Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krečenje u toku

Objavljeno prije

na

Ove godine, planirano je, na Cetinju će biti obilježeno 100 godina od proglašenja kraljevine Crne Gore, 180 godina od smrti Petra Prvog Petrovića, 150 godina od smrti knjaza Danila Petrovića i 105 godina parlamentarizma u Crnoj Gori. Ima i novijih važnih datuma. Nedavno su se napunile dvije godine otkako je usvojen novi Zakon o prijestonici, u septembru će godina otkako prijestonica ima Senat. Ljudi sa Cetinja i dalje odlaze, nema posla, nema vode, samo obećanja ne fali.

Statistika zna biti surova. Od 1948. do 2003. broj stanovnika u cetinjskoj opštini smanjio se za oko 6.300. Prema posljednjem popisu, to je opština sa osam potpuno praznih i 25 sela u kojima ima manje od deset stanovnika. Grad Cetinje, između popisa 1991. i 2003, manji je za hiljadu i po ljudi.

Status prijestonice Cetnje je vraćen Ustavom iz 1992, potvrđen Ustavom iz 2007. Zakon o prijestonici donesen je 1993. drugi se od 2006. krčkao u skupštinskoj proceduri da bi konačno bio usvojen u julu 2008. Računalo se – biće bolje.

,,Sami zakon nije ništa donio u dinamici prijestoničkog života. Nijesam ni očekivao da će se nešto samom silom zakona desiti”, kaže za Monitor Borislav Banović, jedan od članova Senata prijestonice.

Na jedinoj radnoj sjednici Senata, u maju ove godine, predstavljen je projekat Cetinje grad kulture 2010-2013. Objašnjeno je da će u Prijestonicu, tokom trajanja projekta, godišnje biti ulagano po pet milona eura, te da je Vlada već obezbijedila novac za ovu godinu. Uz to, rečeno je , obezbijeđen je i milion eura iz budžeta Ministarstva kulture za obilježavanje 100 godina proglašenja kraljevine Crne Gore. Pored gore pomenutih godišnjica za ovu godinu je predviđeno i obilježavanje 100 godina od osnivanja Kraljevskog pozorišta Zetski dom, sahrana posmrtnih ostataka Ivana Crnojevića, sanacija i obnova kulturnih dobara, transformacija postojećih i osnivanje novih nacionalnih i regionalnih ustanova iz oblasti kulture.

Kako trenutno stvari stoje, za proslavu 100 godina kraljevine fali princ, za sahranu Ivana Crnojevića nadležna crkva, za sve ostalo pare, ljudi, volja…

Malo se šta od silnih miliona dosad na Cetinju može vidjeti.

,,Kreče dan i noć, ali to nije moglo pozobat ni 500 hiljada. Oni vode računa o šminkanju, a ne o suštini. Ovi iz vlasti prvo su prigrabili pravo na proslavu stogodišnjice kraljevine Crne Gore, a sad na brzinu od institucija kulture na Cetinju traže da spreme izložbe i ostalo”, objašnjava jedan od sagovornika Monitora koji je htio da ostane anoniman.

Borislav Banović kaže da je riječ o ,,programima koji protutnje”: ,,Mislim da nema strateškog koncepta ni vizije razvoja Cetinja, ni sa nivoa države, ni sa nivoa grada. Ne mogu Cetinjani svaki dan ići u muzej, premda će sigurno uživati u novim fasadama”.

Krajem jula ove godine nevladina organizacija Cetinje je Evropa podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjednika države Filipa Vujanovića, šefa parlamenta Ranka Krivokapića, premijera Mila Đukanovića i predsjednika cetinjske Opštine Milovana Jankovića zbog nepoštovanja Zakona o prijestonici. Prema tom propisu, Skupština i Vlada su do februara 2009. morale odlučiti koje će javne naučne i kulturne ustanove, državni organi, ministarstva i drugi organi uprave imati sjedište u prijestonici. Do februara ove godine imali su se preseliti. Niđe ništa od toga.

Vlada je dosad odlučila da na Cetinje preseli Ministarstvo kulture. Kažu da će se to desiti u septembru. Ministarstvo će biti u sadašnjoj rezidenciji Predsjednika Crne Gore, rezidencija će se preseliti u Plavi dvor. Dvor se kreči, možda nešto i bude.

,,Skupština nije odredila koje će institucije biti na Cetinju. U međuvremenu je osnovano nekoliko agencija i organa uprave i ništa nije smješteno na Cetinje. Svi smo na riječima spremni da se sažalimo nad tužnom sudbinom grada, ali kad dođe glasanje onda kažu da je tamo kiša, snijeg i da je hladno”, kaže Borislav Banović.

Po njegovom mišljenju, na Cetinju nema novih projekata, ali ima lutanja – u Obodu se jednog dana otvara sajamski centar, drugoga Institut za razvoj performansa.

Devet Obodovih hala, prosječne veličine oko četiri hiljade kvadratnih metara, godinama zvrje. Nije baš bez ikakve fajde – para je valjalo viđet ministra kulture Branislava Mućunovića kako Obodom šeće. A potom mete.

Dugačka se priča, uoči usvajanja Zakona o prijestonici, vodila oko predloga SDP-a da se na Cetinje preseli Skupština Crne Gore. Ostalo je da se u Prijestonici održava prva sjednica redovnih zasjedanja. Život je nametnuo nepisani amandman – ako nije puno zima.

,,I dalje mislim da bi prava pomoć države Cetinju bila kad bi se ojačala administrativna pozicija grada. Kombinacija administrativnog i istorijsko-kulturnog centra mogla bi biti dobra da se Cetinje pokuša izboriti sa krizom u koju je upalo”, kaže Banović.

Pored državnih institucija i, dakako, autobuske stanice, Cetinje godinama čeka i žičaru. Posljednje obećanje glasilo je: izgradnja žičare od Cetinja preko Ivanovih Korita do mjesta Dub, u blizini Kotora, počeće naredne godine, a lifta od Kotora do gradske tvrđave San Đovani, do kraja ove. Lift bi opštinu Kotor koštao oko 9,5 miliona eura, za žičaru treba 38 milona. Više naših sagovornika sa Cetinja projekat smatra megalomanskim.

Preseliće se, kažu vlasti, i Filermosa. Iz Plave kapele u Narodnom muzeju, u Cetinjsku pećinu blizu manastira. Investicija je procijenjena na 9,6 milona eura. Prva faza projekta, koja podrazumijeva izradu atrijuma za ikonu sa pristupnim ulazom i prostorijom, procijenjena je na 3,3 milona.

I oko vode postoji prigodna bajka. ,,Cetinje ima dovoljno vode, ali je osnovna dilema kako je istražiti i zahvatiti”, mudro je zaključio okrugli sto o vodosnabdijevanju Cetinja, koji su preklani organizovali Opština Cetinje, JP Vodovod i kanalizacija Cetinje i Savjet za vode Crne Gore. ,,Najbolje rješenje je da se voda obezbijedi na mjestu potrošnje, odnosno Cetinjskom polju iz potonule Cetinjske rijeke”, objašnjavao je prof. dr Mihailo Burić, hidrolog. Nauka je nauka, propaganda – propaganda.

,,Činjenica da se u rješavanje problema uključila i naučna javnost nagovještava skoro i kvalitetno rješenje”, javile su novine. Niko, koliko se zna, potonulu rijeku nije krenuo da traži, aktivnosti lokalne uprave oko vode variraju između utjerivanja dugova, kuknjave i strogih opomena građanima koji se “neracionalno” kupaju ili peru veš.

A, može biti te će Senat Prijestonice sve to pozlatiti. Mada, ima baksuzan broj članova, a i na čelu mu je, u ime Vlade, ministar ekonomije Branko Vujović. Nekad direktor Oboda, potom stručnjak za privatizaciju, znamo kako je prošlo i jedno i drugo. Među trinaest senatora su i gradonačelnici Cetinja, Podgorice i Bijelog Polja – Milo Janković, Miomir Mugoša i Tarzan Milošević. Iako po Cetinju kruže priče da senatori primaju visoke nadoknade, upućeni tvrde da je riječ o svoti od dvjesta eura mjesečno. Mugoša, Banović i Janković su se odrekli tog novca.

Ovih su dana novine, ne bez ponosa, prenijele djelove teksta iz australijskih novina Herald san koji je crnogorsku prijestonicu uvrstio među deset neotkrivenih evropskih gradova. Među ,,Deset top evropskih gradova za koje nikad nijeste čuli”, novine opisuju Cetinje kao ,,gradić prepun palata i rezidencija”. Autor Dejvid Vitli primjećuje da je Cetinje noću malo napušten grad sa oskudnim uslugama smještaja i ishrane. ,,Zato je bolje da se smjestite u Kotoru i u planine idete na jednodnevni izlet”. Možda se izdaleka bolje vidi.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo