Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Posljednja vožnja u – smrt

Objavljeno prije

na

Posljednju svoju vožnju rožajski taksisti Halit Nurković i Dešo Murić odvezli su prije tačno deset godina. Njihova posljednja putnica bila je Pećanka Fatima Maraj. Izašla je iz njihovog taksija kod benzinske pumpe u Peći. U vozilu su ostali Murić i Nurković, kasnije su pričali svjedoci. Dvojica taksista planirali su da se odmah vrate u Rožaje prepuno izbjeglica koje su čekale da budu prebačene do Kosova. Nijesu uspjeli da se živi vrate u svoj grad. Pretpostavlja se da su ih ubili drumski razbojnici, ali i da se radi o politički motivisanom ubistvu. Na desetogodišnjicu nestanka, 24. jula ove godine, njihove porodice odlučile su da organizuju mevlud, vjerski obred u znak sjećanja, prvi od kada im se izgubio svaki trag. Porodice Nurković i Murić punih su deset godina bez ikakvog rezultata tragale za nestalima. Elsana Nurković, jedna od šest Halitovih kćerki, privremeno je napustila studije kako bi po Kosovu tragala za ocem. ,,Naišli bi na neki trag, više glasinu, čuli bi da možda neko nešto zna, i išli od kuće do kuće, od glasa do glasa, i na kraju ne bismo dobili ništa”, priča Elsana.

Sa Elsanom je najčešće u potragu na Kosovo išao Hadro Murić, Dešov brat. Dešovo četvoro djece nalazilo se u inostranstvu i nijesu mogli da doputuju u Rožaje.
U tom gradu svoga muža uzaludno je čekala supruga Vasvija.

Hadro Murić se sjeća da je godinu i po svakodnevno boravio na Kosovu raspitujući se za brata.

,,Moj brat je u tom vremenu pomagao mnogim ljudima i veoma je teško suočiti se sa istinom da nam niko od tih ljudi sa Kosova praktično ništa nije pomogao. Neki su, istina, željeli da pomognu, ali nijesu znali ništa ili nijesu imali moći za to. Imao sam utisak da se mnogi od njih sa kojima smo razgovarali zbog toga stide”, kaže Murić.

Murići i Nurkovići uspijevali su da dođu do najviših kosovskih zvaničnika, i iz međunarodnih mirovnih snaga i iz lokalnih uprava mjesta u kojima su tragali. Došli su i do Hašima Tačija i do Bernara Kušnera. ,,Imam razumijevanja za državne organe Crne Gore koji u tom vremenu haosa na Kosovu, ali i teškom u Crnoj Gori, nijesu mogli da nam pomognu. Međutim, sada, uspostavljanjem veza sa Kosovom, mogli bi nešto da učine i da nam pomognu”, kaže Murić.

Elsana Nurković nema razumijevanja za potpunu indolentnost državnih crnogorskih organa povodom slučaja nestanka i najvjerovatnije ubistva dvojice građana Crne Gore.

,,Ovim komemorativnim okupljanjem mi i želimo da skrenemo pažnju na to da naša država nije učinila baš ništa da dobije neku informaciju o nestalim. Priča se o uspostavljanju dobrih odnosa sa Kosovom, o ambasadorima, a jedno od prvih pitanja koje bi trebalo otvoriti moralo bi biti nestanak ljudi. Sigurna sam da mnogi u kosovskim državnim organima imaju informacije i kriju ih, jer se radi, izgleda, o veoma moćnim ljudima koji stoje iza ubistva i prikrivaju ga. Mi ne možemo da dođemo do njih. Država Crna Gora bi mogla kada bi htjela”, kaže Elsana.

Ona je uvjerena da njen otac i njegov kolega nijesu žrtve drumskih bandi, o čemu se takođe spekulisalo na Kosovu.
,,U to vrijeme je stvorena atmosfera da se svi nealbanci prestraše kako bi se odselili sa Kosova. Moj otac i Dešo su bili poznati i omiljeni u Peći i okolini. Pomogli su stotinama nevoljnika, i Albancima, i Srbima, i Bošnjacima. Baš zato što su bili takvi, trebalo ih je likvidirati kao primjer da se tamo ne može živjeti u slozi. Poruka toga ubistva bila je jasna i glasna za sve nealbance – selite se”, kaže Elsana.

Za nju je ipak najporazniji odnos kosovskih institucija, a došla je na vrata praktično svake od njih.
,,Znaš li ti koliko je Albanaca nastradalo u ratu”, bio je najčešći odgovor na njene molbe za pomoć u potrazi za dvojicom nestalih Rožajaca.
O tome u svojoj knjizi Ne plašite se – imate sinove u Americi piše i američka novinarka Stejsi Saliven. Ona je u Peći razgovarala sa jednim od najvećih albanskih pomagača Oslobodilačke vojske Kosova Fljorimom Krasnićijem, američkim državljaninom. On joj je pričao o humanosti Rožajaca u vrijeme velikih zbjegova sa Kosova u Crnu Goru i o dobru koje se u slučaju rožajskih taksista vratilo lošim.
,,Dževdet Krasnići, komandant policije u Peći, zna ko je ubio rožajske taksiste. ali ne preduzima ništa jer se radi o istaknutim borcima za oslobođenje Kosova”, piše Saliven.
,,Stupila sam u kontakt i sa Stejsi Saliven i sa Fljorimom Krasnićijem, ali nisam dobila nikakvu informaciju osim Krasnićijevog obećanja da će pomoći da pronađemo grobove”, kaže Elsana. Ništa ni od tog obećanja.

,,Taj osjećaj bespomoćnosti i mučnine što ni za grob ne znamo teško je i opisati”, kaže Halid Murić.
Elsana Nurković i njene sestre imale su i dodatne muke. Iz Fonda penzionog osiguranja Crne Gore tužili su ih sudu zato što su prije nego su proglasile oca mrtvim primale njegovu penziju u punom iznosu, a ne u umanjenom, kakav im pripada kao maloljetnim nasljednicima. Za taj propis one nijesu ni znale.

,,To je jedino što je neki državni crnogorski organ preduzeo povodom ubistva našeg oca. Tražili su isplatu odnosno povraćaj dijela penzije, dok smo mi tražile očeve kosti. Nijesmo nikako mogle da ih ubijedimo da odustanu od tužbe, a bilo je tako ponižavajuće i tako teško dolaziti na sud zbog te banalne stvari”, priča Elsana.
Sve se to događa nakon što su u tri navrata sestre Nurković prevarili Kosovari kojima su dali cjelokupnu porodičnu ušteđevinu da im zauzvrat daju obećane informacije o nestalim taksistima.
,,Bez obzira šta učinile, bez obzira šta pokušavale i koliko to željele, rezultat je uvijek isti – nema ga, ništa, tama”, priča Elsana Nurković, jedna od šest Halitovih kćeri.
,,I dalje vjerujem ljudima dobre volje i vjerujem u to da će se naći pošteni ljudi koji će nam pomoći”, kaže Hadro Murić, brat ubijenog Deša.
Mnogi, misle da se porodice, bez obzira na napore, teško mogu izboriti sa takvim problemom kakvo je pronalaženje nestale osobe na teritoriji druge države. To je posao njihove države. Crna Gora ćuti.

Pismo

Sestre Nurković poslale su crnogorskim institucijama sljedeće pismo:
,,Uskraćene za bilo kakvu pouzdanu informaciju o sudbini oca, a prije svega nemoćne da se od njega oprostimo kako to dolikuje ljudskim bićima, kao građanke Crne Gore, žrtve nedavnih ratnih sukoba, obraćamo vam se sa očekivanjem da ćete preduzeti korake u vašoj moći kako bi zaštititili naša prava garantovana kako domaćim zakonima, tako i međunarodnim aktima i sporazumima – prije svih Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Evropskom poveljom o ljudskim pravima, Rimskim statutom, te Konvencijom o prisilnim nestancima. Duboko vjerujemo da je upravo sada pravi trenutak da se naša zemlja u odnosima sa Kosovom snažno založi za rješavanje problema svojih državljana nestalih na teritoriji Kosova, i da pokrene inicijativu za formiranje zajedničkog tijela koje će se baviti rješavanjem ovog problema. Smatramo da je Crna Gora danas voljna, sposobna i da je najzad u prilici da učini nešto kako bi pomogla svojim građanima koji tragaju za najmilijima. Za porodice nestalih, to bi značilo nemjerljivo mnogo”.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo