Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mir sa sobom

Objavljeno prije

na

Suđenje o deportaciji poznatog glumca Žarka Lauševića odgođeno je za sredinu avgusta. Kako su objavile podgoričke Vijesti, Laušević, koga Srbija preko Interpola potražuje kako bi doslužio kaznu za dvostruko ubistvo, mirno je sjedio pred sudijom Imigracionog suda u Njujorku, gdje je nakon višegodišnjeg bjekstva uhapšen jer je u SAD boravio bez odgovarajućih papira. PRESUDA: Lauševićev advokat nije podnio zahtjev da se njegov klijent brani sa slobode. Glumac je ranije odbio i pomoć konzulata Srbije u Njujorku, a sudnicu je napustio netremice gledajući rodbinu. Na pitanja novinara nije želio da odgovara. Za Lauševićem je Srbija raspisala potjernicu još 2002. na zahtjev Trećeg opštinskog suda u Beogradu, koji ga potražuje kako bi doslužio kaznu od 13 godina zatvora na koju je osuđen presudom Vrhovnog suda Crne Gore u martu 2001. Iako je ubistvo počinjeno u Crnoj Gori, Lauševič je u ingerenciji Beograda, jer mu je u vrijeme izvršenja djela tamo bilo prebivalište, a i srpski je državljanin. Crna Gora je taj predmet po okončanju sudskog procesa proslijedila Srbiji, koja je dužna da obezbijedi sprovođenje sankcije.

Žarko Laušević osuđen je jer je krajem jula 1993, u podgoričkom kafiću Apple, u blizini današnje Maše, sa 13 hitaca iz pištolja CZ99, ubio dvadesetogodišnjake Dragora Pejovića i Radovana Vučinića i teško ranio njihovog druga Andriju Kažića. Poznati jugoslovenski glumac inicijalno je bio osuđen na 13 godina zatvora, ali su njegovi advokati tražili obnovu postupka zbog procesnih manjkavosti. Februara 1998, Lauševiću je izrečena drastično manja zatvorska kazna od četiri godine zatvora, a pošto je toliko vremena već bio proveo u pritvoru pušten je na slobodu.

U strahu od krvne osvete Laušević je napustio Crnu Goru i otišao u SAD. Crnogorski Vrhovni sud zatim je poništio presudu podgoričkog Višeg suda i naredio novo suđenje, uz obrazloženje da su počinjene ,,bitne povrede odredaba krivičnog postupka”. U oktobru 1999, Viši sud je potvrdio kaznu od četiri godine zatvora, ali je dvije godine kasnije Vrhovni sud preinačio na inicijalnih trinaest godina zatvora. Ta je presuda postala pravosnažna.

TRAGEDIJA: Sudsko vijeće nije prihvatilo odbranu Žarka Lauševića da je postupao u ,,nužnoj odbrani” kako bi spasio sebe i brata Branislava. U sudskom postupku nikada nije do tančina utvrđeno kako se potencijalno bezazlena čarka pretvorila u masovnu tuču i eskalirala u tragediju. Laušević je imao jedan promil alkohola u krvi, a ubijeni mladići u čiju se prepirku s radnicom u lokalu Laušević umiješao znatno više.

U tuči su sijevale pesnice i flaše, a rasprava je tragično okončana nakon što je Laušević iz torbice izvukao pištolj. Ljekarske analize pokazale su da je Dragor Pejović pogođen sa četiri zrna. Tri su ušla u tijelo s prednje strane, a jedno s leđa. Radovan Vučinić je imao tri prostrijelne rane s boka, nanijete iz blizine. Žarko Laušević je imao lakše povrede na desnoj strani tjemena, gornjoj i donjoj vilici, prstu na desnoj šaci i desnoj podlaktici. Niz povreda zadobio je i njegov brat Branislav koji je, kako je glumac tvrdio na sudu, bio životno ugrožen u tuči.

Nije slutilo na tragediju – te večeri Laušević je nakon uspješne premijere Kanjoša Macedonovića na budvanskom Gradu teatru, svratio u Podgoricu kako bi obišao rodbinu. Kratak predah u tada poznatoj hamburgernici zauvijek je promijenio njegov život.

Mnogo se pisalo o ovom slučaju i mnogi su pokušavali dokučiti šta je mladi uspješni glumac radio s pištoljem u torbici. Laušević je rođen u Podgorici, gde je, u Dodestu, i započeo glumačku karijeru. Vrlo mlad okitio se brojnim nagradama. Kada je povukao oroz iza sebe je već imao pet stotina predstava i desetak snimljenih igranih filmova. Bio je miljenik ženske publike, a i jači pol mu je teško nalazio manu. Ostao je upamćen po ulogama u filmovima: Specijalno vaspitanje, Oficir s ružom, pozorišnim predstavama Original falsifikata, Gorski vijenac, Lažni car Šćepan Mali, Mačka na usijanom krovu, Pozorišne iluzije i TV-serijama Sivi dom i Jagode u grlu.

BOL NE ČUJE: Smrt dvojice mladića koji su stradali od ruke Lauševića dio medija smještao je u kontekst tadašnje ratne histerije, osjećaja izgubljenosti generacija koje su kljukane mržnjom i šovinizmom. Tvrdilo se da je Laušević prolazio kroz tešku fazu nakon što je u naletu šovinstičkog ludila prekinuta njegova predstava na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Jedno vrijeme je bio odlučio i da ne igra, kako je govorio, dok ludilo traje, ali se kasnije ipak vratio na scenu. Nije se riješio straha da će neki njegov novi nastup ponovo biti prekinut. Karijeru je okončao kada se latio pištolja. Ugasio je dva mlada života.

Lauševićeva životna priča gotovo nevjerovatno koincidira s filmom Bolje od bjekstva. U tom posljednjem srpsko-hrvatskom filmu pred raspad stare Jugoslavije, Laušević igra poznatog glumca koji nakon saobraćajne nesreće završava u zatvoru. Tada trogodišnji Dušan, Žarkov sin, koji se u toj ulozi pojavljuje i u filmu, na kraju s majkom odlazi u Ameriku i napušta neshvaćenog oca koji je skončao iza rešetaka. Beogradska premijera ovog filma gotovo se poklopila s ubistvima u Podgorici.

Glumica Danica Maksimović, koja je s Lauševićem igrala u filmu, nedavno se prisjetila surovih sličnosti s filmom: ,,Maltene je preslikan njegov život. Njemu se to dogodilo na filmu, a zatim sledi i tragedija u životu. Na premijeru je poslao čak jednu poruku koju smo čitali – svi smo plakali, bilo je jako potresno i emotivno. Samo da ljudi ne nose oružje, jer ko ga nosi kad-tad će ga se latiti.”

Žarko Laušević u američkom zatvoru očekuje odluku o deportaciji Srbiji. Ako bude isporučen, kako je već najavljeno, čeka ga osam godina zatvora u Zabeli kod Požarevca. To je pravna dimenzija ovog slučaja. Lauševićevo hapšenje je, međutim, vratilo sjećanje na zao duh prošlog vremena koji je progutao i uništio toliko mladih života. Nemoguće se iskupiti za ubistvo, a onima koji imaju savjest, još je teže naći mir sa sobom.
U jednom intervjuu datom neposredno prije nego što je emigrirao u SAD Laušević se povjerio: ,,Nijesam govorio završnu riječ na posljednjem suđenju, a htio sam ponovo da kažem tim nesrećnim porodicama da shvate, ako mogu, koliko sam svjestan zla koje sam im nanio, tragedije koju su doživjeli i koju preživljavaju. Ali, sve moje riječi, svi napori drugih ljudi i samog suda, ostajale su bez razumijevanja i prihvatanja. Znam da bol ne čuje, ali od mene ne bi bilo srećnijeg čovjeka da se to nije desilo… Da jesam, koliko bi mi lakša zora bila. Odlučio sam da se sklonim, da ustupim vremenu prolaz. Ako će to nešto značiti nesrećnicima koji su ostali bez svoje djece.”

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo