Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PONOVLJENI IZBORI U BERANAMA: Opozicija sačuvala grad na Limu

Objavljeno prije

na

Od ko zna koliko kopija biračkih spiskova koji su mjesec, dva neovlašteno bili tamo gdje ne bi smjeli biti, nerijetko i kod ljudi iz kriminogenih struktura koji su nesebično učestvovali u kampanji na strani Demokratske partije socijalista, policija je po prijavi zaplijenila samo jedan, i to legalni, od jednog koordinatora koalicije Zdravo Berane.

Za taj se birački spisak ispostavilo da je uredno i po zavedenim zahtjevima dobijen od Opštinske izborne komisije, a nalazio se kod potpredsjednika Opštine Berane Rada Kljajića, koordinatora SNP za naselje Pešca, gdje su izbori ponovljeni u utorak.

Iz koalicije Zdravo Berane trvde, naime, da su oduzeta dokumenta dobijena od Opštinske izborne komisije u skladu sa zakonom.

„Zahtjev je potpisan od strane nosioca liste Zdravo Berane i kandidata za odbornike Danijele Marković i Milosave Paunović. Ne pomaže zastrašivanje”,, naveli su iz te kolaicije.

U zahtjevu OIK-u, koji je objavljen na Facebook stranici koalicije Zdravo Berane tražio se uvid u fotokopiranje izbornog materijala sa svih 56 biračkih mjesta i izvoda iz biračkog spiska.

U potvrdi Uprave policije, nakon pretresa, navodi se da su oduzeti izvodi iz biračkog spiska za biračko mjesto Pešca, kao i zbirni izvještaj Opštine Berane.

Kljajić je, kao koordinator, iz kuće bivše poslanice i visoke funkcionerke SNP-a Danke Marković, u tom naselju, pratio ponovljene izbore, kada ih je neko prijavio da navodno utiču na volju birača.

Upad policije bio je kao u filmovima. Izveden ekspresno po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva i sudije za istrage, inače predsjednika beranskog Osnovnog suda Dragana Dašića.

„Sve se dešavalo oko 11 sati. Uzalud smo objašnjavali da u onom što radimo nema nikavih nezakonitosti, i da zapravo oni ometaju izborni proces time što onemogućavaju koordinatora da radi svoj posao te tako čine krivično djelo”, kaže za Monitor Danka Marković.

Uzalud je bila sva priča. Markovićeva je zajedno sa Kljajićem i još dvoje aktivista te partije pozvana najprije da se javi u policiju a odatle kod tužioca na „informativni razgovor u svojstvu građanina”.

„Trebalo je da prođe nekoliko sati pa da shvatimo da oni zapravo hoće da nam oduzmu vrijeme i da nas ometaju u radu. Vratili smo se kući i nastavili da pratimo izborni proces, a naše privođenje je samo revoltiralo ljude koji su počeli masovnije da izlaze, tako da smo na kraju na tom mjestu ostvarili bolji rezultat nego 4. februara”, priča Markovićeva.

Privođenje aktivista SNP-a, među kojima dvije žene, Markovićeve i Jelene Raković, naišlo je na osudu svih opozicionih partija. Za Demokratsku Crnu Goru to je znak da je režim ušao u posljednju fazu svoje diktature, nakon koje, neizostavno, slijedi njegovo pucanje po svim šavovima. Demokrate su tvrdile i da je sve ovo urađeno po nalogu izbornog štaba Demokratske partije socijalista koja poptuno kontroliše državne institucije, policiju, tužilaštvo i sudstvo.

Da je tako govori i činjenica da policija, tužilaštvo i sudsvo nijesu primijetili kako mjesecima prije toga biračkih spiskova ima u svakoj kafani u kojoj se okupljaju aktivisti DPS-a, ili na svakom stolu u hotelu Berane, gdje im je bio nezvanični štab.

Takav spisak bio je i prethodnih dana, kao i na dan izbora, u jednom restoranu u naselju Pešca, na stolu za kojim je sjedio predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović u društvu ljudi iz kriminogenih struktura. Da li je taj spisak bio legalno pribavljen?

Po takvim spiskovima, koje su imali od dana kada su od Državne izborne komisije zatražili ponavljanje izbora na pet biračkih mjesta u Beranama, funkcioneri i aktivisti Demokratske partije socijalista, zajedno s kriminalcima, čitavih mjesec dana su prebirali i imali vremena da „skeniraju” svaku porodicu koja je trebalo da izađe na ponovljene izbore, ili bolje reći svakog člana te porodice. I radili su na terenu čitavo vrijeme danonoćno. Od mjesta do mjesta. Od kuće do kuće. Za svakog su napravili profil. Ko može, a ko ne može da se potkupi i zaplaši.

Osnovni cilj DPS bio je da na ovih pet biračkih mjesta Demokratama oduzmu jedan mandat, tako što bi ih sa 136 glasova, koliko su prvobitno imali na tim mjestima, spustili ispod sedamdeset. Sve druge varijante da dođu do mandata bile su manje realne.

Šta se sve radilo u Beranama prije 4. februara kada su održani lokalni izbori, i potom do 6. marta kada su uz državno i pravno nasilje DIK ponovljeni na pet biračkih mjesta s ukupno oko hiljadu i osamsto glasača, ostaće mračna tajna.

Nije im pošlo za rukom. U Beranama je izborni rezultat i nakon ponavljanja ostao isti. Zdravo Berane sa četrnaest i Demokrate sa četiri mandata ostali su u većini i vrlo brzo formiraće novu lokalnu vlast u rijetkoj opozicionoj opštini na sjeveru države.

Nosilac liste Zdravo Berane, bivši i budući gradonačelnik Dragoslav Šćekić ocijenio je da je Berane odoljelo „kriminalnom miljeu koji je pratio izborni ciklus i političkoj korupciji Državne izborne komisije”.

„Hvala Berancima što su u takvoj atmosferi odoljeli pritiscima i sačuvali opoziciono Berane”, kaže Šćekić.

Lider Demokrata Aleksa Bečić, čijoj partiji će, kako Monitor saznaje, pripasti mjesto predsjednika Skupštine opštine, konstatovao je da je opozicija zajedničkim snagama po drugi put za nepunih mjesec dana uspjela da odbrani Berane „od najezde antidemokratskih nasrtaja organizovane kriminalne grupe” i da pobijede najkukavičkiji pokušaj DPS-a u istoriji višestranačja, da prekroje izbornu volju građana.

„DPS i njegov predsjednik je doživio prije mjesec dana klasični politički udarac u Beranama, a večeras i klasični nokaut”, izjavio je Bečić.

DPS poraz u Beranama preko režimskih medija pokušava da prikaže kao uspjeh zbog neznatnog porasta na ponovljenim izborima. Da osokoli svoje birače pred predsjedničke izbore.

Da li će opozicija iz izbora u Beranama, koji su, nema nikave sumnje, bili veliki test za Demokratsku partiju socijalista, izvući pouke? To je pitanje na koje je potreban hitan odgovor. Ako se žele promjene.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo