Povežite se sa nama

OKO NAS

POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA I NAŠEG ODNOSA PREMA PRIRODI NA JUŽNOM JADRANU: Priroda isporučuje fakture

Objavljeno prije

na

Ove godine se slavi pola vijeka rada Naturističkog naselja na Adi Bojani, čija je plaža sada za oko 170 metara uža nego što je tada iznosila. Porast nivoa mora i veliki talasi, odnosno mali cunamiji sve izraženiji u južnom Jadranu i već su potopili Malu Adu

 

Nakon što je početkom ove nedjelje Vojska Crne Gore dopremila mehanizaciju na Adu, u Hotelsko-turističkom preduzeću Ulcinjska rivijera su privremeno odahnuli. Izgradnjom vještačkih pješčanih dina ova kompanija, koja upravlja najznačajnijim dijelom ostrva i ima objekte na njemu, preguraće još jednu zimu, baš kao što je to bilo i prošle godine.

Ipak, zbog kašnjenja radova izvjesna šteta je pričinjena sredinom januara, kada su na južnom Jadranu harali cikloni. Velika količina padavina i snažni talasi, uz podizanje nivoa i mora i Bojane, uslovili su da je gotovo cijela Ada bila pod vodom.

,,Stanje je trenutno donekle zadovoljavajuće u odnosu na prethodno nevrijeme, pa se nadam da ćemo narednu sezonu dočekati spremni i bez nekih većih šteta“, kaže Bojan Đakonović,  izvršni direktor  Ulcinjske rivijere.

No, to se ne bi moglo reći i za ušće Bojane, čija je konfiguracija veoma promijenjena, a što je direktna posljedica dugogodišnjih radova na tom prostoru. Pod izgovorom da se želi osigurati protočnost desnog kraka ove rijeke, tokom 2018. i 2019. godine izvlačene su ogromne količine pijeska, pa su poremećeni prirodni procesi. Zbog njihove složenosti veliko je pitanje da li će ikada više oni biti dovedeni u sklad.

Posebno zato što snažnije djeluju novi trendovi: mijenja se temperatura mora i vazduha, rastu salinitet i evaporacija, u porastu je i nivo mora. Sve negativnosti su zakazale sastanak, rekli bi pesimisti.

Stoga je Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u jednom od svojih izvještaja konstatovao da Mediteran, a čiji je dio naš Jadran, postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ more, sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.

WWF tvrdi da se temperatura Sredozemlja povećava za 20 odsto brže od globalnog prosjeka, te da bi njegov nivo do 2100. godine mogao porasti i za više od jednog metra!?

U tom slučaju jasno je da bi Ada, Velika plaža i znatan dio ulcinjske opštine bili pod vodom. Upravo kao što se to desilo prije tri godine sa tzv. Malom Adom, ili Franc Jozefom, rječnim ostrvcetom na lijevom ušću Ade, koje više ne postoji. Baš kao i nekada karakteristične vrste riba u Bojani, primjerice staklasta jegulja ili hama.

„Biće sve gore i gore. Ono što sada znamo, a u sferi smo nauke, a ne nagađanja, imamo podizanje temperature Jadrana, što dovodi do njegovog zakiseljavanja i pojave novih vrsta invazivnih vrsta koje nijesu bile domicilne u Jadranu, a koje ugrožavaju naše tradicionalne biljne i životinjske vrste. Recimo, meduze”  kaže direktorica WWF Adria Nataša Kalauz. ,,Imamo i bujanje određenih algi koje prije nijesmo imali, pojavu invazivnih tropskih riba koje ugrožavaju ribe koje su, inače, ovdje, kao i izumiranje određenih vrsta, jer je more pretoplo i prekisjelo. Već je vidljiva izmjena sastava mora u nekim dijelovima Jadrana“, upozorava ona.

Slično je mišljenje dr Ivice Vilibića iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita. ,,Strujanje u Jadranu će biti slabije, dotok kiseonika u duboke slojeve mora biće slabiji, što će imati značajan uticaj na živi svijet na dnu mora, temperatura vazduha biće viša, kao i učestalost toplotnih talasa, a ekstremi poput toplotnih talasa, izraženih vrućina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biće učestaliji. To će imati značajan uticaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti”, tvrdi on.

O tome kakve će sve posljedice klimatske promjene i neodgovoran odnos ljudi prema prirodi imati na život i ekonomiju na ovom području niko se u Ulcinju ne usuđuje da procjenjuje. Ali, troškovi će svakako biti visoki. Priroda već isporučuje fakture.

Vidljivo je to i na primjeru rekonstrukcije Velike skele, koja se nalazi ispod zidina ulcinjskog Starog grada. Ona je prvobitno građena sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, da bi prije nekoliko godina bila prilično devastirana od siline talasa.

,,U posljednje vrijeme valovi često prelaze šest metara, ogromne su jačine, pa je sada nužno napraviti neki vid zaštite Skele. To će umanjiti njen estetski izgled, ali drugog rješenja nema ukoliko se ona, nakon obnove, želi sačuvati. Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom navode da će u njenu rekonstrukciju biti investirano oko milion eura, pa nije pametno da taj novac i sav trud odnese more”, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.

Konstatujući da Ulcinj ima 33 kilometra obale, od koje polovina otpada na pješčane plaže, on ističe to veliko bogatstvo, u budućnosti koja je već započela možda može postati  i ukletost zbog konfiguracije terena, kao i činjenice da više neće biti zaštite za objekte koji se grade u prvom redu do mora.

Prema njegovim riječima, da se crnogorske institucije lagano navikavaju na ovakva stanja pokazuje sistem upozoravanja od strane državnih institucija, prije svega MUP-a i Zavoda za meteorologiju i seizmologiju, ali i bolja koordinacija sa Republikom Albanijom. To je nužno za ublažavanje posljedica eventualnih poplava u delti Bojane i u basenu Skadarskog jezera.

                                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo