Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OSMI MART, VLAST I STVARNI ŽIVOT: Laž umjesto karanfila

Objavljeno prije

na

Ženski parlament u Skupštini Crne Gore. Povod – Osmi mart. ,,Koji je vremenom podlegao komercijalizaciji, pa se sveo na poklanjanje cvijeća ženama”, objasnila je razloge održavanja Ženskog parlamenta Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog Odbora za ravnopravnost polova. Tako poslanice žele da vrate suštinu ovom prazniku koji slavi borbu žena za ravnopravnost, kazala je. Pa je umjesto karanfila, ženama u Crnoj Gori koje žele ravnopravnost, darivan govor predsjednika parlamenta Ivana Brajovića.

,,Uvažene dame, na tom putu ja sam vaš saveznik”, obratio se prisutnim poslanicama Brajović. Uslijedio je prigodan govor, propraćen adekvatnom statistikom, da podrži navodnu privrženost ideji ravnopravnosti polova od strane vladajuće elite.

,,Velika pažnja značajnog broja učesnika na ovom, kao i na prethodnim zasjedanjima, pokazuje da je Crna Gora država koja sa pravom pretenduje da postane dio razvijenih evropskih demokratija jer, postoji sve izraženija društvena svijest o važnosti unaprjeđenja položaja i uloge žena”, naveo je Brajović.Možda karanfil i nije tako loš.

A napolju, stvarni život – protesti obespravljenih majki, obespravljene radnice u trgovačkim lancima, užareni sos telefoni za pomoć žrtvama nasilja, neplaćene domaćice koje od dva eura Monstatove potrošačke korpe pokušavaju da naprave nešto za jelo, neželjene…

Željka Savković, predstavnica žena kojima je kao majkama sa troje djece najprije dato doživotno pravo na nadoknadu, a potom oduzeto, pošto su mnoge od njih napustile poslove da bi ostvarile to pravo ili se odrekle drugih primanja, kazala je da majke obilježavaju ovaj praznik onako kako treba – protestima ispred parlamenta, boreći se za svoja prava.

,,Za sebe, svoju djecu, budućnost jedne države i vladavinu prava”, pojasnila je i pozvala majke da glasaju za smjenu ove vlasti. Oko 20 hiljada žena i njihovih porodica pogođeno je odlukom da im se oduzme stečena nadoknada.

Osmomartovskim maršem ovaj su praznik obilježile organizacije Anima i Centar za ženska prava, takođe nezadovoljne rezultatima vlasti kad je u pitanju rad na položaju žena (vidi boks). One smatraju da situacija odavno nije bila lošija.

„Ove godine marširamo apelujući za solidarnost među ženama, a naš apel je inspirisan istoimenim umjetničkim radom jugoslovenske vajarke Vide Jocić, pripadnice NOB-a, koja je oslobođenje dočekala u koncentracionom logoru, nakon čega je u svoj umjetnički rad utkala svoja, ali i iskustva svih žena sa kojima je dijelila zatočeništvo”, pojašnjava za Monitor Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava. ,,Citiranjem njenog djela želimo da podsjetimo i na ogromne napore koje su naše pretkinje uložile u borbu za slobodu i ravnopravnost i pozovemo žene Crne Gore da ne zaborave da stečene vrijednosti i prava, utemeljena na njihovim žrtvama, moramo zajednički čuvati i braniti”, dodaje.

Ona smatra da su žene Crne Gore danas zaglavljene u nedovršenoj emancipaciji koju ugrožava proces retradicionalizacije, zdušno podržan od crkve i konzervativnih političara.

„Prednjače u obrazovanju, ali ih i dalje nema na vodećim pozicijama u državi i u ključnim institucijama. Zato ćete ih naći na onim pozicijama gdje je najviše nevidljivog i slabo plaćenog rada – na pomoćničkim pozicijama i u tkz. ,,ekonomiji brige” gdje obavljaju besplatne servise koje država nije u stanju da obezbijedi građanima. Usklađivanje privatnog i poslovnog života je ogroman izazov u nehumanim radnim uslovima, a rizik od siromaštva nešto što prijeti svakoj ženi koja se odluči za samostalan život”, kaže ona.

Prošle godine, a duže od deceniju deklarativnog zalaganja vlastodržaca da se bore protiv nasilja nad ženama, objavljena je porazna statistika – da je svaka druga žena u Crnoj Gori zlostavljana.

,,Tokom 2017. registrovano je preko 200 krivičnih djela porodičnog nasilja, a za to krivično djelo osumnjičeno je 203 lica, od čega su petina povratnici, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na zajedničkoj sjednici tri skupštinska odbora, krajem prošlog mjeseca.

,,Cijeli grad zna gdje je kuća u koju smještamo žrtve. Stranci nam je kreče, kupuju namještaj, hrane naše žene i djecu, žrtve nasilja. Nikad nas nijedan gradonačelnik nije posjetio. Dakle, nije vas briga”, odgovorila je Ljiljana Raičević, direktorica NVO Sigurna ženska kuća. Kazala je i da nasilnika ima i u policijskim redovima i u državnim organima, ali ih kolege štite.

Ne nedostaje ni drugih slika iz realnog života, koje su daleko od Brajovićeve lijepe statistike.

Ombudsman Šućko Baković podsjetio je uoči Dana žena da je diskriminacija najizraženija na tržištu rada. „Diskriminacija žena najočiglednija je na tržištu rada, u oblasti zdravstva i zbog porodičnog i bračnog statusa. U posebno nepovoljnom položaju prilikom zapošljavanja i na radu su trudnice i porodilje, kao i žene iz pomenutih marginalizovanih grupa. Rodna neravnopravnost se ispoljava i kroz još uvijek nedovoljnu političku participaciju žena, ekonomsku nejednakost, neravnopravnu podjelu obaveza u porodici i razlike u imovini koje dovode žene u nepovoljan položaj za započinjanje sopstvenog posla”, navodi se u saopštenju iz kancelarije ombudsmana.

Priča o ženama na rubu egzistencije, kojima država nije podrška ni kada treba da obezbijede osnovno za svoju djecu ili naplate alimentaciju koja im pripada, takođe ne nedostaje.

Ne fali ni laži o ravnopravnosti. Srećan Osmi mart.

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA: Na snazi cinizam i zloupotreba žena

MONITOR: U kakvoj su situaciji danas žene u Crnoj Gori i imaju li razloga da slave?
KOVAČEVIĆ: Po mojoj procjeni žene su danas u najočajnijem stanju od kada se aktivno bavim ženskim pravima po svim parametrima koji mogu definisati slobodu i blagostanje žena. Na snazi je cinizam i zloupotreba žena od strane vladajuće koalicije kada su u pitanju rodne politike.Trebalo je samo odgledati parlament žena koji je organizovan povodom 8.marta u kome su boravile „dame i gospoda” „pripadnice ljepšeg i nježnijeg pola”(revolucionarke se prevrću u grobu, ponižene). Raspravom se nazva nešto što podrazumijeva pitanja dostavljena unaprijed nadležnim ministarstvima, čitanje tih pitanja javno i čitanje odgovora ukoliko su žene „potrefile” ministarstvo a ako su se obratile „nenadležnom” nisu dobile odgovor. Žene su dodatno ponižene predavanjem kako treba da se bora za svoja prava i podrškom ministrstava. Dakle, za tih dva sata bilo je vidljivo da je pogaženo sve za što su žene davale živote.U crnogorskom parlamentu nema ni slobode, ni ravnopravnosti, ni radosti, ni nade za žene.Birokratska procedura i politički nemoralni ljudi.Svi koji su učestvovali uprljani su na neki način. Šteta. Ne znam kako se taj pad desio. Ne tješe me izuzeci kojih naravno ima …

MONITOR: Koji su rezultati vlasti i institucija na polju ravnopravnosti polova i rješavanja problema diskriminacije i nasilja nad ženama?
KOVAČEVIĆ: Rezultat je uspješno ostajanje na vlasti onih koji su godinama usavršili zloupotrebu ranjivih ljudi ( sve više ranjivih – sve duže na vlasti)i skupljanje poena na njihovoj muci. Što se tiče rodnih politika to je za neznalice i neodgovorne široko polje na kojem mogu ponižavati, iskorištavati i izvještavati licemjerima iz EU o napretku: o broju edukacija, broju kampanja i sličnim glupostima dok su žene izložene brutalnom nasilju o kojem se ćuti i u čemu međunarodna zajednica tzv. partneri neće da znaju. Uspjeli su da ogroman broj ženskih organizacija upregnu u svoja kola servisima, uslugama, kućnom radu (ovo se zove „preduzetništvo”) kako bi im oduzeli aktivistički potencijal, osjećaj za nepravdu i vratili ih u privatnost, van političke scene.

Ovo sve potvrđuje moje ubjeđenje da je jedino ulica mjesto slobode i borbe žena, sve drugo je farsa i trošenje ljudskih resursa u ovom kriminalnom i korumpiranom režimu. U ovom smislu zahvalna sam i izuzetno cijenim „proteste majki” jer uprkos svih osporavanja i izostanka masovne podrške ne odustaju u borbi za pravdu, za ono što im je zakonom dato a političkim i pravnim nasiljem oduzeto. Za sada je to što one rade jedina svijetla tačka što se tiče borbe za prava žena.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo