštili su iz Zavoda.Izvor na sajtu, kažu, nijesu objavili – greškom.

Kao najupečatljiviji primjer prepisivanja uzima se dio u kojem u hrvatskoj verziji programa za fizičko piše: ,,Domena ‘Živim zdravo’, obrazovni ishodi:1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju.2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. Crnogorska verzija: ,,Domena Zdrave navike, obrazovno-vaspitni ishodi:1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja.2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.

Predmetni program fizičko vaspitanje za devet razreda osnovne škole, kao piše u dokumentu na internet stranici Zavoda za školstvo, uradila je Komisija koju su činili: doc. dr Aldijana Muratović , predsjednik, Danijela Bulatović i dr Niko Raičković, članovi. Oko 150 ljudi, koji su radili oko 80 novih programa, prema Monitorovim izvorima, plaćeni su ,,mizerno”. Je li prepisivanje rezultat toga ili nečeg drugog – još se precizno ne zna.

Stvar je u međuvremenu podignuta na međudržavni nivo. Opet smo ,,izrazili žaljenje”. U zajedničkom saopštenju Ministarstva nauke i obrazovanje Hrvatske i Ministarstva prosvjete piše se da su o situaciji telefonski razgovarali hrvatska ministarka Blaženka Divjak i ministar Damir Šehović.

“Obaveza svakog državnog tijela jeste kreiranje vlastitih rješenja, uz mogućnost oslanjanja na praksu drugih, vodeći računa o zaštiti njihovog intelektualnog vlasništva”, napisano je u saopštenju. Oba ministarstva, kažu, očekuju dodatne informacije nadležnih službi, s ciljem brzog rješenja situacije u korist prije svega djece, kao najvažnije strane, čija je dobrobit u svakom trenutku prioritet.

Vrlo je vjerovatno da će sve završiti kao mnogo buke ni oko čega. Teško da će prepisivači u državi kakva je Crna Gora biti kažnjeni, a pitanje je koliko će u hrvatskoj biti posvećeni eventualnoj zaštiti autorskih prava iz predloga reforme koji je ostao samo predlog.

Prilča o prepisivanju ići će već nekim svojim, političkim, možda pravnim, najmanje etičkim tokom. Kalendar ne mari za to. Školska godina je na pragu i tek nas čeka praktičan prikaz onoga što je navrat-nanos urađeno.

Ako se čovjek riješi da pogleda prethodne programe, ne samo iz fizičkog vaspitanja, savršeno je i laiku jasno da se ta hrpa podataka nikako nije mogla pospremiti u ekstremno kratkom roku koji je, najavama o smanjenju opterećenosti učenika za 20 procenata već u školskoj 2017/2018, odredio ministar Damir Šehović.

U programu za Fizičko vaspitanje, na primjer, pjevalo se o tome kako ,,Kod učenika/učenica treba: podsticati radost i prijatan osjećaj prilikom zajedničkog rješavanja zadataka; podsticati takmičarski duh i poštovanje dogovorenih pravila; razvijati osnovne higijenske navike i pozitivan odnos prema sportskoj opremi; podsticati i razvijati vezu sa prirodom; razvijati kulturni odnos prema okolini i prirodi, podsticati kreativno stvaralaštvo;

– razvijati doživljaj pobjede i poraza kaosastavnog dijela igre…” I tako gomila stvari za svaki od razreda. Skoro da nije ni čudo da je niklo to nesrećno prepisivanje. U stvarnosti sva ta čudesa od ciljeva aktivnosti i indikatora najčešće izgledaju tako da – dođe nastavnik i baci dvije lopte.

Monitor je već pisao o tome da đaci u jednoj od najprestižnijih osnovnih škola u Glavnom gradu hodaju po nacrtanoj liniji jer u sali za fizičko ne postoji greda.

Programom za maternji jezik ranije je bilo predviđeno da djeca savladaju svašta i koješta – od pisanja drame, radio drame, do izučavanja gornjeg i donjeg rakursa, te načina na koji njihova upotreba utiče na ono što je umjetnik htio da kaže. Nije se u to, koliko se zasad vidi mnogo diralo. Lako je naći svjedoka da ima, ne malo djece, koja nakon završene osnovne škole ne znaju tečno da čitaju.

Monitorov dobro upućeni sagovornik i na početku izrade novih predmetnih programa i sada tvrdi da je priča o reformi ,,čista glupost” i ,,potpuna improvizacija”.

U prilog takvom mišljenju idu priče koje dolaze sa savjetovanja koja Zavod za školstvo ovih dana organizuje po Crnoj Gori. U Budvi, Bijelom Polju, Podgorici i Nikšiću savjete su dobili ili će tek dobiti direktori škola, pedagozi i nastavnici onih predmeta čiji su programi najviše izmijenjeni. Hemija, biologija, informatika i tehnika, geografija.

Ustanovljena su ,,prelazna rješenja”. Na primjer: Za predmet informatika sa tehnikom nema udžbenika, ali se preporučuje da se u petom razredu koristi postojeći udžbenik za VI razred uz dopune pomoću starog udžbenika za peti i ponešto sa interneta. Đaci u sedmom dogodine će koristiti knjige iz šestog. Za jedan od predmeta predviđeno je da se ubuduće uči od šestog razreda, pa će ga djeca koja ove godine idu u sedmi raditi duplo – četiri časa nedjeljno, kako ne bi propustila gradivo koje se ove godine uči u šestom. I hemiju će djeca u sedmom ove godine imati dva puta nedjeljno, umjesto jednom, jer će ubuduće taj predmet počinjati da se uči godinu ranije. Đaci u devetom razredu ove godine neće učiti ekologiju jer su je učili u šestom razredu, ali će izučavati poglavlje ,,čovjek” koje im je odnekud preostalo. Kome god je ovaj pasus nejasan, neka zamisli kako je nastavnicima koji sve to treba da shvate i za manje od deset dana počnu da primjenjuju.

,,Niko nije zadovoljan novim nastavnim planom jer je ostalo isto gradivo iz pojedinih predmeta, a broj časova je prepolovljen. Sve izmjene su rađene na brzinu. Ostavljeno nam je kratko vrijeme da to sve pripremimo. Iz nekih predmeta će se koristiti po nekoliko udžbenika”, kazala je za Monitor nastavnica biologije koja još nije bila na savjetovanju. Poslije će joj sve biti jasno.

Usred međunarodnih problema oko prepisivanja, savjetovanja i prelaznih rješenja, logično, ni Zavod za školstvo, ni Ministarstvo prosvjete, naravno, nemaju kad da odgovore roditeljima: ,,Koliko kompleta knjiga ove godne treba da kupe za djecu koja kreću u šesti, sedmi, osmi ili deveti razred?”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo