Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Medicinski skandal vijeka

Objavljeno prije

na

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ove nedjelje je zvanièno proglasila kraj pandemije novog gripa. Iz te meðunarodne organizacije su upozorili na moguæe mutacije ovog virusa, te da æe vjerovatno nastaviti da izaziva ozbiljne infekcije kod mladih osoba i djece. Preporuèili su da visokoriziène grupe, kao što su trudnice, treba da nastave vakcinisanje.

Pandemija je registrovana u aprilu prošle godine u Meksiku u podruèju na kome se uzgajaju svinje. Grip su zato na poèetku imenovali meksièki i svinjski. Samo nakon par mjeseci u junu 2009. SZO proglašava pandemiju novog gripa A (H1N1). Prve informacije bile su katastrofične. Iz SZO su procjenjivali da bi od novog gripa moglo da umre izmeðu dva i 7,4 miliona ljudi, pod pretpostavkom da je pandemija relativno blaga, ali ako se pokaže da je virus agresivan kao onaj koji je doveo do pandemije ,,španskog gripa” 1918. godine, moglo bi da strada i na desetine miliona ljudi.

Sada iz SZO saopštavaju da je 18.449 ljudi u svijetu umrlo od izbijanja epidemije u aprilu 2009. godine, iako je, kako kažu, stvarni broj žrtava daleko veæi. Usporedbe radi, sezonski grip u prosjeku usmrti godišnje 365 hiljada ljudi samo u SAD i još stotine hiljada u cijelom svijetu.

Prvi slučaj novog gripa u Crnoj Gori registrovan je krajem juna prošle godine. Jesen smo doèekali u strahu, neki i sa maskama na licu. Mediji su izvještavali o pustim ulicama, zatvorenim aerodromima, broju oboljelih i najavama novih žešæih talasa gripa. Uglavnom na internetu mogli su se proèitati i drugaèiji pogledi na pandemiju. Pojedini nauènici su upozoravali da je SZO nekoliko nedjelja prije proglašenja pandemije, bez objašnjenja, a uz prethodnu konsultaciju sa preko 30 farmaceutskih kompanija, snizila mjere za proglašenje pandemije.

Farmaceutske kompanije su spremno dočekale epidemiju. Imale su spremne ljekove tamiflu i relenza. SAD i zemlje Zapadne Evrope prve su naruèile i dobile milione vakcina protiv novog gripa u platile ih stotinama miliona eura. Krajem prošle godine i u Crnu Goru su stigli prvi kontigenti vakcina iz francuske farmaceutske kompanije Sanofi Paster. Za nabavku oko 136.000 doza vakcina izdvojeno je 870.000 eura. Vlada Crne Gore je za potrebe državnog odgovora na epidemiju gripa ukupno izdvojila milion i 356 hiljada eura. Pored para za vakcine oko 370.000 eura potrošeno je za nabavku antivirusnog lijeka i oko 115.000 eura za dodatnu opremu i zaštitna lična sredstva.

Sredinom decembra 2009. crnogorska Vlada proglašava epidemiju gripa A (H1N1) na teritoriji cijele Crne Gore. Ministar zdravlja Miodrag Radunović je rekao da je epidemija proglašena prije mjesec i po u zemljama Zapadnog Balkana i Evropske unije, i da ,,život teče dalje”. Ministar i vodeći ljudi medicinskih ustanova su, poput svojih evropskih kolega, javno pred kamerama primili vakcine. Bio je to opšti trend da se državnici i ministri u regionu i širom Evrope slikaju i daju primjer graðanstvu kako se treba pelcovati. Jedini izuzetak je bila ljekarka Eva Kopač, poljska ministarka zdravlja. Ona je, i pored brojnih kritika, ponavljala da vakcine nijesu dovoljno provjerene te da ih Poljska neæe uvoziti. ,,Da li je moja dužnost da potpisujem sporazume koju su u interesu Poljske ili u interesu farmaceutskih kompanija?”, upitala je Kopač.

Uprkos agresivnoj kampanji sa najvišeg nivoa odziv na vakcinaciju je u veæem dijelu Evrope bio mali – oko 10 odsto. U Crnoj Gori je od isporučenih 136.000 vakcina protiv novog gripa iskorišteno svega 5.124, iako je prema procjenama Ministarstva zdravlja oko 50. 000 ljudi bilo zahvaæeno novim gripom. Svake godine u Crnoj Gori se protiv sezonskog gripa vakciniše između 30.000 i 40.000 hiljada ljudi. U decembru, u jeku najveæe kampanje da je vakcinacija jedini spas, od 1.000 zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore vakcinisano je samo 70, a u Urgentnom bloku od oko 60 ljekara i drugog medicinskog osoblja vakcinu je primilo samo èetvoro. Nije uspio ni pokušaj vakcinacije osnovaca i srednjoškolaca.

Iako su iz ministarstva i drugih medicinskih institucija najavljivali novi talas gripa u februaru, on se nije desio. U Crnoj Gori je posljednji laboratorijski sluèaj oboljenja od ovog virusa zabilježen u januaru. Od 22. juna prošle godine, kada je registrovan prvi slučaj obolijevanja od svinjskog gripa, do januara ove godine, u Crnoj Gori registrovano je 322 oboljelih od A(H1N1), a od posljedica ovog virusa umrlo je osam ljudi.

U Ministarstvu zdravlja sada ne znaju šta da rade sa preostalim vakcinama. Neiskorišteno je ostalo oko 130.000 doza. Kada su nabavljali vakcine u Ministarstvu zdravlja nisu saopštili da li u ugovoru sa francuskim proizvođačem Sanofi Pasterom postoji i klauzula o vraćanju nepotrošenih ili eventualnom otkazivanju naručenih vakcina. ,,Nije bilo govora o otkazivanju isporuka, jer mislimo da za to nema potrebe”, bili su kategorièni nadležni. Kako rok trajanja vakcinama istièe za koji mjesec, sa mogućnošću produženja do šest mjeseci, one bi do polovine naredne godine morale da se iskoriste.

Ministar Radunović najavio je da æe vakcine protiv novog gripa biti upotrijebljene za vakcinaciju protiv sezonskog. No, i u tom sluèaju ostaće neupotrijebljeno oko 90.000 vakcina. U ministarstvu računaju na moguænost da Crna Gora pokloni dio vakcina. Pitanje je kome? Veæina evropskih zemalja ima isti problem kao i Crna Gora – ne znaju šta æe sa vakcinama.

Zbog toga su u junu u izvještaju Savjeta Evrope optužene Svjetska zdravstvena organizacija i vlade evropskih zemalja za preuveličavanje rizika koji novi grip predstavlja za javno zdravlje i donošenje tajnih odluka u korist farmaceutske industrije. Predsjednik Komiteta za zdravstvo Parlamentarne skupštine SE za zdravstvo i specijalista za epidemiologiju dr Volfang Vodarg zatražio je pokretanje istrage povodom proglašenja pandemije, koju smatra ,,medicinskim skandalom vijeka”. ,,Rečeno nam je da je ovo grip koji može zaprijetiti ljudskoj vrsti i da bi milioni ljudi širom planete mogli oboljeti. Zbog toga su države dale milione dolara na ljekove protiv virusa. Oko 18 milijardi dolara je širom planete potrošeno na zaštitu od pandemije. SZO je krajem maja prošle godine promijenila definiciju pandemije, što je omogućilo farmaceutskoj industriji da profitira kroz tajne ugovore. Milioni ljudi su vakcinisani bez valjanog razloga. Čak nije jasno ni da li vakcina ima pozitivno dejstvo, jer nije klinički testirana”, kazao je Vodarg.

U apokaliptièkom scenariju koji veæ deceniju podgrijava dio epidemiologa, mediji, doktori i farmaceutski lobiji, nakon EBOLE, SARS-a, ptièjeg gripa, svijet æe se prije ili kasnije suoèiti sa novim zaista opasnim virusom. Struènjaci su zabrinuti da bi pad povjerenja u preporuke Svjetske zdravstvene organizacije mogao da ima katastrofalne posljedice u slučaju budućih pandemija.

Panika i profit

April 2009: Egipatski organi zdravstva pribjegli su vanrednim mjerama naredivši da se pokolju sve svinje u zemlji. Francuska glumica i aktivistkinja za prava životinja Brižit Bardo preklinjala je predsjednika Hosnija Mubaraka da prestane sa masovnim pokoljem, ali njeni apeli nisu bili uspješni.
Maj 2009: Fudbalski mečevi u prve četiri lige u Meksiku igraju se bez gledalaca. U njemačkoj zapadnoj pokrajini Sar zabranjuje se ljubljenje prilikom pozdravljanja.
Jun 2009: Stručnjaci su upozorili da bi Njemačka mogla da očekuje i do 80.000 smrtnih slučajeva i ,,gubitke u privredi između 15 i 45 milijardi dolara”.
Novembar 2009: U podgoričkim gradskim apotekama, privatnim i državnim, nema više epidemioloških maski koje bi građani trebalo da koriste kao zaštitu od širenja sezonskog kao i gripa A (H1N1).
Januar 2010: Švajcarska farmaceutska kompanija Novartis je u četvrtom kvartalu uknjižila prodaju vakcina u vrijednosti od 1,4 milijarde amerièkih dolara, milijardu više nego prethodne godine, a taj iznos je zaraðen iskljuèivo od prodaje vakcina za pandemiju gripa H1N1.
Februar 2010: Američki farmaceutski gigant Pfizer saopštio je da je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu gotovo utrostruèio neto dobit u odnosu na èetvrto tromjeseèje 2008. na 767 miliona dolara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo