Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I prazno – zveči

Objavljeno prije

na

Konačno je ozvaničeno da je državna kasa – ispražnjena. Analitičari i statističari su još od marta ukazivali da su budžetski prihodi, za približno 20 odsto, manji od planiranih i da je zbog toga ovogodišnji budžet neodrživ. Vlada se tek krajem prošle nedjelje pozabavila tim pitanjem i Skupštini predložila da, po hitnom postupku, usvoji rebalans budžeta. ,,Nadam se da će parlament prije kraja julskog zasjedanja odobriti taj rebalans i stvoriti uslove za zakonito postupanje Vlade u budžetskoj potrošnji u drugoj polovini godine”, najavio je premijer Milo Đukanović objašnjavajući da je jedna od novina predloženih izmijenjenim budžetom izdavanje državnih garancija u iznosu od 167,5 miliona eura kao pomoć za dvije privatne (Kombinat aluminijuma i Željezara) i dvije državne kompanije (Montenegroerlajns i Pobjeda). ,,Obavijestili smo javnost da će do 135 miliona eura podrške ići KAP-u, do 25 miliona Željezari, što je već 160 miliona, a ostatak Pobjedi i Montenegroerlajnsu”, saopštio je Đukanović ne navodeći kriterijume po kojima je Vlada utvrdila da su baš te kompanije zavrijedile pomoć u navedenom iznosu. Možda će tokom skupštinske rasprave o novom budžetu poslanici zatražiti i dobiti detaljnija objašnjenja.

PLATE SE KLATE: Čast da javnosti predoči kako će planirana budžetska potrošnja biti manja za približno 15 odsto u odnosu na planiranu krajem prošle godine pripala je potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšiću. Objašnjavajući kako će budžet za 2009. godinu biti smanjen za 216 miliona i iznositi ukupno 1,2 milijarde eura Lukšić je iznio osnovne detalje nove preraspodjele državnih sredstava.

Otud smo saznali da će se državna kasa, umjesto porezima i doprinosima, puniti novim kreditima a da će se dio sredstava namijenjenih za pomoć posrnulim privatnim kompanijama obezbijediti uštedama na planiranim kapitalnim investicijama i, možda, smanjenjem plata korisnicima budžetskih sredstava.

Još ne znamo koji su to infrastrukturni projekti odloženi za neka bolja vremena, pošto je najava smanjenja plata državnoj administraciji, zaposlenima u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu, policiji i vojsci u drugi plan potisnula sve drugo što je obuhvaćeno najavljenim rebalansom budžeta.

Mediji su sa presa koji je održao potpredsjednik Lukšić izvjestili da je ,,Vlada juče odlučila da pokrene izmjenu Opšteg kolektivnog ugovora kako bi se smanjile zarade zaposlenima koji primaju platu iz državne kase…”, navodeći da će se na udaru prvi naći poslanici i sudije. “Svi moramo prihvatiti teret krize, jer nije moguće očekivati da država stoji po strani i da zadrži sve beneficije u javnom sektoru u narednom periodu, a da samo privatni sektor prolazi kroz iskušenje”, citirali su mediji Lukšića, prenoseći kako Vlada nije isključila mogućnost da u slučaju nastavka negativnih ekonomskih tokova dođe i do smanjenja penzija.

Uslijedilo je saopštenje Ministarstva finansija u kome se kaže da javnost nije dobro razumjela potpredsjednika, te da se predočeno smanjenje plata neće primjenjivati od prvog avgusta, već samo u slučaju ,,pogoršanja ekonomske situacije, odnosno negativnijeg ekonomskog scenarija od onog koji je planiran”. Istim saopštenjem je odgovoreno i na proteste sindikata opaskom da ,,eventualno smanjenje cijene rada, u slučaju negativnog scenarija, podrazumijevaće prethodan dijalog sa socijalnim partnerima i poštovanje zakonom definisane procedure”.

Do najavljenog smanjenja plata, dakle, možda hoće a možda neće doći. Od čega to zavisi – nije precizno definisano.

Predsjednik SDP Ranko Krivokapić je izjavom da mu ponuđeni paket vladinih mjera u rebalansu budžeta ,,još ne djeluje dovoljno konsolidovano” potvrdio postojanje konfuzije i unutar vladajućih struktura. ,,Normalno je da treba smanjiti plate ministrima ili poslanicima, ali građani sa niskim primanjima treba da budu izuzeti od tih mjera”, kaže Krivokapić, ,,Glavni dobitnici buma nekretnina nijesu na udaru mjera, a nedovoljno je selektivan udar prema onima koji žive isključivo od svog rada, od plate”.

Najava smanjenja plata problematična je i sa ekonomskog aspekta. ,,Pad zarada je simptom bolesne ekonomije”, ocjenjuje Paul Krugman, ,,I njihov pad je simptom koji može da učini ekonomiju još bolesnijom”.

KONFUZIJA: Krivokapićevo ,,čuđenje” nas vraća na priču o povremenim ,,ideološkim” trvenjima unutar vladajuće koalicije DPS-SDP koja, po pravilu, razrješava premijer Đukanović. Ovog puta bi se problematičnim moglo pokazati to što ni premijer ne odaje utisak nekoga ko je siguran u to gdje je krenuo i kojim putem do tamo želi da stigne. ,,Kreditnim zaduživanjem stvorićemo uslove i da realizujemo što više kapitalnih radova u ovoj godini”, objašnjavao je Đukanović uoči usvajanja odluke o rebalansu da bi se potom pokazalo da je dio budžeta namijenjen kapitalnim investicijama smanjen za približno 90 miliona.

Nedosljednost se vidjela i na primjeru eventualnog aranžmana sa MMF-om. U razgovoru sa hrvatski magazin Banke Đukanović o aranžmanu sa MMF-om kaže: ,,Pitanje je da li će nam taj novac biti potreban ove godine. Više sam za opciju da se taj novac, ukoliko se opredijelimo za aranžman, iskoristi u narednoj godini”. Međutim, gotovo u isto vrijeme kada je taj razgovor publikovan, crnogorski premijer je u Dubrovniku saopštio da bi finansijski aranžman sa MMF-om mogao biti zaključen još tokom ove godine: ,,Pregovaramo sa MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam.Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”.

Analitičari ukazuju na ,,ključne riječi” ovog citata: nijesmo sigurni i čekamo da vidimo. To je, kažu, potvrda teze da Vlada Crne Gore, skoro godinu dana od početka globalne finansijske i ekonomske krize, nema jasnu strategiju sučeljavanja sa njom. Uostalom, sama po sebi, dovoljno govori činjenica da je crnogorska Radna grupa za praćenje ekonomske krize sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, formirana sredinom jula. To znači da bi njen prvi potez mogao biti odlazak na kolektivni godišnji odmor.

POZITIVNA NULA: Igor Lukšić makar demonstriranim optimizmom pokušava da opravda nezvaničnu titulu drugog među jednakima u Vladi Crne Gore. On kaže da ,,očekuje nulti rast crnogorske ekonomije do kraj godine”. Prije dvadesetak godina to se zvalo ,,pozitivna nula”. I tada i sada nula je bila i ostala – nula. Tek potom Lukšić, stidljivo, navodi da ,,nije nerealno očekivati da se sklizne u minus” kada se posmatraju trendovi u regionu i Evropi”. Za taj zaključak mu je bilo dovoljno da pogleda ovdašnju ekonomsku statistiku koja neumoljivo pokazuje veliki pad privrednih aktivnosti u svim industrijskim sektorima.

I premijer Đukanović je, ponovo u kontekstu globalnih dešavanja, konačno priznao mogućnost da će se crnogorska privreda do kraja godine naći u recesiji. ,,Nažalost, sve što se dešava u okruženju i Evropi vodi ka zaključku da nećemo moći izbjeći recesiju do kraja godine”, rekao je premijer tokom nedavnog boravka u Dubrovniku.

Obistine li se ove najave, a kao sve loše prognoze – vjerovatno hoće, Vlada Crne Gore bi već na jesen mogla biti prinuđena da posegne za novim rebalansom i još bolnijim uštedama u budžetu. Od plana koji podrazumijeva i kresanja plata i penzija može nas spasiti samo neki, mjesecima prizivani, ,,veliki investitor” koji će odriješiti kesu i pripuniti državnu kasu. A šta bi on mogao dobiti za uzvrat?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo