Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Atomski Jadran

Objavljeno prije

na

,,Vrijeme nuklearnih elektrana tek dolazi, jer će se povećavati potrebe za energijom, kao i njena cijena. Termoelektrane su stare i one će se zatvarati, a obnovljivi izvori energije neće biti dovoljni”, kaže predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Damir Subašić.

Isti je stav albanskog eksperta Perparim Fuge, koji je sada u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču. On kaže da konačno treba shvatiti da je atomska energija na početku trećeg milenijuma nezamjenljiva alternativa.

„Za 20-30 godina ona će biti prihvaćena u mnogim zemljama u kojima trenutno nema nuklearki. Čak i one zemlje koje danas imaju dovoljno nafte, počele su da uviđaju prednosti atomske energije za svoje ekonomije”, dodaje on.

PLANOVI: Poslije 20 godina zabrane, koja je uslijedila nakon izjašnjavanja na referendumu, godinu dana iza tragedije u Černobilju, Italija se vraća proizvodnji nuklearne energije. Programom Vlade premijera Silvija Berluskonija predviđa se izgradnja čak 11 nuklearki, od kojih će većina biti na jadranskoj obali!

Od prošle godine ni u Hrvatskoj nema moratorijuma na izgradnju nuklearki. Takva mogućnost dopuštena je Strategijom energetskog razvoja te zemlje, o kojoj će se naredne godine odlučivati u hrvatskom parlamentu. Od 20 potencijalnih lokacija za gradnju atomskih centrala, čak njih sedam ucrtano je na obali Jadrana – dvije na šibenskom, jedna na zadarskom području, te po dvije na obali Istre i Kvarnera.

Čini se da se najdalje s realizacijom ovakvih planova odmaklo u Albaniji. Vlada premijera Salji Beriše donijela je sve neophodne uredbe kojima se to predviđa, a u januaru ove godine osnovala je i Nacionalnu agenciju za atomsku energiju. Ta institucija, koja će biti direktno potčinjena predsjedniku Vlade, treba da pripremi svu infrastrukturu za gradnju nuklearne centrale u Albaniji.

Funkcioneri Vlade u Tirani, nakon oštrih kritika javnosti, više ne pominju gradnju nuklearke na obali Skadarskog jezera. Sada se navodi da bi ona mogla biti na obali Jadranskog ili Jonskog mora. Ističe se tek da će ona proizvoditi 1200-1500 megavata električne energije, te da će koštati oko četiri milijarde dolara.

Albanski zvaničnici tvrde da su načelni razgovori o tome već vođeni s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

GREŠKA: Ali, mnogo je otvorenih pitanja u vezi s ovim planovima i projektima. Osim Italije, nijedna zemlja nema dovoljno kadrova koji bi rukovodili nuklearnim programima, a još manje sredstava za takve megalomanske projekte, iako se novac za to lako pribavlja. Jer, u tom se sektoru vrte na desetine milijardi eura najmoćnijih ljudi na svijetu, među kojima je i engleska kraljica.

Otkad u SAD-u država ne subvencionira kapital, nuklearna proizvodnja energije ostaje najveći financijski rizik, tvrdi finansijska analitička kuća Standard & Poors. To je razlog da se nuklearke u SAD-u više ne grade. A tamo ih ima 110, ili četvrtina od ukupnog broja na svijetu. U Evropi ih je u pogonu 196.

Hrvatski nuklearni fizičar Ivo Derado smatra da Hrvatska nipošto ne bi smjela da gradi nuklearke. „U slučaju velike nesreće to bi bio kraj naše lijepe domovine. Zašto riskirati ako se i bez takvih objekata može riješiti problem energije”, ističe on.

To, naravno, znači da bi svaka eventualna havarija u nekoj od planiranih nuklearki u susjedstvu bila pogubna i za Crnu Goru!

Na opasnost od nuklearki hrvatsku je javnost ovih dana upozorio poznati američki fizičar Ernest Sternglas. On je rekao da bi izgradnja nuklearki na Jadranu bila velika, nepopravljiva greška. UPOZORENJA: „Ne samo da bi ste ugrozili zdravlje ovdašnjeg stanovništva, posebno djece, nego bi ste kontaminirali ostrva, kao i morsku vodu, te kompletan živi svijet u moru. Računajte da bi se to katastrofalno dugoročno odrazilo i na ribarstvo. Turizam da i ne spominjemo. Uvjeravaće vas, kao i svuda, da je ta tehnologija bezopasna. U početku možda i da. Ali, već nakon nekoliko godina, popuste oklopi, zaštita, metale nagrize korozija i započne tiho, nevidljivo curenje radioaktivnog materijala. Posljedice se spoznaju tek kada postane prekasno, kad se zbog niskih, ali dugotrajnih radijacija od nuklearnog reaktora počne prerano umirati, rađati mrtva ili osakaćena djeca, poraste broj oboljelih od leukemije, raka, dijabetesa, srca. Zato se morate oduprijeti takvom suicidnom projektu!”, istakao je ovaj naučnik!

Mnogi stručnjaci ukazuju i na činjenicu da su u ovom regionu česti tektonski poremećaji, što povećava rizik od izgradnje nuklearki.

Inače, svoje protivljenje atomskim centralama u regionu izrazio je i generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Hidajet-Hido Biščević. „Ja nijesam ekspert za atomske centrale, ali bih rekao da u ovim uslovima kada nijesmo iskoristili velike energetske mogućnosti regiona, bolje je da to učinimo nego da gradimo atomske centrale”, rekao je on.

Evropa i nuklearna energija

Svijet i Evropa ponovo se vraćaju atomskoj energiji, naročito nakon katastrofe u Meksičkom zalivu. Tako se danas u svijetu gradi 30, a u Evropi 16 nuklearki. Do 2020. godine na starom kontinentu planirano je još 15 do 20 novih atomskih elektrana, što znači da bi struja dobijena iz tih izvora pokrivala oko 40 odsto potreba evropskih zemalja za energijom. Plan je takođe da se trećina energije za deset godina dobija iz obnovljivih izvora.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo