Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Posljednja ofanziva?

Objavljeno prije

na

Ovih dana ne možete proći glavnim ulicama crnogorskih gradova u kojima muslimani čine većinu stanovništva a da ne sretnete mlade ljude u kratkim pantalonama i sa velikim bradama. Ti radikalni islamisti, strani tradiciji i biću ovog podneblja, najveća su opasnost upravo za ovdašnje muslimane kojima se pokušavaju na sve načine nametnuti. VANDALI: Ni 45 dana nakon skrnavljenja grobova u ulcinjskoj džamiji Bregut policija nije uhvatila počinioce tog vandalskog čina. Monitoru je u policiji nakon tog slučaja nezvanično saopšteno da je potrebno samo da se pronađe lokacija đe su bačeni polomljeni nadgrobni spomenici i da će vandali potom lako biti pronađeni.

Nade da će se oni otkriti sve je manje. Sedmice prolaze i niko se više o tom slučaju ne oglašava. Negoduju samo porodice onih čija su mezarja porušena. Podsjećajući da je isto takvo nedjelo učinjeno i prije pet godina i da se preko toga prešlo, Ulcinjanin Džemal Resulbegović kaže: „Ovo je sramota za sve nas. Toga nije bilo ni u komunizmu”.

Ti grobovi nikome nikada nijesu smetali. Nalaze se na lijevom ulazu u džamiju i pripadaju graditelju tog vjerskog objekta, poznatom ulcinjskom kapetanu Ahmetu Đuljiju i njegovom bratu. Zbog narušenog zdravlja, kapetan je dao da se ova lijepa bogomolja sagradi 1783. godine na njegovom imanju u blizini njegove kuće.

Niko u Ulcinju ne sumnja da je to djelo tzv. vehabija, radikalnih muslimana, ili, kako oni vole sebe da nazivaju, selefija (pravovjernih muslimana), kojima je upravo ta džamija u centru grada najčešće okupljalište.

Jer, samo po njihovom učenju grobljima nije mjesto u okolini vjerskih objekata. Tamo đe su ih muslimani i svi vjernici tokom cijele istorije gradili. Da bi podsjetili one koji su ostali na ovom svijetu na prolaznost ovozemaljskog života.

INCIDENTI: Proteklih godina bilo je u Ulcinju niz incidenata koje su izazivali vehabije. Napadani su vjerski velikodostojnici, verbalno i fizički, uključujući i glavnog imama Redžepa Liku. No, uvijek kada bi policija bila o tome obaviještena protiv počinilaca su podnešene prekršajne, a nikada krivične prijave.

Sve je to, uz nedovoljno osmišljen rad Islamske zajednice i finansijsku podršku tzv. humanitarnih organizacija iz Saudijske Arabije, pogodovalo inkubaciji vehabija. U Ulcinju ih sada ima preko 50. Uz Plav, ovaj primorski grad je njihovo glavno uporište u Crnoj Gori.

„Njihov cilj je destabilizacija i potom preuzimanje Islamske zajednice, jer nemaju snage da naprave novu”, objašnjava nam jedan ulcinjski imam.

To je praktično i pokušano u proljeće ove godine pod izgovorom da treba napraviti reorganizaciju tamošnjeg Odbora Islamske zajednice.

Tu namjeru je prozreo Mešihat (vlada) Islamske zajednice u Crnoj Gori i pokušaj je propao.

Ali, vehabije ne namjeravaju da stanu. Naučili su da djeluju iz potaje. Ponovni pokušaj biće prilikom novih izbora organa lokalne islamske zajednice.

INSTITUCIJE: Profesor na sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj medresi Mustafa Sušić prije tri godine upozorio je da su muslimani u Crnoj Gori u opasnosti od vehabija. „Obišao sam tu zemlju, od Ulcinja preko Plava i Gusinja pa do Rožaja i mislim da je tamo veća opasnost nego u Bosni i Hercegovini, jer su tamošnji kadrovi slabi”.

Zaista: porast pristalica tog fundamentalističkog pokreta, stranog tradiciji i životu muslimana u Crnoj Gori, pokazatelj je slabosti institucija, njihovog nerada i zapuštenosti. Ima takođe mnogo neznanja i nesnalaženja, ali prije svega nedostaje snage i spremnosti da se uđe u obračun sa ovim „smrknutim islamom”, iako u vrhu IZ Crne Gore postoji saznanje i svijest o štetnosti vehabizma.

Kako drugačije objasniti činjenicu da se provehabijski imami primaju na posao i da čak predaju i na Medresi (srednja vjerska škola) u Milješu. Bilo je i slučajeva da su neki bili razriješeni dužnosti, ali i dalje predvode molitve u džamijama. Ima takođe imama koji su im logistika, ali se još ne eksponiraju, jer cijene da taj pokret još nije dovoljno snažan.

Vehabije ne misle tako. Oni su čak preuredili vjerske objekte u skladu sa svojim učenjima (upravo džamiju Bregut), uz prećutno odobrenje zvaničnih organa IZ.

PODLOGA: Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder je uvjeren da vehabizam u Crnoj Gori nema izgleda na uspjeh. „Vehabizam nema podlogu niti uslova da opstane. To se može zapaziti iz zvaničnih izjava IZ, ali i bića stanovništva koje pripada islamu”, kaže on.

Mnogi su, naime, uvjereni da će ovaj pokret završiti kao hipi-pokreti u svijetu, iako je vjerski fanatizam svakako dugotrajniji. Snaženje uticaja Turske na ove prostore, od čega vehabije zaziru, kao i organizovan otpor širenju vehabizma u Albaniji, na Kosovu i u BiH, te srpskom dijelu Sandžaka, takođe će slomiti krila bujanju ekstremizma u Crnoj Gori, kao i manji priliv sredstava iz Saudijske Arabije.

No, bez pomoći šire društvene zajednice i njegovih institucija, IZ Crne Gore i Ulcinja nijesu same sposobne da rješavaju ovaj problem.

Sandžački muftija Muamer Zukorlić kaže da se ranije moralo mnogo više učiniti na preventivi: „Problem vehabizma na ovim prostorima ne može biti rješavan samo sa bezbjednosnog aspekta, već i zakonski, on mora biti osujećen na sve moguće načine, a pošto ima i duhovni element, mora biti izgrađena jaka islamska zajednica”.

ANB prati vehabije

U svim izvještajima Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ulcinj se redovno navodi kao mjesto đe žive vehabije. Kako se ističe, oni ostvaruju intenzivne kontakte sa istomišljenicima u inostranstvu sa kojima razmjenjuju vjerski propagandni materIjal u kome se veliča uloga i značaj Al kaide i Osame bin Ladena. Dodaje se da su zbog mogućeg uticaja, bezbjednosno interesantni i studenti koji studiraju u državama Bliskog i Srednjeg istoka, posebno u Saudijskoj Arabiji, đe je vehabizam zvanično učenje, kao i humanitarne organizacije iz tih zemalja preko kojih se vehabije konstantno finansiraju.

U ANB-u takođe tvrde da ovdašnje vehabije nemaju nikakve veze sa globalnom terorističkom mrežom.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo