Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I prazno – zveči

Objavljeno prije

na

Konačno je ozvaničeno da je državna kasa – ispražnjena. Analitičari i statističari su još od marta ukazivali da su budžetski prihodi, za približno 20 odsto, manji od planiranih i da je zbog toga ovogodišnji budžet neodrživ. Vlada se tek krajem prošle nedjelje pozabavila tim pitanjem i Skupštini predložila da, po hitnom postupku, usvoji rebalans budžeta. ,,Nadam se da će parlament prije kraja julskog zasjedanja odobriti taj rebalans i stvoriti uslove za zakonito postupanje Vlade u budžetskoj potrošnji u drugoj polovini godine”, najavio je premijer Milo Đukanović objašnjavajući da je jedna od novina predloženih izmijenjenim budžetom izdavanje državnih garancija u iznosu od 167,5 miliona eura kao pomoć za dvije privatne (Kombinat aluminijuma i Željezara) i dvije državne kompanije (Montenegroerlajns i Pobjeda). ,,Obavijestili smo javnost da će do 135 miliona eura podrške ići KAP-u, do 25 miliona Željezari, što je već 160 miliona, a ostatak Pobjedi i Montenegroerlajnsu”, saopštio je Đukanović ne navodeći kriterijume po kojima je Vlada utvrdila da su baš te kompanije zavrijedile pomoć u navedenom iznosu. Možda će tokom skupštinske rasprave o novom budžetu poslanici zatražiti i dobiti detaljnija objašnjenja.

PLATE SE KLATE: Čast da javnosti predoči kako će planirana budžetska potrošnja biti manja za približno 15 odsto u odnosu na planiranu krajem prošle godine pripala je potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšiću. Objašnjavajući kako će budžet za 2009. godinu biti smanjen za 216 miliona i iznositi ukupno 1,2 milijarde eura Lukšić je iznio osnovne detalje nove preraspodjele državnih sredstava.

Otud smo saznali da će se državna kasa, umjesto porezima i doprinosima, puniti novim kreditima a da će se dio sredstava namijenjenih za pomoć posrnulim privatnim kompanijama obezbijediti uštedama na planiranim kapitalnim investicijama i, možda, smanjenjem plata korisnicima budžetskih sredstava.

Još ne znamo koji su to infrastrukturni projekti odloženi za neka bolja vremena, pošto je najava smanjenja plata državnoj administraciji, zaposlenima u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu, policiji i vojsci u drugi plan potisnula sve drugo što je obuhvaćeno najavljenim rebalansom budžeta.

Mediji su sa presa koji je održao potpredsjednik Lukšić izvjestili da je ,,Vlada juče odlučila da pokrene izmjenu Opšteg kolektivnog ugovora kako bi se smanjile zarade zaposlenima koji primaju platu iz državne kase…”, navodeći da će se na udaru prvi naći poslanici i sudije. “Svi moramo prihvatiti teret krize, jer nije moguće očekivati da država stoji po strani i da zadrži sve beneficije u javnom sektoru u narednom periodu, a da samo privatni sektor prolazi kroz iskušenje”, citirali su mediji Lukšića, prenoseći kako Vlada nije isključila mogućnost da u slučaju nastavka negativnih ekonomskih tokova dođe i do smanjenja penzija.

Uslijedilo je saopštenje Ministarstva finansija u kome se kaže da javnost nije dobro razumjela potpredsjednika, te da se predočeno smanjenje plata neće primjenjivati od prvog avgusta, već samo u slučaju ,,pogoršanja ekonomske situacije, odnosno negativnijeg ekonomskog scenarija od onog koji je planiran”. Istim saopštenjem je odgovoreno i na proteste sindikata opaskom da ,,eventualno smanjenje cijene rada, u slučaju negativnog scenarija, podrazumijevaće prethodan dijalog sa socijalnim partnerima i poštovanje zakonom definisane procedure”.

Do najavljenog smanjenja plata, dakle, možda hoće a možda neće doći. Od čega to zavisi – nije precizno definisano.

Predsjednik SDP Ranko Krivokapić je izjavom da mu ponuđeni paket vladinih mjera u rebalansu budžeta ,,još ne djeluje dovoljno konsolidovano” potvrdio postojanje konfuzije i unutar vladajućih struktura. ,,Normalno je da treba smanjiti plate ministrima ili poslanicima, ali građani sa niskim primanjima treba da budu izuzeti od tih mjera”, kaže Krivokapić, ,,Glavni dobitnici buma nekretnina nijesu na udaru mjera, a nedovoljno je selektivan udar prema onima koji žive isključivo od svog rada, od plate”.

Najava smanjenja plata problematična je i sa ekonomskog aspekta. ,,Pad zarada je simptom bolesne ekonomije”, ocjenjuje Paul Krugman, ,,I njihov pad je simptom koji može da učini ekonomiju još bolesnijom”.

KONFUZIJA: Krivokapićevo ,,čuđenje” nas vraća na priču o povremenim ,,ideološkim” trvenjima unutar vladajuće koalicije DPS-SDP koja, po pravilu, razrješava premijer Đukanović. Ovog puta bi se problematičnim moglo pokazati to što ni premijer ne odaje utisak nekoga ko je siguran u to gdje je krenuo i kojim putem do tamo želi da stigne. ,,Kreditnim zaduživanjem stvorićemo uslove i da realizujemo što više kapitalnih radova u ovoj godini”, objašnjavao je Đukanović uoči usvajanja odluke o rebalansu da bi se potom pokazalo da je dio budžeta namijenjen kapitalnim investicijama smanjen za približno 90 miliona.

Nedosljednost se vidjela i na primjeru eventualnog aranžmana sa MMF-om. U razgovoru sa hrvatski magazin Banke Đukanović o aranžmanu sa MMF-om kaže: ,,Pitanje je da li će nam taj novac biti potreban ove godine. Više sam za opciju da se taj novac, ukoliko se opredijelimo za aranžman, iskoristi u narednoj godini”. Međutim, gotovo u isto vrijeme kada je taj razgovor publikovan, crnogorski premijer je u Dubrovniku saopštio da bi finansijski aranžman sa MMF-om mogao biti zaključen još tokom ove godine: ,,Pregovaramo sa MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam.Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”.

Analitičari ukazuju na ,,ključne riječi” ovog citata: nijesmo sigurni i čekamo da vidimo. To je, kažu, potvrda teze da Vlada Crne Gore, skoro godinu dana od početka globalne finansijske i ekonomske krize, nema jasnu strategiju sučeljavanja sa njom. Uostalom, sama po sebi, dovoljno govori činjenica da je crnogorska Radna grupa za praćenje ekonomske krize sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, formirana sredinom jula. To znači da bi njen prvi potez mogao biti odlazak na kolektivni godišnji odmor.

POZITIVNA NULA: Igor Lukšić makar demonstriranim optimizmom pokušava da opravda nezvaničnu titulu drugog među jednakima u Vladi Crne Gore. On kaže da ,,očekuje nulti rast crnogorske ekonomije do kraj godine”. Prije dvadesetak godina to se zvalo ,,pozitivna nula”. I tada i sada nula je bila i ostala – nula. Tek potom Lukšić, stidljivo, navodi da ,,nije nerealno očekivati da se sklizne u minus” kada se posmatraju trendovi u regionu i Evropi”. Za taj zaključak mu je bilo dovoljno da pogleda ovdašnju ekonomsku statistiku koja neumoljivo pokazuje veliki pad privrednih aktivnosti u svim industrijskim sektorima.

I premijer Đukanović je, ponovo u kontekstu globalnih dešavanja, konačno priznao mogućnost da će se crnogorska privreda do kraja godine naći u recesiji. ,,Nažalost, sve što se dešava u okruženju i Evropi vodi ka zaključku da nećemo moći izbjeći recesiju do kraja godine”, rekao je premijer tokom nedavnog boravka u Dubrovniku.

Obistine li se ove najave, a kao sve loše prognoze – vjerovatno hoće, Vlada Crne Gore bi već na jesen mogla biti prinuđena da posegne za novim rebalansom i još bolnijim uštedama u budžetu. Od plana koji podrazumijeva i kresanja plata i penzija može nas spasiti samo neki, mjesecima prizivani, ,,veliki investitor” koji će odriješiti kesu i pripuniti državnu kasu. A šta bi on mogao dobiti za uzvrat?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo