Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Siromašni bogataši

Objavljeno prije

na

Čitav turistički svijet sa zavišću gleda na Crnu Goru i njene hiper turističke zvaničnike koji su uspjeli, prkoseći globalnoj ekonomskoj krizi, u našu zemlju u špicu turističke sezone dovesti oko 110.000 turista, četiri odsto više nego lani u isto vrijeme. „Sve turističke destinacije širom svijeta bilježe pad turističkog prometa od 12-20 procenta jedino Crna Gora bilježi rast od četiri odsto”, rekao je, vidno uzbuđen radosnom viješću, Saša Radović direktor NTO. Ministar turizma Predrag Nenezić najavio je ostvarenje postavljenog cilja, trijumfalnih milion noćenja. Zavidan uspjeh postiže i centar crnogorskog turizma, prepuna Budva, u kojoj prema podacima lokalne Turističke organizacije ovih dana boravi oko 50.000 turista što je u skladu sa ukupnim rastom za četiri odsto više no prošle sezone. Dobrim pokazateljima demantuju se skeptici, dokoni kritizeri, nesposobni hotelijeri i izdavači privatnih soba i apartmana te vlasnici turističkih agencija koji kukaju kako turista nema u dovoljnoj mjeri. JEDNIMA HOTELI DRUGIMA DUGOVI: U sjenci službenih uspjeha, u turističkoj metropoli odvija se prava drama. Na stotine ljudi zaposlenih u organima lokalne uprave, javnim ustanovama i preduzećima, pojedinim privatnim hotelima i restoranima, mjesecima ne primaju plate.  Direktno i indirektno oko 700-800 ljudi i njihovih porodica zavisno je od budžeta Opštine Budva. Plate nisu podijeljene od februara u pojedinim javnim ustanovama, a u lokalnoj upravi od marta ove godine. U elitnom turističkom ljetovalištu goste služe i dočekuju bijedno plaćeni turistički radnici kojima se kao u hotelu Avala na primjer plate isplaćuju neredovno. U centru crnogorskog turizma štrajkuju novinari i ostali zaposleni u lokalnoj TV Budva. Pojedinci sa TV Budva koja slovi kao Javni servis građana, za Monitor tvrde da i bukvalno gladuju i teško opstaju u gradu koji važi za jedan od najskupljih za život u regionu.
Budvani se zadužuju kako bi platili nagomilane dugove za struju,vodu, telefone i druge osnovne troškove, a pojedinci trpe i zdravstvene probleme zbog situacije u kojoj se nalaze.
U isto vrijeme lokalni funkcioneri listom posjeduju male hotele i vile sa zavidnim brojem kreveta za izdavanje. Službenici Opštine najvišeg ranga svoje hotelčiće povezuju sa malim restoranima, a ove sa svojim zakupljenim plažama. Dobro organizovani pružaju usluge tipa „all inclusiv”! Sa takvih pozicija teško da imaju razumijevanja za muke svojih podređenih.

MUZEJ U ZALOG: Prema posljednjim najavama Komercijalna banka Beograd, preko ekspoziture u Budvi, odobrila je Opštini kredit za isplatu zaostalih plata, koji je u jednom trenutku bio doveden u pitanje. Nakon pozitivnog izjašnjavanja odbornika u SO Budva da se kao zalog za podizanje kredita pod hipoteku stave zgrada Sportskog centra u Budvi i zemljišna parcela od 34.385 m2 u Reževićima, i datog ovlašćenja predsjedniku Rajku Kuljači da potpiše ugovor o zaduživanju, sa odobravanjem kredita u Komercijalnoj banci se odugovlačilo.
Kako se nezvanično saznaje kreditni odbor beogradske banke nije prihvatao zemlju u Reževićima. Tražene su atraktivne zgrade u Starom gradu koje su u vlasništvu Opštine.

U noći nakon sjednice SO, tri službenika Komercijalne banke posjetila su zgradu TV Budva, poslije radnog vremena, oko 21. čas i uz odobrenje direktora Milija Prelevića, razgledali su i fotografisali prostorije stare kamene kuće u kojoj je TV smještena. Na spisku noćnih gostiju bile su i zgrade budvanskog Muzeja i Galerije. Mora da je finansijska kriza u Budvi do te mjere ozbiljna kad je nekome palo na pamet da založi neotuđivo, identitet grada, istoriju i kulturno nasljeđe.
Izvršni direktor Komercijalne banke u Budvi, Milijana Gregović kazala je u srijedu za Monitor da je kredit Opštini Budva odobren saglasno usvojenoj odluci SO Budva. Ona je negirala špekulacije oko dodatnih obezbjeđenja za davanje kredita.

UGROŽEN STARI GRAD: Dok gradska kasa jednog od najbogatijih gradova na rivijeri zjapi mjesecima prazna, novac se okreće pod drevnim zidinama, u marini i prepunim gradskim kafanama, restoranima i diskotekama. Stari grad je „okupiran” načičkanim stolovima, stolicama i suncobranima koji po riječima sekretara Mjesne zajednice Stari grad, Ivice Mušura devastiraju gradske zidine.
Iz kafana, diskoteka i provizornih šankova „bije” muzika do duboko u noć koja dodatno iritira ionako otežan život malobrojnih stanovnika unutar zidina. Stanovnici Starog grada pokušavaju „natjerati” nadležne da nesnosnu buku zbog kojih noćima nemaju sna, smanje na zakonom dozvoljeni nivo od nekih 55 decibela. Sada buka u večernjim satima dostiže jačinu od 70-100 decibela.

Veliko je nezadovoljstvo starograđana zbog nevolja koje im turistička sezona donosi. Njihove delegacije po drugi put posjećuju predsjednika Kuljaču i traže rješenje za svoje muke. Prijete obraćanjem evropskim institucijama od kojih će zatražiti pomoć za zaštitu prava na normalne uslove života.
Ivica Mušura smatra da su vlasnici lokala unutar zidina ugroženi načinom poslovanja onih koji lokale posjeduju ispred bedema i na gradskoj rivi, da su preskupi vezovi za jahte u gradskoj luci, da nema dovoljno parking mjesta…
Lokali na glavnom trgu između hotela Mogren, Avala i bedema stare Budve šire se na površini od 72 pa do 250 kvadratnih metara.
O estetici, potrebama šetača i građana u kontakt zoni Starog grada niko u Opštini ne vodi računa. Opština donosi Program lokacija privatnih objekata, a dozvole izdaje Sekretarijat za urbanizam.

Veličinu terasa oko Starog grada definiše posebna komisija.
Propisano je da se mogu postavljati stolovi i stolice sa suncobranima bež boje u obliku kvadrata, bez reklama sa ispisanim nazivima lokala. Zabranjeno je postavljati barijere u vidu žardinjera, lanaca, konopa…
Propise malo ko poštuje, gotovo svi ugostitelji prekoračuju dozvoljene kvadrate. Po bedemima kače reklame za pivo i butike.
Propisi nalažu da se sa obje strane ulaznih vrata u Stari grad kojih ima četiri, u rasponu od pet metara ne mogu postavljati stolovi. Niko to ne poštuje pa posjetioci jedva prolaze kroz vrata.

Najveću terasu na gradskom trgu posjeduje hotel Astorija kome je po Programu dodijeljeno čak 250 m2. „Zato jer ima najbolje veze”, objašnjavaju u nadležnim službama. Susjedni kafe Mocart raspolaže sa 150, Emporio sa 200, hotel Mogren sa 100 kvadrata…
Ostali kafei na pristaništu Pizana dijele ravnomjerno svi po 72 kvadrata. Zakupljeni kvadrat elitne zone ispred zidina Starog grada svi plaćaju 11 eura mjesečno.
Komunalna policija angažovala je firmu Geomont iz Budve da obavi kontrolu koliko se Program lokacija poštuje. Utvrđena su brojna prekoračenja, ali je svim vlasnicima data mogućnost proširenja. Maksimum nije definisan, kafane se šire sve dok se trgovi za prolaznike ne zatvore!
Samo po tom osnovu i sa ove najtraženije lokacije u opštinsku kasu sliju se destine hiljada eura mjesečno, a sa cijele rivijere od Jaza do Buljarice prihodi se računaju u stotinama hiljada. Uzalud. Para nema ni za lijek.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo