Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I prazno – zveči

Objavljeno prije

na

Konačno je ozvaničeno da je državna kasa – ispražnjena. Analitičari i statističari su još od marta ukazivali da su budžetski prihodi, za približno 20 odsto, manji od planiranih i da je zbog toga ovogodišnji budžet neodrživ. Vlada se tek krajem prošle nedjelje pozabavila tim pitanjem i Skupštini predložila da, po hitnom postupku, usvoji rebalans budžeta. ,,Nadam se da će parlament prije kraja julskog zasjedanja odobriti taj rebalans i stvoriti uslove za zakonito postupanje Vlade u budžetskoj potrošnji u drugoj polovini godine”, najavio je premijer Milo Đukanović objašnjavajući da je jedna od novina predloženih izmijenjenim budžetom izdavanje državnih garancija u iznosu od 167,5 miliona eura kao pomoć za dvije privatne (Kombinat aluminijuma i Željezara) i dvije državne kompanije (Montenegroerlajns i Pobjeda). ,,Obavijestili smo javnost da će do 135 miliona eura podrške ići KAP-u, do 25 miliona Željezari, što je već 160 miliona, a ostatak Pobjedi i Montenegroerlajnsu”, saopštio je Đukanović ne navodeći kriterijume po kojima je Vlada utvrdila da su baš te kompanije zavrijedile pomoć u navedenom iznosu. Možda će tokom skupštinske rasprave o novom budžetu poslanici zatražiti i dobiti detaljnija objašnjenja.

PLATE SE KLATE: Čast da javnosti predoči kako će planirana budžetska potrošnja biti manja za približno 15 odsto u odnosu na planiranu krajem prošle godine pripala je potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšiću. Objašnjavajući kako će budžet za 2009. godinu biti smanjen za 216 miliona i iznositi ukupno 1,2 milijarde eura Lukšić je iznio osnovne detalje nove preraspodjele državnih sredstava.

Otud smo saznali da će se državna kasa, umjesto porezima i doprinosima, puniti novim kreditima a da će se dio sredstava namijenjenih za pomoć posrnulim privatnim kompanijama obezbijediti uštedama na planiranim kapitalnim investicijama i, možda, smanjenjem plata korisnicima budžetskih sredstava.

Još ne znamo koji su to infrastrukturni projekti odloženi za neka bolja vremena, pošto je najava smanjenja plata državnoj administraciji, zaposlenima u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu, policiji i vojsci u drugi plan potisnula sve drugo što je obuhvaćeno najavljenim rebalansom budžeta.

Mediji su sa presa koji je održao potpredsjednik Lukšić izvjestili da je ,,Vlada juče odlučila da pokrene izmjenu Opšteg kolektivnog ugovora kako bi se smanjile zarade zaposlenima koji primaju platu iz državne kase…”, navodeći da će se na udaru prvi naći poslanici i sudije. “Svi moramo prihvatiti teret krize, jer nije moguće očekivati da država stoji po strani i da zadrži sve beneficije u javnom sektoru u narednom periodu, a da samo privatni sektor prolazi kroz iskušenje”, citirali su mediji Lukšića, prenoseći kako Vlada nije isključila mogućnost da u slučaju nastavka negativnih ekonomskih tokova dođe i do smanjenja penzija.

Uslijedilo je saopštenje Ministarstva finansija u kome se kaže da javnost nije dobro razumjela potpredsjednika, te da se predočeno smanjenje plata neće primjenjivati od prvog avgusta, već samo u slučaju ,,pogoršanja ekonomske situacije, odnosno negativnijeg ekonomskog scenarija od onog koji je planiran”. Istim saopštenjem je odgovoreno i na proteste sindikata opaskom da ,,eventualno smanjenje cijene rada, u slučaju negativnog scenarija, podrazumijevaće prethodan dijalog sa socijalnim partnerima i poštovanje zakonom definisane procedure”.

Do najavljenog smanjenja plata, dakle, možda hoće a možda neće doći. Od čega to zavisi – nije precizno definisano.

Predsjednik SDP Ranko Krivokapić je izjavom da mu ponuđeni paket vladinih mjera u rebalansu budžeta ,,još ne djeluje dovoljno konsolidovano” potvrdio postojanje konfuzije i unutar vladajućih struktura. ,,Normalno je da treba smanjiti plate ministrima ili poslanicima, ali građani sa niskim primanjima treba da budu izuzeti od tih mjera”, kaže Krivokapić, ,,Glavni dobitnici buma nekretnina nijesu na udaru mjera, a nedovoljno je selektivan udar prema onima koji žive isključivo od svog rada, od plate”.

Najava smanjenja plata problematična je i sa ekonomskog aspekta. ,,Pad zarada je simptom bolesne ekonomije”, ocjenjuje Paul Krugman, ,,I njihov pad je simptom koji može da učini ekonomiju još bolesnijom”.

KONFUZIJA: Krivokapićevo ,,čuđenje” nas vraća na priču o povremenim ,,ideološkim” trvenjima unutar vladajuće koalicije DPS-SDP koja, po pravilu, razrješava premijer Đukanović. Ovog puta bi se problematičnim moglo pokazati to što ni premijer ne odaje utisak nekoga ko je siguran u to gdje je krenuo i kojim putem do tamo želi da stigne. ,,Kreditnim zaduživanjem stvorićemo uslove i da realizujemo što više kapitalnih radova u ovoj godini”, objašnjavao je Đukanović uoči usvajanja odluke o rebalansu da bi se potom pokazalo da je dio budžeta namijenjen kapitalnim investicijama smanjen za približno 90 miliona.

Nedosljednost se vidjela i na primjeru eventualnog aranžmana sa MMF-om. U razgovoru sa hrvatski magazin Banke Đukanović o aranžmanu sa MMF-om kaže: ,,Pitanje je da li će nam taj novac biti potreban ove godine. Više sam za opciju da se taj novac, ukoliko se opredijelimo za aranžman, iskoristi u narednoj godini”. Međutim, gotovo u isto vrijeme kada je taj razgovor publikovan, crnogorski premijer je u Dubrovniku saopštio da bi finansijski aranžman sa MMF-om mogao biti zaključen još tokom ove godine: ,,Pregovaramo sa MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam.Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”.

Analitičari ukazuju na ,,ključne riječi” ovog citata: nijesmo sigurni i čekamo da vidimo. To je, kažu, potvrda teze da Vlada Crne Gore, skoro godinu dana od početka globalne finansijske i ekonomske krize, nema jasnu strategiju sučeljavanja sa njom. Uostalom, sama po sebi, dovoljno govori činjenica da je crnogorska Radna grupa za praćenje ekonomske krize sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, formirana sredinom jula. To znači da bi njen prvi potez mogao biti odlazak na kolektivni godišnji odmor.

POZITIVNA NULA: Igor Lukšić makar demonstriranim optimizmom pokušava da opravda nezvaničnu titulu drugog među jednakima u Vladi Crne Gore. On kaže da ,,očekuje nulti rast crnogorske ekonomije do kraj godine”. Prije dvadesetak godina to se zvalo ,,pozitivna nula”. I tada i sada nula je bila i ostala – nula. Tek potom Lukšić, stidljivo, navodi da ,,nije nerealno očekivati da se sklizne u minus” kada se posmatraju trendovi u regionu i Evropi”. Za taj zaključak mu je bilo dovoljno da pogleda ovdašnju ekonomsku statistiku koja neumoljivo pokazuje veliki pad privrednih aktivnosti u svim industrijskim sektorima.

I premijer Đukanović je, ponovo u kontekstu globalnih dešavanja, konačno priznao mogućnost da će se crnogorska privreda do kraja godine naći u recesiji. ,,Nažalost, sve što se dešava u okruženju i Evropi vodi ka zaključku da nećemo moći izbjeći recesiju do kraja godine”, rekao je premijer tokom nedavnog boravka u Dubrovniku.

Obistine li se ove najave, a kao sve loše prognoze – vjerovatno hoće, Vlada Crne Gore bi već na jesen mogla biti prinuđena da posegne za novim rebalansom i još bolnijim uštedama u budžetu. Od plana koji podrazumijeva i kresanja plata i penzija može nas spasiti samo neki, mjesecima prizivani, ,,veliki investitor” koji će odriješiti kesu i pripuniti državnu kasu. A šta bi on mogao dobiti za uzvrat?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo