Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja imovine na rate

Objavljeno prije

na

Turistička prijestonica Crne Gore je bankrotirala. Opštinska kasa je potpuno prazna a do juče najbogatija opština u regionu prezadužena grca u dugovima. Više stotina zaposlenih u organima uprave, javnim ustanovama i preduzećima u Budvi, mjesecima ne primaju plate. Svi bankovni računi opštine blokirani su dok su obaveze po ranijim kreditinim zaduživanjima Opštine kod banaka prispjele za naplatu. Poslednja mjesečna zarada zaposlenima u upravi grada isplaćena je za mart, a radnicima u desetak javnih ustanova i preduzeća, kao i u lokalnim medijima koji su na opštinskom budžetu, TV i Radio Budva, duguju se mjesečne nadoknade od februara ove godine. Na javni protest odvažili su se jedino novinari i radnici TV Budva, koji su nakon štrajka upozorenja koji je ostao bez odjeka donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk dok im se ne isplate zaostale zarade. Ostali opštinski službenici strpljivo čekaju obećana bolja vremena.

HIPOTEKOM DO KREDITA: Kako bi se prevazišla ova nezavidna situacija, opština je donijela odluka o podizanju još jednog u nizu bančinih kredita za isplatu plata. No ovaj kredit malo je drugačiji od svih dosadašnjih.
Kao zalogu za dobijanje kredita od tri miliona eura od Komercijalne banke u Beogradu, Opština je stavila pod hipoteku zgradu svog Mediteranskog sportskog centra i zemljišnu parcelu u Reževićima površine 34.385 m2.
Sportski centar raspolaže sa oko 4.200 m2, poslovnog prostora, parketnom salom sa tribinama za oko 2.500 posjetilaca, dok se zemljište nalazi u atraktivnom priobalnom pojasu Reževića.
Na trećoj sjednici lokalnog parlamenta odbornici DPS-SDP ovlastili su predsjednika Rajka Kuljaču da potpiše ugovor. Sekretar za finansije Dragan Marović insistirao je da se odluka o zaduživanju koja je naknadno uvrštena u predugački dnevni red sjednice održane uoči državnih praznika, razmatra kao prva, jer „mora hitno, prije kraja radnog vremena obavijestiti banku o dobijenoj saglasnosti”. Sekretar Marović je uz to i član Odbora direktora filijale Komercijalne banke u Budvi koja je postala privremeni vlasnik Sportskog centra čiji je on bio dugodišnji direktor.

PREKO DVIJE FIRME DO CILJA: Ova sjednica budvanskog parlamenta zavređuje posebnu pažnju. Na njoj su donijete odluke o otuđivanju preko 100.000 opštinskih kvadrata u dilovima različitih vrsta.
Uz obrazloženje hitnosti preko reda je usvojena i odluka o osnivanju zajedničke kompanije opštinskog preduzeća Budva Holding i britanske firme DC Invest limited, koja će graditi ekskluzivni turistički kompleks nadomak Svetog Stefana.

Odbornici su dali zeleno svjetlo ovlašćenom zastupniku i članu Odbora direktora Budva Holdinga Lazaru Rađenoviću da novoj firmi prenese u vlasništvo 67.813 metara kvadratnih opštinske zemlje na lokaciji Pasja jama – Bijeli rat, iznad kamenite plaže Galije!
Rađenović je istovremeno i potpredsjednik Opštine Budva.
Osnivanjem društva Budva Holding veliki dio nadležnosti Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva prenijet je na to pravno lice. Protivno Zakonu o lokalnoj samoupravi kojim je izričito propisano da imovinom opštine upravlja i raspolaže organ uprave a ne nikako bilo kakvo pravno lice čiji je opština osnivač.
Budva Holding raspolaže sa opštinskim zemljištem čija je procijenjena vrijednost oko 250 miliona eura.

Na taj način opštinskom imovinom velike vrijednosti preko Odbora direktora Budva Holdinga upravljaju, Rajko Kuljača, Rajko Barović, direktor Morskog dobra, Boro Lazović, šef lokalnog DPS-a, Aleksandar Tičić gradski menadžer i direktor Agencije za planiranje Veselin Marković iz SNP-a i Lazar Rađenović.
Tim je očigledno bio preglomazan za manevrisanje, pa je samo par mejseci kasnije osnovana i ćerka Budva Holdinga, Adriatik Holding.
Novoj firmi istog cilja ustupa se dio zemljišnih parcela u vrijednosti od 63 miliona eura preko koje će atraktivne lokacije budvanske riivjere putem berzi biti ponuđene na međunarodno tržište nekretnina! Može se samo naslućivati ko će sve putem kupovine akcija doći u posjed tih lokacija.

PRVO PA OF ŠOR: Prvi posao koji je Budva Holding ponudila je pomenuti dil sa kompanijom DC Invest registrovane u Džersiju, britanskom poreskom raju, koju zastupa DC Invest Doo iz Podgorice.
Obrazlažući potrebu da Budva Holding sklopi posao sa firmom nepoznatih vlasnika i referenci, Rađenović je naglasio kako iza DC Investa stoji Vlada Kuvajta!! Koja je navodno zainteresovana za gradnju hotelskih kapaciteta i stanova u Pasjoj rupi! Zanimljivo, o toj namjeri Vlade jedne bogate arapske zemlje niko do sada u Crnoj Gori nije obaviješten. Ugovor o osnivanju kompanije i gradnji kompleksa „turističkih, rezidencijalnih i drugih komercijalnih kapaciteta”, čitaj stanova za tržište, pod nazivom Galije – Projekt, potpisan je već 15. jula u hotelu Splendid u prisustvu Vujice Lazovića, potpredsjednika Vlade Crne Gore.

U sudskom registru Privrednog suda pod imenom DC Invest vodi se firma kojom preko Odbora direktora upravljaju izvjesni Ahmad Salam i Shariq Azhar iz Velike Britanije i advokat Dragan Prelević iz Podgorice.

Uslovi osnivanja Joint venture kompanije sa of šor firmom sa ostrva Džersi, krajnje su nepovoljni. Gotovo je nevjerovatno da Opština ulazi u posao gradnje stanova i apartmana za tržište i devastira prostor pored Svetog Stefana. Takođe je neobjašnjivo da Budva Holding u posao unosi 68.000 kvadrata na izuzetnoj lokaciji. Budući graditelji oslobođeni su obaveze plaćanja komunalnih taksi.
Strateški partner ulaže manju parcelu na lokaciji Galije površine od 4.160 m2 i navodno odobrena sredstva u iznosu od 6,5 miliona eura namijenjenih realizaciji projekta.

Budva Holding preuzima i sve poslove oko dobijanja dozvola za gradnju, planiranja i infrastrukture. Kao lokalni partner stiče pravo na 20 odsto dobiti društva i postaje vlasnik 33,33 odsto kapitala.
Društvo ima pravo da se hipotekarno zadužuje imovinom koja mu je data na upravljanje i da svoj udio prenese na druga lica!?

ĐE SU PARE: Dok lokalni čelnici kreiraju zanimljive transakcije, najpoznatiji turistički centar u Crnoj Gori u potpunoj je blokadi u jeku turističke sezone.
Ne zna se gdje su završile pare od dosadašnje prodaje državne zemlje, od milionskih ulaganja u gradnju na teritoriji opštine. Gdje su pare od naplate komunalnih taksi za desetine hiljada stanova i milione kvadrata u Budvi, Petrovcu, u Bečićima i Svetom Stefanu, za hotele i apartmane, privatne kuće i vile…
Posledice četvorogodišnje vladavine lokalnog DPS-a su katastrofalne.
Iza gradonačelnika Rajka Kuljače sa saradnicima, mozgovima operacije pretvaranja bogate prijestonice turizma u najsiromašniju opštinu u Crnoj Gori, Lazara Rađenovića, Dragana Marovića, Aleksandra Tičića i povezanih lica, ostala je prava pustoš.
Rasprodata državna zemlja, urbanizacijom uništeni predjeli, betoniran grad, napušteni započeti projekti, a para ni za lijek! Samo se njihova lična imovina po više osnova uvećala.

Predsjednik Opštine Rajko Kuljača ističe kako građani duguju Opštini oko 100 miliona eura na ime komunalnih taksi.
Upućeni međutim tvrde, da dug graditelja raznih profila, od građana Budve do stranaca i poznatih tajkuna, iznosi najmanje 300 miliona.
Taj novac je odavno naplaćen pod posebnim uslovima.
Graditeljski lobi plaća luksuzni život i putovanja, ekscentrične predstave i spektakle poput koncerata Rolingstounsa i Madone u zamjenu za povlastice i spratove, niži iznos obračunatih taksi koje uglavnom ne ulaze u opštinski trezor.

Finansijski krah Opštine Budva konstatovao je i ministar finansija IgorLukšić. „Informacije koje dobijam iz Budve su zabrinjavajuće”, kazao je. On je po situaciji u koj se našla uporedio Budvu sa siromašnim opštinama na sjeveru Crne Gore, Šavnikom i Nikšićem.
Ali ništa dalje od izjava ministar nije napravio. Šta još treba da se dogodi u jednom gradu pa da država obrati pažnju i zavede privremene mjere prije nego što nekompetentni ljudi nepovratno ne devastiraju, rasprodaju i unište ono što je trebalo da unaprijede.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo