Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni Frojd ne bi proša

Objavljeno prije

na

Djevojke i mladići koji žele da studiraju psihologiju u Nikšiću, ne mogu da računaju na podršku države. Oni će, bez obzira na luču i uspjeh u četvorogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, ili desetke tokom studiranja, studije morati da finansiraju iz svog džepa. Prosto, Ministarstvo prosvjete na tom smjeru Filozofskog fakulteta u Nikšiću nije predvidjelo takozvana budžetska mjesta. U prvom upisnom roku, na studije psihologije upisano je 35 studenata. Za sljedeći upisni rok planira se upis još pet studenata. Svi koji upišu ovaj fakultet imaće status samofinansirajućih studenata. Oni će za trogodišnje studije morati da izdvoje po tri hiljade eura. Za titule magistra i doktora školarine dostižu i po desetak hiljada eura. LEGALIZACIJA I KOMERCIJALIZACIJA: „Jako je bitno da se na odsjeku za psihologiju predvide mjesta za studente koji će se finansirati iz budžeta”, kaže za Monitor rukovodilac odsjeka za psihologiju Milorad Simunović.  „Ovako, što je možda najozbiljnija posljedica, odlični đaci koji ne mogu da izdvoje novac za studiranje, izbjegavaju studije psihologije. Tako bi se moglo desiti da ostanemo bez najbolje selekcije studenata”, objašnjava profesor Simunović.

Simunović se nada da će obećanja koja je uprava odsjeka za psihologiju dobijala od strane obrazovnih vlasti ipak ispuniti, i da će se za one koji žele da studiraju psihologiju, ubuduće izdvajati novac iz budžeta.

Psiholozi nijesu jedini u koje država ne želi da ulaže. Obrazovne vlasti podijelile su studije na akademske i primijenjene. Studenti primijenjenih studija školuju se o svom trošku, i to hiljadu eura po semestru, odnosno šest hiljada eura za diplomu.

Država tako trenutno ne finansira studente hotelijerstva u Kotoru, bez obzira na to što je turizam strateška grana kako se to stručno kaže, studente životne sredine na Metalurško-tehnološkom fakultetu, one koji žele u sportske trenere… Za stručnjake iz tih oblasti koje će Crna Gora ubrzo dobiti presudan je dubok roditeljski džep, a ne uspjeh tokom školovanja.

Studije psihologije se, međutim, izdvajaju jer su to jedine akademske studije na Univerzitetu Crne Gore na kojim se baš niko ne finansira iz budžeta.

Ne treba biti veliki stručnjak, pa utvrditi da su psiholozi u Crnoj Gori deficitaran kadar. Imajući u vidu bar to da takve do sada nijesmo školovali. Zašto država nije zainteresovana za ulaganje u buduće psihologe, ostalo je nerazjašnjeno. U Ministarstvu prosvjete telefon je, nakon našeg poziva, samo zvonio.

,,Sama činjenica da postoje studije psihologije bitan su indikator koji svjedoči o porastu samosvjesti na opštem planu”, kaže Simunović

Samosvjesni nam izgleda ne trebaju.

PRAVNICI, EKONOMISTI, METALURZI: Istovremeno, ispostavilo se nakon prvog upisnog roka, ostalo je nepopunjeno oko tri stotine budžetskih mjesta na državnom Univerzitetu. Uglavnom na prirodnim fakultetima, za koje su maturanti, a posebno odlikaši, sve manje zainteresovani.

Među njima je recimo i Metalurško-tehnološki fakultet, na kom je ostalo još devet nepopunjenih mjesta za studente koje će finansirati država. Nezainteresovanost maturanata za ovaj poziv ne čudi, s obzirom da godinama završiti metalurgiju u Crnoj Gori znači – nezapošljen u struci.

„Pošto sam završila fakultet, nijesam mogla da nađem posao, jer moje obrazovanje nikom ne treba”, kaže naša sagovornica, nekadašnja odlikašica koja je diplomirala na Metalurško – tehnološkom fakultetu.

„Konačno sam se zaposlila u banci, na mjestu na kom može biti zapošljen bilo ko sa srednjom školom”, kaže ona. Naša sagovornica nije jedina koja je sa diplomom ovog fakulteta završila na šalteru.

Sem prirodnih fakulteta, mjesta o trošku države ostala su nepopunjena na odsjecima za crnogorski i srpski jezik, ruski, italijanski, francuski i njemački jezik, kao i na studijama istorije i geografije.

BEZ STARTEGIJE: Sudeći po broju studenata koji će se ove godine finansirati iz budžeta, država je i dalje posebno zainteresovana za studije ekonomije i prava. Ali i mladi. Na ta dva fakulteta upisano je najviše studenata koji će se školovati o državnom trošku.

Da li je takva upisna politika zaista opravdana, niko ne zna. Prosto, Ministarstvo prosvjete još nije donijelo strategiju za razvoj visokog obrazovanja, koja bi utvrdila koji kadar je Crnoj Gori potreban i u kom broju.

Izuzev ako se u strategiju ne računa lična procjena Predraga Miranovića, rektora Univerziteta, koji je nedavno, pojašnjavajući zašto se upisuje tako veliki broj pravnika i ekonomista, kazao ,,da svakoj firmi treba pravnika i ekonomista”.

O nedostatku strategije svjedoči i posljednja odluka Univerziteta da fakulteti prime sve one koji žele da studiraju o svom trošku. Uz malu napomenu ,,da se ne pretjera, na uštrb kvaliteta”.

Ministar prosvjete Sreten Škuletić je na početku svog mandata kazao da će strategija biti gotova do kraja 2008. godine. To je, međutim, ostalo samo prazno obećanje.

Radoje Pejović, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, u čijoj je nadležnosti izrada strategije, uzalud je u nekoliko navrata podsjećao Ministarstvo da se strategija mora donijeti. Prema njegovim riječima razlog za to što se taj dokument još čeka je „nedostatak novca”.

Do donošenja strategije upisna politika Univerziteta ostaće tek nalik- divljoj gradnji.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo