Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSKUPLJENJE GORIVA: Luksuz na cijeni

Objavljeno prije

na

Najnovije poskupljenje goriva niko nije propratio organizovanim protestom. Centrom Podgorice prošetao je usamljeni demonstrant tražeći da se cijena goriva vrati na jedan euro, nosio je parolu: „Bando nazobana voze vas službenim mercedesima”. A ispod parole crvenu majicu DPS-a.

Ionako visoke cijene goriva od ove nedjelje su povećane za tri do sedam centi – dizel košta 1,30 eura po litru, benzin super 98 – 1,44, dok je super 95 – 1,41 eura. Po cijeni goriva bez premca smo u regionu, a ,,bolji” smo i od mnogih razvijenih zemalja – Luksemburga, Austrije, Češke… (vidi boks).

Podsjetimo da je na početku ove godine litar benzina – i 95 i 98 oktana – koštao 1,30 eura, dok je cijena dizela bila 1,18 eura.

I dok krupnim koracima grabimo ka rekordnoj cijeni goriva, iz avgusta 2012, kada je litar goriva prešao cijenu od euro i po, mnogi strahuju da je ovo samo uvertira u talas poskupljenja – prije svega prevoza i osnovnih životnih namirnica.

Nakon prvog ovogodišnjeg poskupljenja goriva, u januaru, cijena autobuske karte u Podgorici je sa 70 povećana na 90 centi. Autoprevoznici sada traže da im se vrati povraćaj akcize za gorivo koju su ranije imali ili da opet koriguju cijenu. Direktor Udruženja autoprevoznika Crne Gore Veselin Salamadija najavljuje da, ukoliko se rast cijena goriva nastavi, poskupljenje usluga je neminovno da bi, kako kaže, kompanije opstale.

Iz Unija slobodnih sindikata (USSCG) su saopštili da je nepisano pravilo i nije nikakva novost da će poskupljenje goriva povući i povećanje cijena životnih namirnica, prevoza i drugih roba i usluga, i to u uslovima kada je većina sugrađana već odavno dovedena ispod ruba egzistencije.

,,Ovo što se sad dešava signal je Vladi da ozbiljno razmisli da razmotri antiiflacione mjere, kada je u pitanju rast cijene derivata, iz prostog razloga što mislim da je u ovom momentu ta psihološka barijera kada je u pitanju inflacija, dotaknuta i da građani već vjeruju svojoj percepciji da je moguća inflacija”, izjavio je za RTCG ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Iako su percepcija Vlade i dijela građana odavno suprotne, reagovao je i premijer. Nakon poskupljenja koje je otpočelo u utorak, Marković je u srijedu najavio da će u četvrtak na sjednici Vlade ,,imati osnovne informacije što to poskupljenje znači”!

Izjavio je Marković i da je Vlada spremna da interveniše da bi zaštitila standard građana, uz opasku – ako to bude neophodno, da se ne bi ugrozila ekonomija, odnosno poslovanje crnogorske privrede.

Iz Ministarstva ekonomije su objasnili o kakvim mjerama razmišljaju: ,,Podsjećamo da je Vlada više puta tokom 2011. i 2012. godine djelovala antiinflatorno kada je smanjila vrijednost akciza i donijela Odluku o povraćaju dijela akcize plaćene na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i na mineralna ulja koja se koriste za poljoprivrednu i šumsku mehanizaciju”.

USSCG je već najavila da će Socijalnim savjetom inicirati hitan postupak preispitivanja Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Predstavnici Unije naveli su da imaju za cilj da raskinu sa negativnom praksom gotovo svakosedmičnih poskupljenja goriva, jer ukoliko bi se država i trgovci odrekli dijela dobiti, ono bi moglo da bude značajno jeftinije.

Računica kaže da bi cijena goriva bez državnih dažbina iznosila 50 do 55 centi. Akcize, porezi i naknade u ukupnoj, trenutnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata u zavisnosti od vrste kreću se od 51 do 56 odsto, podaci su Ministarstva ekonomije.

Prema ranijoj računici Ministarstva finansija, od ukupne cijene po litru goriva država uzima 54 do 58,3 odsto. Ona je napravljena nakon što je, prošle godine Vlada povećala akcize na gorivo za devet centi, dok je od ove godine PDV povećan sa 19 na 21 odsto.

,,Okolnosti u kojima se sve to dešava su takve da je registrovana nezaposlenost preko 19 odsto, a minimalna zarada u visini od 193 eura, koju prima oko 40 hiljada osoba u Crnoj Gori nepromijenjena je od 2013. godine. Apsolutna linija siromaštva posljednji put utvrđena je za 2013. godinu u iznosu od 186,45 eura, te u uslovima u kojima se retroaktivno ukidaju stečena prava iz socijalne zaštite”, saopštili su u protestu zbog povećanja goriva iz USSCG. Nisu pomenuli Monstatove proračune po kojima je 2,06 eura sasvim dovoljno za tri obroka dnevno.

Vrijedi se podsjetiti vizionarstva tadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjednika Đukanovića, koji je još 2015. ocijenio da je gorivo luksuz: ,,Radi se o proizvodu koji je u našim uslovima pokazatelj višeg kvaliteta života i luksuza i zato mi se čini vrlo logičnim i odgovornim što je Vlada opredjelila da upravo u vremenu kada je došlo do pojeftinjenja cijena goriva, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, podigne cijenu i tako obezbijedi dio nedostajućih prihoda kojima bi rješavala deficite i obezbijdila uredno servisiranje kredita za unapređenje putne infrastrukture”, kazao je Đukanović nakon tadašnje izborne konvencije podgoričkog odbora DPS-a.

Đukanovićeva Vlada je tada uvela dodatne akcize od sedam centi po litru za izgradnju autoputa i reprezentativni sport. Akciza, koja je bila na snazi od 20. aprila do 19. oktobra 2015, uvedena je bez potvrđivanja Skupštine, zbog čega je i Ustavni sud oborio, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Neustavnom akcizom od građana je oteto 9,9 miliona eura.

Vratimo se luksuzu. Za razliku od građana, vlasnici jahti u Porto Montenegru ne plaćaju akcize i poreze, pa im litar dizela dođe oko 50 centi. Ima i privilegovanijih – prema podacima MUP-a državne institucije raspolažu s preko 3.700 automobila. A na gorivo za državne automobile, prema Budžetu, godišnje ode preko osam miliona eura. Monitor je već pisao da se za gorivo godišnje izdvaja duplo više nego za dječje dodatke, a državni i lokalni funkcioneri samo za benzin dnevno potroše onoliko koliko država mjesečno daje socijalno ugroženima!

Zanimljiva je i analogija koju je nedavno predstavila Organizacija KOD –

Crna Gora ima preko 3.700 službenih automobila, Njemačka sa 82 miliona stanovnika oko 1.000 državnih automobila, a Švedska sa 10 miliona tek desetak.

Prosječna plata u Njemačkoj je 2.270 eura, a cijena dizela jeftinija nego u Crnoj Gori – 1,29; prosječna plata u Švedskoj je 2.570 eura, litar dizela košta 1,56 eura. Što znači da se od prosječne plate u Njemačkoj može kupiti 1.759 litara dizela, u Švedskoj 1.647, a u Crnoj Gori za prosječnu platu od 510 eura tek 392 litra dizela.

Isti dan kada je kod nas povećana cijena goriva, na svjetskim berzama cijena nafte je pala. ,,Može se desiti da u naredne dvije sedmice dođe do pada cijena goriva u Crnoj Gori”, najavio je premijer Marković pozivajući se na svjetske berze.

,,Kakvo je vrijeme došlo dolazićemo na čestitke sa bocom goriva”, polušala je koja kruži društvenim mrežama nakon najnovijeg poskupljenja goriva.

Lideri skupoće

Crna Gora je po cijenama naftnih derivata među skupljima u regionu, ali i od nekih bogatih država Evropske unije poput Luksemburga, Austrije, Njemačke…

U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, prema podacima Auto-moto saveza Slovenije, super 95 jeftiniji je u Sloveniji (1,35), Srbiji (1,27), Makedoniji (1,16), BiH (1,18) i na Kosovu (1,05 eura po litru). Istu cijenu, kao i u Crnoj Gori, ima Hrvatska – 1,41.

I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu može da natoči 361 litar supera 95, isto koliko stanovnik Srbije, iako je tamo prosječna plata manja 50 eura, Slovenac za prosječnu platu može da kupi 814 litara ovog benzina, u Hrvatskoj 690 litara. U Makedoniji, u kojoj su najniže plate u regionu, 325 litara, dok višu kupovnu moć od naše, što se tiče goriva, imaju i stanovnici BiH koji za prosječnu platu 440 eura mogu da natoče 372 litara.

U ostalim balkanskim zemljama gorivo (super 95) je takođe jeftinije nego kod nas: Albanija 1,39, Bugarska 1,15, Rumunija 1,19, Turska 1,17. Skuplje je jedino u Grčkoj 1,6 eura.

Brojne razvijene zemlje sa čijom se minimalnom platom ne može upoređivati naša prosječna, takođe imaju jeftinije gorivo: Austrija (super 95) – 1,2, Češka 1,21, Luksemburg 1,25, Poljska 1,17, Španija 1,32, Švajcarska 1,36…

Litar supera 95 po cijeni do 1,6 eura prodaje se u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj… Najskuplje je na Islandu 1,81, u Holandiji 1,79 i Norveškoj 1,72. Najjeftinije u Bjelorusiji 0,57, Rusiji 0,61, Ukrajini i Moldaviji – 0,93.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo