Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Surova igra

Objavljeno prije

na

Svakodnevna slika hercegnovske autobuske stanice više je nego nevjerovatna. Sama stanična zgrada, bez perona i poštenog šaltera, podsjeća na zaleđenu sliku iz prošlog vijeka. Najsličnija je običnom stajalištu, kojeg bi bilo preporučljivo izbjegavati. Prizor upotpunjuju brojni dileri soba, kojima je ovo postalo zanimanje. Autobusi koji dolaze u ovu staničnu zbrku najčešći su u jutarnjim satima. Zaustave se nakratko, iskrcaju putnike i odu. Drama nastaje kad putnici počnu da izlaze iz autobusa. Tada nastupaju dileri, kojih ovdje ima bar pedesetak. Oni grupno napadaju goste, tako da se ovi nađu u vrlo nezgodnom položaju. Svi galame, nerijetko psuju i svađaju se naočigled zapanjenih tek pristiglih turista. Nude „povoljan smještaj, na samoj obali za male novce”. Tek pristigli putnici povjeruju im na riječ, pa ih dileri vodaju dolje-gore dok ne pronađu neki kompromisni smještaj.

Najgore od svega je što se naglas i pred svima prepucavaju i vrijeđaju, ne bi li ugrabili gosta za sebe. Ovi ilegalni „turistički radnici” nadaleko su poznati, kako u lokalu tako i u okruženju. Njihove brojeve telefona imaju svi koji izdaju sobe. Jer, kako kažu, ne može im niko obazbijediti goste kao dileri s autobuske stanice.

Neki od njih imaju automobil, iako je uviježeno pravilo da se gost vodi pješke. Tako, preumorni ljudi izgube volju da traže i pristaju na smještaj daj-šta-daš.

Profil dilera soba je šarolik. Ima ih obrazovanih i neobrazovanih. Za ovu profesiju nema strogo definisanih pravila. Igra je surova, a sve zavisi od same sposobnosti dilera. Oni spretniji mogu od provizije zvana „prva noć” da zarade po nekoliko stotina eura dnevno. Ukoliko su spremni da rizikuju pa da od nekog vlasnika uzmu više apartmanskih jedinica, profit može da dostigne i do hiljade eura za dan.

„Mi čestito i krvavo zarađujemo svoj dinar”, čućete od svakog dilera soba. „Samo najuporniji i najizdržljiviji među nama opstaju”, kažu, „to je hljeb koji nikom ne bi poželjeli”. Oni su najčešće muškarci i žene bez zaposlenja. Ima i penzionera među njima. Žale se na uslove rada iako su svjesni da je taj rad nezakonit.

Turističkim inspektorima i njihovom prijavama doskočili su na jednostavan način. Svako od njih prijavi ponešto od svojih domaćih kapaciteta. Neko sobu, neko stan. Na takvo rješenje, odnosno „odobrenje za pružanje usluga smještaja turistima u domaćinstvu – stan, apartman, kuća” plaća se zakonom određeni paušal i sve ide kao podmazano. Kad ih inspektor upita šta rade na stanici, oni kažu da „bukiraju sebi goste” i na svojim nezvaničnim radnim mjestima , na autobuskoj stanici, nesmetano nastavljaju „borbu za opstanak”.

Upitali smo direktora hercegnovske turističke organizacije Bogdana Kočetanovića za komentar ovog gradskog i regionalnog fenomena: „Dileri soba nijesu pod ingerencijom turističke organizacije. Na dva info pulta u gradu, dijelili smo materijal, flajere, informatore, mape grada, te pružali informativne usluge koliko smo god mogli. Na žalost, nemoćni smo. Ne možemo uticati na dilere koji nam sačekuju goste i kvare sliku oko koje se iskreno trudimo. Nadam se da će izmještanje autobuske stanice kod Sportskog centra u Igalu učiniti svoje, bar kad je o privatnim agencijama riječ. Trebalo bi da one budu locirane na takvim dolaznim punktovima i da one dočekuju goste, a ne da se ovako pravi ruglo od grada”.

Iz hercegnovske policije saznajemo da ni oni nemaju ovlasti po pitanju procesuiranja nelegalnog bavljenja profesijom – diler soba. Oni nas upućuju na turističke inspektore, kojima je to dužnost i obaveza. Policija samo pruža asistenciju službama inspekcije. Napominju da nemaju pravo nikoga uhapsiti, pa se time ograđuju od bilo kakve slične insinuacije na temu rada policije.

Glavni turistički inspektor Božo Vučeković najljubaznije nas je skinuo s dnevnog reda i dao brojeve telefona, pod izgovorom da on to „ne može nikako”. Nazvali smo broj s kojeg je sekretarica (koja se nije željela predstaviti) izjavila da tema dileri soba nije u njenom nadleštvu. S broja kancelarije u Podgorici pištao je signal za faks. Nakon ovog telefonskog slaloma, pozvali smo lokalne hercegnovske turističke inspektore i njihovog koordinatora, koji su se izvinuli i kazali da oni nemaju ovlašćenja da daju bilo kakve izjave za javnost. Na kraju smo kontaktirali PR Ministarstva turizma Jelenu Paović, koja nas je vratila na početak i dala nam broj Boža Vučekovića.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo