Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I prazno – zveči

Objavljeno prije

na

Konačno je ozvaničeno da je državna kasa – ispražnjena. Analitičari i statističari su još od marta ukazivali da su budžetski prihodi, za približno 20 odsto, manji od planiranih i da je zbog toga ovogodišnji budžet neodrživ. Vlada se tek krajem prošle nedjelje pozabavila tim pitanjem i Skupštini predložila da, po hitnom postupku, usvoji rebalans budžeta. ,,Nadam se da će parlament prije kraja julskog zasjedanja odobriti taj rebalans i stvoriti uslove za zakonito postupanje Vlade u budžetskoj potrošnji u drugoj polovini godine”, najavio je premijer Milo Đukanović objašnjavajući da je jedna od novina predloženih izmijenjenim budžetom izdavanje državnih garancija u iznosu od 167,5 miliona eura kao pomoć za dvije privatne (Kombinat aluminijuma i Željezara) i dvije državne kompanije (Montenegroerlajns i Pobjeda). ,,Obavijestili smo javnost da će do 135 miliona eura podrške ići KAP-u, do 25 miliona Željezari, što je već 160 miliona, a ostatak Pobjedi i Montenegroerlajnsu”, saopštio je Đukanović ne navodeći kriterijume po kojima je Vlada utvrdila da su baš te kompanije zavrijedile pomoć u navedenom iznosu. Možda će tokom skupštinske rasprave o novom budžetu poslanici zatražiti i dobiti detaljnija objašnjenja.

PLATE SE KLATE: Čast da javnosti predoči kako će planirana budžetska potrošnja biti manja za približno 15 odsto u odnosu na planiranu krajem prošle godine pripala je potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšiću. Objašnjavajući kako će budžet za 2009. godinu biti smanjen za 216 miliona i iznositi ukupno 1,2 milijarde eura Lukšić je iznio osnovne detalje nove preraspodjele državnih sredstava.

Otud smo saznali da će se državna kasa, umjesto porezima i doprinosima, puniti novim kreditima a da će se dio sredstava namijenjenih za pomoć posrnulim privatnim kompanijama obezbijediti uštedama na planiranim kapitalnim investicijama i, možda, smanjenjem plata korisnicima budžetskih sredstava.

Još ne znamo koji su to infrastrukturni projekti odloženi za neka bolja vremena, pošto je najava smanjenja plata državnoj administraciji, zaposlenima u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu, policiji i vojsci u drugi plan potisnula sve drugo što je obuhvaćeno najavljenim rebalansom budžeta.

Mediji su sa presa koji je održao potpredsjednik Lukšić izvjestili da je ,,Vlada juče odlučila da pokrene izmjenu Opšteg kolektivnog ugovora kako bi se smanjile zarade zaposlenima koji primaju platu iz državne kase…”, navodeći da će se na udaru prvi naći poslanici i sudije. “Svi moramo prihvatiti teret krize, jer nije moguće očekivati da država stoji po strani i da zadrži sve beneficije u javnom sektoru u narednom periodu, a da samo privatni sektor prolazi kroz iskušenje”, citirali su mediji Lukšića, prenoseći kako Vlada nije isključila mogućnost da u slučaju nastavka negativnih ekonomskih tokova dođe i do smanjenja penzija.

Uslijedilo je saopštenje Ministarstva finansija u kome se kaže da javnost nije dobro razumjela potpredsjednika, te da se predočeno smanjenje plata neće primjenjivati od prvog avgusta, već samo u slučaju ,,pogoršanja ekonomske situacije, odnosno negativnijeg ekonomskog scenarija od onog koji je planiran”. Istim saopštenjem je odgovoreno i na proteste sindikata opaskom da ,,eventualno smanjenje cijene rada, u slučaju negativnog scenarija, podrazumijevaće prethodan dijalog sa socijalnim partnerima i poštovanje zakonom definisane procedure”.

Do najavljenog smanjenja plata, dakle, možda hoće a možda neće doći. Od čega to zavisi – nije precizno definisano.

Predsjednik SDP Ranko Krivokapić je izjavom da mu ponuđeni paket vladinih mjera u rebalansu budžeta ,,još ne djeluje dovoljno konsolidovano” potvrdio postojanje konfuzije i unutar vladajućih struktura. ,,Normalno je da treba smanjiti plate ministrima ili poslanicima, ali građani sa niskim primanjima treba da budu izuzeti od tih mjera”, kaže Krivokapić, ,,Glavni dobitnici buma nekretnina nijesu na udaru mjera, a nedovoljno je selektivan udar prema onima koji žive isključivo od svog rada, od plate”.

Najava smanjenja plata problematična je i sa ekonomskog aspekta. ,,Pad zarada je simptom bolesne ekonomije”, ocjenjuje Paul Krugman, ,,I njihov pad je simptom koji može da učini ekonomiju još bolesnijom”.

KONFUZIJA: Krivokapićevo ,,čuđenje” nas vraća na priču o povremenim ,,ideološkim” trvenjima unutar vladajuće koalicije DPS-SDP koja, po pravilu, razrješava premijer Đukanović. Ovog puta bi se problematičnim moglo pokazati to što ni premijer ne odaje utisak nekoga ko je siguran u to gdje je krenuo i kojim putem do tamo želi da stigne. ,,Kreditnim zaduživanjem stvorićemo uslove i da realizujemo što više kapitalnih radova u ovoj godini”, objašnjavao je Đukanović uoči usvajanja odluke o rebalansu da bi se potom pokazalo da je dio budžeta namijenjen kapitalnim investicijama smanjen za približno 90 miliona.

Nedosljednost se vidjela i na primjeru eventualnog aranžmana sa MMF-om. U razgovoru sa hrvatski magazin Banke Đukanović o aranžmanu sa MMF-om kaže: ,,Pitanje je da li će nam taj novac biti potreban ove godine. Više sam za opciju da se taj novac, ukoliko se opredijelimo za aranžman, iskoristi u narednoj godini”. Međutim, gotovo u isto vrijeme kada je taj razgovor publikovan, crnogorski premijer je u Dubrovniku saopštio da bi finansijski aranžman sa MMF-om mogao biti zaključen još tokom ove godine: ,,Pregovaramo sa MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam.Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”.

Analitičari ukazuju na ,,ključne riječi” ovog citata: nijesmo sigurni i čekamo da vidimo. To je, kažu, potvrda teze da Vlada Crne Gore, skoro godinu dana od početka globalne finansijske i ekonomske krize, nema jasnu strategiju sučeljavanja sa njom. Uostalom, sama po sebi, dovoljno govori činjenica da je crnogorska Radna grupa za praćenje ekonomske krize sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, formirana sredinom jula. To znači da bi njen prvi potez mogao biti odlazak na kolektivni godišnji odmor.

POZITIVNA NULA: Igor Lukšić makar demonstriranim optimizmom pokušava da opravda nezvaničnu titulu drugog među jednakima u Vladi Crne Gore. On kaže da ,,očekuje nulti rast crnogorske ekonomije do kraj godine”. Prije dvadesetak godina to se zvalo ,,pozitivna nula”. I tada i sada nula je bila i ostala – nula. Tek potom Lukšić, stidljivo, navodi da ,,nije nerealno očekivati da se sklizne u minus” kada se posmatraju trendovi u regionu i Evropi”. Za taj zaključak mu je bilo dovoljno da pogleda ovdašnju ekonomsku statistiku koja neumoljivo pokazuje veliki pad privrednih aktivnosti u svim industrijskim sektorima.

I premijer Đukanović je, ponovo u kontekstu globalnih dešavanja, konačno priznao mogućnost da će se crnogorska privreda do kraja godine naći u recesiji. ,,Nažalost, sve što se dešava u okruženju i Evropi vodi ka zaključku da nećemo moći izbjeći recesiju do kraja godine”, rekao je premijer tokom nedavnog boravka u Dubrovniku.

Obistine li se ove najave, a kao sve loše prognoze – vjerovatno hoće, Vlada Crne Gore bi već na jesen mogla biti prinuđena da posegne za novim rebalansom i još bolnijim uštedama u budžetu. Od plana koji podrazumijeva i kresanja plata i penzija može nas spasiti samo neki, mjesecima prizivani, ,,veliki investitor” koji će odriješiti kesu i pripuniti državnu kasu. A šta bi on mogao dobiti za uzvrat?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo