DRUŠTVO
Šta tužilaštvo neće da vidi
Državno tužilaštvo i vladajuća partija sasvim su zadovoljni učincima u prošloj godini. Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u parlamentu je odbacila optužbe da je ta institucija pod političkom kontrolom vlasti i kao ohrabrujući podatak navela da je kriminalitet u prošloj godini, u odnosu na prethodnu, pao za oko pet procenata. SELEKTIVNE ISTRAGE: Iz opozicionih klupa žestoko su uzvratili tvrdnjom da tužilaštvo selektivno vodi istrage, te da pojedine slučajeve ne smije ni da zagrebe. U Pokretu za promjene Ranki Čarapić su zamjerili što ne reaguje čak ni kada joj opozicija servira materijalne dokaze koji mogu biti osnov za ozbiljnu istragu. „Ako direktor policije i državni tužilac ćute, šta da radi građanin”, kazao je lider PZP Nebojša Medojević. Ranka Čarapić je potvrdila da joj je Medojević dostavio određeni audio i video materijal, koji je tužilaštvo proslijedilo policiji, ali je naglasila da ti snimci ne sadrže „nijedan relevantan podatak koji bi bio značajan za tužilaštvo”. Pored audio snimka koji, kako je nedavno ustvrdio Medojević, ukazuje na moguću povezanost jednog dobro poznatog kriminalca sa pripadnicima crnogorske javne i tajne policije, Pokret za promjene je, saznaje Monitor, tužiocu dostavio i snimke sa svadbenog veselja moćnog Rožajca Safeta Kalića, koji se u povjerljivom dokumentu Agencije za nacionalnu bezbjednost opisuje kao bezbjednosno interesantna osoba – u poglavlju naslovljenom Organizovane kriminalne grupe. Na tom snimku, u koji je Monitor imao uvid, vidi se da su Kalićevom veselju, kako je naš list već pisao, pored zvučnih imena s nekadašnje srpske kriminalne scene, prisustvovali i visoki bezbjednosni službenici Crne Gore Zoran Lazović, kao i Ljubiša Mijatović, koji se dugo starao za bezbjednost premijera Mila Đukanovića.
Biti gost na svadbi, naravno, nije krivično djelo, ali bi bilo interesantno čuti šta su istaknuti pripadnici ANB-a radili kao počasni gosti na svadbi Safeta Kalića, koji se u kasnije sačinjenom dokumentu njihove službe opisuje kao „bezbjednosno interesantan”. Ranka Čarapić je tokom skupštinskog izlaganja ponudila zanimljivu verziju – da su crnogorski obavještajci svadbi možda prisustvovali – po zadatku. Da li tajnom?
SVE OPCIJE OTVORENE: Mana je te verzije, a biće da to zna i tužiteljka, što je teško naći upućenog čovjeka – s ove i one strane zakona – kojem nije poznat lik dugogodišnjeg operativca državne bezbjednosti Lazovića i njegovog kolege Mijatovića, koji je više puta i usnimljen kako na skupovima i javnim manifestacijama obezbjeđuje premijera. A valjda je i Kalić znao koga stavlja na spisak zvanica i od koga prima čestitke.
No, sve su opcije otvorene: možda su se naši obavještajci tamo zaista pojavili, po nalogu, kako bi Kaliću i ekipi stavili do znanja da ih drže pod budnim okom. Tog su dana, kako i priliči slavlju, izgleda bili malo zažmurili. Na snimku se vidi kako Kalić i zvanice ispred njegove benzinske pumpe u Rožajama ispaljuju na stotine hitaca iz automatskog oružja, a pojedini kadrovi napravljeni su i iz kola sa rotacionim svjetlom. Monitor je već pisao da su po naređenju tadašnjeg visokog starješine javne policije Vuka Boškovića patrole pokušale da obuzdaju šenlučenje, ali im je to uspjelo tek nakon drugog puta, pošto su ih Kalićevi prijatelji i gosti isprva ignorisali. To krivično djelo, uprkos prisustvu policije, nikada nije procesuirano, niti je iko od izgrednika odgovarao za nedozvoljeno držanje automatskog oružja i izazivanje opšte opasnosti.
Zato ne zvuči naivno izgovor Ranke Čarapić, koja je pred poslanicima izjavila da je pregledom dostavljenog video materijala konstatovala „silno pucanje, ali da je obeshrabrilo što se radi o snimku iz 1994. godine”.
Kalićeva svadba, tvrdi više pouzdanih izvora Monitora, organizovana je početkom dvijehiljaditih. Ako državnom tužiocu već nije pošlo za rukom da datum održavanja veselja tačno odredi na osnovu uvida u vjenčani list, mogle su se iskoristiti i neke druge metode. Da svadba ne datira iz prve polovine devedesetih, tužioce demantuju podaci sa zvaničnog sajta hrvatske pjevačice Severine Vučković, glavne zvijezde na proslavi Safeta Kalića. Ona, kako je zabilježeno na video snimku Kalićeve svadbe, mladencima posvećuje već dobro poznatu pjesmu Prijateljice, koja je, piše na Sevinoj veb stranici objavljena na njenom albumu Djevojka sa sela, izdanje Croatia records, tek 1997. godine.
NEVOLJE S GODINAMA: Ako tužilaštvo ima problem s godinama – zakon nema. Po starom krivičnom zakoniku za izazivanje opšte opasnosti, a masovni rafali iz automatskog oružja u gradskoj zoni lako bi se mogli tako kvalifikovati, zaprijećena je bila kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ista je kazna bila propisana i za nedozvoljeno posjedovanje oružja, a nije poznato da je ova država građanima, sa dozvolom, izdavala automatsko oružje.
Kalić i njegovi kompanjoni, vidi se na snimku koji je bio u rukama tužilaca, nebo su osvijetlili rafalima, a nijesu krivično odgovarali, dok je policija morala da pregovara ne bi li ih privoljela da prestanu sa šenlučenjem.
Zašto državna tužiteljka Ranka Čarapić ovo djelo vraća u 1994? Možda nema dobre informacije, ili ne koristi raspoložive izvore. A možda ta godina baš odgovara tužilaštvu jer bi to značilo da je krivično djelo, koje nadležni organi nikada nijesu inicirali, doživjelo relativnu zastaru koja bi, u ovom slučaju, nastupila nakon pet godina, dakle još 1999. Da je zaista bilo tako, tužiocu i policiji danas bi bile vezane ruke.
Međutim, ako se ispostavi da je Kalićeva svadba organizovana, mnogo kasnije, početkom dvijehiljaditih, organima gonjenja na raspolaganju stoji još jedna mogućnost. Za nedozvoljeno držanje veće količine oružja, koje je na Kalićevoj svadbi sijevalo sa svih strana, zakonom je bilo propisano do deset godina zatvora. U tom slučaju relativna zastara ne bi nastupila do naredne godine. A državna tužiteljka više ne bi morala biti, kako to sama reče, obeshrabrena.
Petar KOMNENIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 danaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
FOKUS4 danaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO4 sedmiceKONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama