Povežite se sa nama

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

na

Sistem je opet pokazao da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

,,Veoma je zabrinjavajuće i ponašanje ministra Vojinovića koji ne prepoznaje svoju odgovornost, ali smjenjuje direktorku Ispitnog centra, a da ne znamo da li je i kakva kontrola tu sprovedena i koji su njeni rezultati”, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje. Ističu da, ako se ima u vidu, ,,da je i premijer Abazović snažno stao iza ministra, a koji takođe ni u čemu ne prepoznaje svoju odgovornost, jasno je da predizborna kampanja i ovdje potisnula sve procedure, a kad se procedure iz sistema poništavaju, onda to dalje urušava čitav sistem”.

O sistematskom urušavanju sistema u kome se svi prave ludi govorila je članica komisije Stanković: ,,Kao što smo se svih prethodnih godina pravili ludi. Evidentirali smo da je prepisivano, nije se ništa preduzimalo. Ali ove godine je bilo najmasovnije, najočiglednije. Imali su pristup sajtu vještačke inteligencije. Esej su uspjeli da prepišu, to je kriminal”. Ona je optužila Ministarstvo da je perfidno prebacilo loptu u njihovo dvorište, a da uz to Ministarsvo u svim segmentima krši zakon. ,,Svi ste kolektivno trebali da podnesete otkaze”, rekla je Stanković, dodajući da je i direktorica Ispitnog centra sa razlogom smijenjena.

U zajedničkom saopštenju, smijenjeni članovi UO Ispitnog centra i direktorica Dmitrović poručili su da je velika čast ,,smjena zbog odbrane integriteta prosvjetne struke kolega iz Komisije za ocjenjivanje, koje nijesu htjele da ‘zažmure na jedno oko’”. Istakli su da na umu imali svije stvari: ,,da treba čuvati sistem nezavisno od pojedinca i, možda još važnije: ako djecu obrazovni sistem nauči da se varati isplati, kako ih to vaspitavamo i sa kakvom ih porukom šaljemo u društvo”.

Iz Ministarstva su odgovorili da niko nikome nije tražio da zažmuri niti na jedno, niti na oba oka, već je trebalo otvoriti „oba oka“ u realizaciji samih ispita i raditi onako kako struka, propisi i zakon nalažu i pružiti nepobitne dokaze učenicima i roditeljima da to nije bio njihov samostalni rad. Spočitali su Ispitnom centru da su napravili brojne propuste, podsjećajući da je ispit iz matematike za polumaturante prekinut, jer je prije početka utvrđeno da su se zadaci sa testova pojavili na društvenim mrežama.

U toku sveopšteg prepucavanja, redovna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Mira Vučeljić saopštila je da je podnijela ostavku na članstvo u Nacionalnom savjetu za obrazovanje, zbog „raspuštanja komisije za CSBH jezik i pritiska koji je ministarstvo vršilo na istu“.

Iz Udruženja Roditelji su ocijenili da je sve što se događa u vezi sa maturskim ispitima dotaklo svakog roditelja u Crnoj Gori i dodatno poljuljalo vjeru u obrazovni sistem. ,,Sve ovo je i vrhunac propasti našeg obrazovnog sistema, na koji se ukazuje uzalud od ko zna kada i zato se i dešava šta se dešava”, saopštili su.

Iz Vlade je saopšteno da je za vršioca dužnosti direktora Ispitnog centra imenovan dosadašnji samostalni savjetnik u Ministarstvu prosvjete Miloš Trivić. Predsjednik privremenog UO je Miomir Đurišić, a članovi Mihailo Ćetković, Dragan Čađenović, Tatjana Vujošević i Bojana Ostojić. Njima je naloženo da u roku od dva dana od stupanja na snagu ove odluke izvrše ponovni pregled testova učenika koji nijesu položili ispit. Rezultati novog ocjenjivanja tebalo bi da budu poznati kada ovaj broj Monitora bude u štampi.

,,Pitanje je šta nova komisija može da utvrdi što prethodna nije, imajući u vidu stavove ocjenjivača. Nijesmo shvatili da je neko demantovao prepisivanje, ali smo shvatili da sada svi bježe od odgovornosti prebacujući krivicu na drugu stranu”, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.

Eksterni maturski ispit polaže se od 2011. godine, a polumaturantima se na ovaj način provjerava znanje od 2013. I stalno ista priča oko prepisivanja, koja je kulminirala ove predizborne godine. I pored brojnih i dugogodišnjih kritika da je ovakav vid provjere znanja neadekvatan i očigledno problematičan, iz Ministarstva prosvjetne su decidni da se – eksterni ispit neće ukidati.

U saopštenju smjenjene Komisije za ocjenjivanje ističe se i briga o 4.000 učenika koji su, bez prepisivanja, pokazali svoje znanje. Oni su zanemareni kao i profesori koji su ocjenjivali po savjesti. Sistem je opet pokazao da ne da nema sankcije nego da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli.

 

Kako se to radi van Crne Gore

Ministarstvo prosvjete, biće iz predizbornih razloga, neskriveno podržava  đake koji su prepisivali, pa saopštava da predstavnici Ispitnog centra nijesu uvjerili maturante da su prepisivali. Objasnili su iz Ministarstva da ,,pravo da položi ispit gubi samo onaj učenik za kojeg test-administrator i školski koordinator, na samom ispitu, utvrde da je prepisivao i služio se nedozvoljenim sredstvima što se moralo konstatovati u zapisniku, odnosno izvještaju o održanom ispitu”.

U Srbiji će srednjoškolci koji budu upisivali fakultet školske 2024/2025 polagati državnu maturu, koja bi trebalo da istovremeno bude i kvalifikacioni ispit. U stručnoj javnosti već strahuju od ovga načina ispitivanja znanja, pozivajući se na to da će model kontrole biti isti kao na maloj maturi, koju ocjenjuju kao – apsolutnu anarhiju i prepisivanje. Nedovoljno uspješno su pokušali riješiti ovaj problem kažnjavanjem učenika, profesora i direktora škola.Slobodna Dalmacija je ranije donijela pregled kazni za najteže oblike varanja na maruti koje se primjenjuju u evropskim zemljama.

U Sloveniji u slučaju suspenzije ispitni rad, dio ispita ili cijeli ispit se ocjenjuje sa nula bodova, ponovni izlazak na maturu na idućem roku, kad god on bio. I u Hrvatskoj se ispit poništava, ali se može polagati unutar istog roka, dok u Makedoniji slijedi zabrana polaganja u sledećem roku.  Učenik koji se ihvati u prepisivanju u Estoniji se udaljava sa ispita, test mu se ocjenjuje sa nula bodova, a ima pravo polagati tek sljedeće godine. U Slovačkoj učenik može ponoviti pisanje mature ili dio ispita koji mu je poništen tek iduće godine na redovnom roku. U Republici Irskoj učeniku se poništava ispit ili dobija zabranu pristupa državnim ispitima, državno ispitno povjereništvo temeljito istražuje sve slučajeve sumnje na prepisivanje, nedozvoljenu pomoć pri pisanju ili plagiranje, a ponovni izlazak moguć je kroz određeno vrijeme. Na Kipru učeniku uhvaćenom u varanju poništavaju se svi ispiti, izlazi sljedeće godine na ispit budući da postoji samo jedan rok.

Najrigorozniji su u Francuskoj gdje je zabranjeno pet godina da se pristupi upisima u javnim ustanovama za obrazovanje, te zabrana do pet godina da se polaže ispit mature, ako se prevara otkrije nakon pisanja ispita poništava se diploma o maturiranju. Najteže kazne idu do tri godine zatvora uz globu od 9.000 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo