Stotinu neprijatnosti prati brzopoteznu reformu obrazovanja u Crnoj Gori. Sedmicu pred početak škole, direktori i dio nastavnika tek prolaze kroz savjetovanja o novim obrazovnim programima, udžbenici će stići svega sedam dana prije početka nastave, a u sred te gužve, školske vlasti veliki dio energije posvećuju pokušaju da se odbrane od toga što su neke programe prepisali iz dokumenata rađenih u Hrvatskoj. Čudo.
Zagrebački “Jutarnji list” prije tri je dana objavio naslov: Hrvatski autori kurikuluma u šoku: Crna Gora od riječi do riječi prepisala Jokićevu reformu školstva. ,,Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet tjelesna kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma”, kazala je Jutarnjem Liljana Hanžek, učiteljica mentorica iz zagrebačke Osnovne škole ,,Voltino” koja je radila na kurikularnoj reformi u Hrvatskoj.
Riječ je o dokumentu koji je trebao biti temelj reforme obrazovanja u Hrvatskoj, ali nije prihvaćen. Protivili su mu se desni krugovi, bliski katoličkoj crkvi. Početkom ljeta 2016. zbog zastoja u reformi desetine hiljada ljudi u Hrvatskoj izašlo je na ulice. Ništa nijesu postigli. Trenutno hrvatske vlasti predlažu da se formira nova ekspertska grupa.
„Kao ministrica znanosti i obrazovanja, odgovorna sam za izlazak iz ideoloških rovova i ubrzavanje najvažnije reforme društva koja stoji posljednje dvije godine” kazala je nedavno ministrica Blaženka Divjak. Ona trenutno ne može da se dogovori sa hrvatskim premijerom oko toga ko će voditi novi ekspertski tim.
Dokument iz kojeg su, kako su dijelom i sami priznali, naši stučnjaci prepisivali plod je rada prethodne Ekspertske grupe koju je vodio Boris Jokić, naučnik sa Instituta za društvena istraživanja, doktor nauka sa Kembridža.
,,Eto, drugima valja Jokićev kurikulum, a našim Katolibanima i crkvenim kmerima ne odgovara”, jedan je od komentara hrvatskih čitalaca na tekst o crnogorskom prepisivanju hrvatskih dokumenata. Boris Jokić je kazao medijima da mu ne smeta da djeca u bilo kojem dijelu svijeta imaju koristi od rada hrvatskih naučnika ali da ima problem sa načinom na koji je to učinjeno – bez konsultacija sa onima koji su na tome radili i sa Republikom Hrvatskom kako vlasnicom dokumenata. Kazao je i da je riječ o postupku koji ,,nije častan”.
Zavod za školstvo djelimično je priznao prepisivanje. Kazali su da ,,autentičnost napora u obrazovanju ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih”, te da je ,,crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa zasnovan na sopstvenom okviru iz 2009. i kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom”.
,,Sa druge strane, jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima.Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste Fizičko vaspitanje”, saopštili su iz Zavoda.Izvor na sajtu, kažu, nijesu objavili – greškom.
Kao najupečatljiviji primjer prepisivanja uzima se dio u kojem u hrvatskoj verziji programa za fizičko piše: ,,Domena ‘Živim zdravo’, obrazovni ishodi:1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju.2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. Crnogorska verzija: ,,Domena Zdrave navike, obrazovno-vaspitni ishodi:1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja.2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.
Predmetni program fizičko vaspitanje za devet razreda osnovne škole, kao piše u dokumentu na internet stranici Zavoda za školstvo, uradila je Komisija koju su činili: doc. dr Aldijana Muratović , predsjednik, Danijela Bulatović i dr Niko Raičković, članovi. Oko 150 ljudi, koji su radili oko 80 novih programa, prema Monitorovim izvorima, plaćeni su ,,mizerno”. Je li prepisivanje rezultat toga ili nečeg drugog – još se precizno ne zna.
Stvar je u međuvremenu podignuta na međudržavni nivo. Opet smo ,,izrazili žaljenje”. U zajedničkom saopštenju Ministarstva nauke i obrazovanje Hrvatske i Ministarstva prosvjete piše se da su o situaciji telefonski razgovarali hrvatska ministarka Blaženka Divjak i ministar Damir Šehović.
“Obaveza svakog državnog tijela jeste kreiranje vlastitih rješenja, uz mogućnost oslanjanja na praksu drugih, vodeći računa o zaštiti njihovog intelektualnog vlasništva”, napisano je u saopštenju. Oba ministarstva, kažu, očekuju dodatne informacije nadležnih službi, s ciljem brzog rješenja situacije u korist prije svega djece, kao najvažnije strane, čija je dobrobit u svakom trenutku prioritet.
Vrlo je vjerovatno da će sve završiti kao mnogo buke ni oko čega. Teško da će prepisivači u državi kakva je Crna Gora biti kažnjeni, a pitanje je koliko će u hrvatskoj biti posvećeni eventualnoj zaštiti autorskih prava iz predloga reforme koji je ostao samo predlog.
Prilča o prepisivanju ići će već nekim svojim, političkim, možda pravnim, najmanje etičkim tokom. Kalendar ne mari za to. Školska godina je na pragu i tek nas čeka praktičan prikaz onoga što je navrat-nanos urađeno.
Ako se čovjek riješi da pogleda prethodne programe, ne samo iz fizičkog vaspitanja, savršeno je i laiku jasno da se ta hrpa podataka nikako nije mogla pospremiti u ekstremno kratkom roku koji je, najavama o smanjenju opterećenosti učenika za 20 procenata već u školskoj 2017/2018, odredio ministar Damir Šehović.
U programu za Fizičko vaspitanje, na primjer, pjevalo se o tome kako ,,Kod učenika/učenica treba: podsticati radost i prijatan osjećaj prilikom zajedničkog rješavanja zadataka; podsticati takmičarski duh i poštovanje dogovorenih pravila; razvijati osnovne higijenske navike i pozitivan odnos prema sportskoj opremi; podsticati i razvijati vezu sa prirodom; razvijati kulturni odnos prema okolini i prirodi, podsticati kreativno stvaralaštvo;
– razvijati doživljaj pobjede i poraza kaosastavnog dijela igre…” I tako gomila stvari za svaki od razreda. Skoro da nije ni čudo da je niklo to nesrećno prepisivanje. U stvarnosti sva ta čudesa od ciljeva aktivnosti i indikatora najčešće izgledaju tako da – dođe nastavnik i baci dvije lopte.
Monitor je već pisao o tome da đaci u jednoj od najprestižnijih osnovnih škola u Glavnom gradu hodaju po nacrtanoj liniji jer u sali za fizičko ne postoji greda.
Programom za maternji jezik ranije je bilo predviđeno da djeca savladaju svašta i koješta – od pisanja drame, radio drame, do izučavanja gornjeg i donjeg rakursa, te načina na koji njihova upotreba utiče na ono što je umjetnik htio da kaže. Nije se u to, koliko se zasad vidi mnogo diralo. Lako je naći svjedoka da ima, ne malo djece, koja nakon završene osnovne škole ne znaju tečno da čitaju.
Monitorov dobro upućeni sagovornik i na početku izrade novih predmetnih programa i sada tvrdi da je priča o reformi ,,čista glupost” i ,,potpuna improvizacija”.
U prilog takvom mišljenju idu priče koje dolaze sa savjetovanja koja Zavod za školstvo ovih dana organizuje po Crnoj Gori. U Budvi, Bijelom Polju, Podgorici i Nikšiću savjete su dobili ili će tek dobiti direktori škola, pedagozi i nastavnici onih predmeta čiji su programi najviše izmijenjeni. Hemija, biologija, informatika i tehnika, geografija.
Ustanovljena su ,,prelazna rješenja”. Na primjer: Za predmet informatika sa tehnikom nema udžbenika, ali se preporučuje da se u petom razredu koristi postojeći udžbenik za VI razred uz dopune pomoću starog udžbenika za peti i ponešto sa interneta. Đaci u sedmom dogodine će koristiti knjige iz šestog. Za jedan od predmeta predviđeno je da se ubuduće uči od šestog razreda, pa će ga djeca koja ove godine idu u sedmi raditi duplo – četiri časa nedjeljno, kako ne bi propustila gradivo koje se ove godine uči u šestom. I hemiju će djeca u sedmom ove godine imati dva puta nedjeljno, umjesto jednom, jer će ubuduće taj predmet počinjati da se uči godinu ranije. Đaci u devetom razredu ove godine neće učiti ekologiju jer su je učili u šestom razredu, ali će izučavati poglavlje ,,čovjek” koje im je odnekud preostalo. Kome god je ovaj pasus nejasan, neka zamisli kako je nastavnicima koji sve to treba da shvate i za manje od deset dana počnu da primjenjuju.
,,Niko nije zadovoljan novim nastavnim planom jer je ostalo isto gradivo iz pojedinih predmeta, a broj časova je prepolovljen. Sve izmjene su rađene na brzinu. Ostavljeno nam je kratko vrijeme da to sve pripremimo. Iz nekih predmeta će se koristiti po nekoliko udžbenika”, kazala je za Monitor nastavnica biologije koja još nije bila na savjetovanju. Poslije će joj sve biti jasno.
Usred međunarodnih problema oko prepisivanja, savjetovanja i prelaznih rješenja, logično, ni Zavod za školstvo, ni Ministarstvo prosvjete, naravno, nemaju kad da odgovore roditeljima: ,,Koliko kompleta knjiga ove godne treba da kupe za djecu koja kreću u šesti, sedmi, osmi ili deveti razred?”.
Miloš BAKIĆ
IN ENGLISH2 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice