Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSKUPLJENJE GORIVA: Luksuz na cijeni

Objavljeno prije

na

Najnovije poskupljenje goriva niko nije propratio organizovanim protestom. Centrom Podgorice prošetao je usamljeni demonstrant tražeći da se cijena goriva vrati na jedan euro, nosio je parolu: „Bando nazobana voze vas službenim mercedesima”. A ispod parole crvenu majicu DPS-a.

Ionako visoke cijene goriva od ove nedjelje su povećane za tri do sedam centi – dizel košta 1,30 eura po litru, benzin super 98 – 1,44, dok je super 95 – 1,41 eura. Po cijeni goriva bez premca smo u regionu, a ,,bolji” smo i od mnogih razvijenih zemalja – Luksemburga, Austrije, Češke… (vidi boks).

Podsjetimo da je na početku ove godine litar benzina – i 95 i 98 oktana – koštao 1,30 eura, dok je cijena dizela bila 1,18 eura.

I dok krupnim koracima grabimo ka rekordnoj cijeni goriva, iz avgusta 2012, kada je litar goriva prešao cijenu od euro i po, mnogi strahuju da je ovo samo uvertira u talas poskupljenja – prije svega prevoza i osnovnih životnih namirnica.

Nakon prvog ovogodišnjeg poskupljenja goriva, u januaru, cijena autobuske karte u Podgorici je sa 70 povećana na 90 centi. Autoprevoznici sada traže da im se vrati povraćaj akcize za gorivo koju su ranije imali ili da opet koriguju cijenu. Direktor Udruženja autoprevoznika Crne Gore Veselin Salamadija najavljuje da, ukoliko se rast cijena goriva nastavi, poskupljenje usluga je neminovno da bi, kako kaže, kompanije opstale.

Iz Unija slobodnih sindikata (USSCG) su saopštili da je nepisano pravilo i nije nikakva novost da će poskupljenje goriva povući i povećanje cijena životnih namirnica, prevoza i drugih roba i usluga, i to u uslovima kada je većina sugrađana već odavno dovedena ispod ruba egzistencije.

,,Ovo što se sad dešava signal je Vladi da ozbiljno razmisli da razmotri antiiflacione mjere, kada je u pitanju rast cijene derivata, iz prostog razloga što mislim da je u ovom momentu ta psihološka barijera kada je u pitanju inflacija, dotaknuta i da građani već vjeruju svojoj percepciji da je moguća inflacija”, izjavio je za RTCG ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Iako su percepcija Vlade i dijela građana odavno suprotne, reagovao je i premijer. Nakon poskupljenja koje je otpočelo u utorak, Marković je u srijedu najavio da će u četvrtak na sjednici Vlade ,,imati osnovne informacije što to poskupljenje znači”!

Izjavio je Marković i da je Vlada spremna da interveniše da bi zaštitila standard građana, uz opasku – ako to bude neophodno, da se ne bi ugrozila ekonomija, odnosno poslovanje crnogorske privrede.

Iz Ministarstva ekonomije su objasnili o kakvim mjerama razmišljaju: ,,Podsjećamo da je Vlada više puta tokom 2011. i 2012. godine djelovala antiinflatorno kada je smanjila vrijednost akciza i donijela Odluku o povraćaju dijela akcize plaćene na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i na mineralna ulja koja se koriste za poljoprivrednu i šumsku mehanizaciju”.

USSCG je već najavila da će Socijalnim savjetom inicirati hitan postupak preispitivanja Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Predstavnici Unije naveli su da imaju za cilj da raskinu sa negativnom praksom gotovo svakosedmičnih poskupljenja goriva, jer ukoliko bi se država i trgovci odrekli dijela dobiti, ono bi moglo da bude značajno jeftinije.

Računica kaže da bi cijena goriva bez državnih dažbina iznosila 50 do 55 centi. Akcize, porezi i naknade u ukupnoj, trenutnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata u zavisnosti od vrste kreću se od 51 do 56 odsto, podaci su Ministarstva ekonomije.

Prema ranijoj računici Ministarstva finansija, od ukupne cijene po litru goriva država uzima 54 do 58,3 odsto. Ona je napravljena nakon što je, prošle godine Vlada povećala akcize na gorivo za devet centi, dok je od ove godine PDV povećan sa 19 na 21 odsto.

,,Okolnosti u kojima se sve to dešava su takve da je registrovana nezaposlenost preko 19 odsto, a minimalna zarada u visini od 193 eura, koju prima oko 40 hiljada osoba u Crnoj Gori nepromijenjena je od 2013. godine. Apsolutna linija siromaštva posljednji put utvrđena je za 2013. godinu u iznosu od 186,45 eura, te u uslovima u kojima se retroaktivno ukidaju stečena prava iz socijalne zaštite”, saopštili su u protestu zbog povećanja goriva iz USSCG. Nisu pomenuli Monstatove proračune po kojima je 2,06 eura sasvim dovoljno za tri obroka dnevno.

Vrijedi se podsjetiti vizionarstva tadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjednika Đukanovića, koji je još 2015. ocijenio da je gorivo luksuz: ,,Radi se o proizvodu koji je u našim uslovima pokazatelj višeg kvaliteta života i luksuza i zato mi se čini vrlo logičnim i odgovornim što je Vlada opredjelila da upravo u vremenu kada je došlo do pojeftinjenja cijena goriva, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, podigne cijenu i tako obezbijedi dio nedostajućih prihoda kojima bi rješavala deficite i obezbijdila uredno servisiranje kredita za unapređenje putne infrastrukture”, kazao je Đukanović nakon tadašnje izborne konvencije podgoričkog odbora DPS-a.

Đukanovićeva Vlada je tada uvela dodatne akcize od sedam centi po litru za izgradnju autoputa i reprezentativni sport. Akciza, koja je bila na snazi od 20. aprila do 19. oktobra 2015, uvedena je bez potvrđivanja Skupštine, zbog čega je i Ustavni sud oborio, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Neustavnom akcizom od građana je oteto 9,9 miliona eura.

Vratimo se luksuzu. Za razliku od građana, vlasnici jahti u Porto Montenegru ne plaćaju akcize i poreze, pa im litar dizela dođe oko 50 centi. Ima i privilegovanijih – prema podacima MUP-a državne institucije raspolažu s preko 3.700 automobila. A na gorivo za državne automobile, prema Budžetu, godišnje ode preko osam miliona eura. Monitor je već pisao da se za gorivo godišnje izdvaja duplo više nego za dječje dodatke, a državni i lokalni funkcioneri samo za benzin dnevno potroše onoliko koliko država mjesečno daje socijalno ugroženima!

Zanimljiva je i analogija koju je nedavno predstavila Organizacija KOD –

Crna Gora ima preko 3.700 službenih automobila, Njemačka sa 82 miliona stanovnika oko 1.000 državnih automobila, a Švedska sa 10 miliona tek desetak.

Prosječna plata u Njemačkoj je 2.270 eura, a cijena dizela jeftinija nego u Crnoj Gori – 1,29; prosječna plata u Švedskoj je 2.570 eura, litar dizela košta 1,56 eura. Što znači da se od prosječne plate u Njemačkoj može kupiti 1.759 litara dizela, u Švedskoj 1.647, a u Crnoj Gori za prosječnu platu od 510 eura tek 392 litra dizela.

Isti dan kada je kod nas povećana cijena goriva, na svjetskim berzama cijena nafte je pala. ,,Može se desiti da u naredne dvije sedmice dođe do pada cijena goriva u Crnoj Gori”, najavio je premijer Marković pozivajući se na svjetske berze.

,,Kakvo je vrijeme došlo dolazićemo na čestitke sa bocom goriva”, polušala je koja kruži društvenim mrežama nakon najnovijeg poskupljenja goriva.

Lideri skupoće

Crna Gora je po cijenama naftnih derivata među skupljima u regionu, ali i od nekih bogatih država Evropske unije poput Luksemburga, Austrije, Njemačke…

U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, prema podacima Auto-moto saveza Slovenije, super 95 jeftiniji je u Sloveniji (1,35), Srbiji (1,27), Makedoniji (1,16), BiH (1,18) i na Kosovu (1,05 eura po litru). Istu cijenu, kao i u Crnoj Gori, ima Hrvatska – 1,41.

I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu može da natoči 361 litar supera 95, isto koliko stanovnik Srbije, iako je tamo prosječna plata manja 50 eura, Slovenac za prosječnu platu može da kupi 814 litara ovog benzina, u Hrvatskoj 690 litara. U Makedoniji, u kojoj su najniže plate u regionu, 325 litara, dok višu kupovnu moć od naše, što se tiče goriva, imaju i stanovnici BiH koji za prosječnu platu 440 eura mogu da natoče 372 litara.

U ostalim balkanskim zemljama gorivo (super 95) je takođe jeftinije nego kod nas: Albanija 1,39, Bugarska 1,15, Rumunija 1,19, Turska 1,17. Skuplje je jedino u Grčkoj 1,6 eura.

Brojne razvijene zemlje sa čijom se minimalnom platom ne može upoređivati naša prosječna, takođe imaju jeftinije gorivo: Austrija (super 95) – 1,2, Češka 1,21, Luksemburg 1,25, Poljska 1,17, Španija 1,32, Švajcarska 1,36…

Litar supera 95 po cijeni do 1,6 eura prodaje se u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj… Najskuplje je na Islandu 1,81, u Holandiji 1,79 i Norveškoj 1,72. Najjeftinije u Bjelorusiji 0,57, Rusiji 0,61, Ukrajini i Moldaviji – 0,93.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo