Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni Frojd ne bi proša

Objavljeno prije

na

Djevojke i mladići koji žele da studiraju psihologiju u Nikšiću, ne mogu da računaju na podršku države. Oni će, bez obzira na luču i uspjeh u četvorogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, ili desetke tokom studiranja, studije morati da finansiraju iz svog džepa. Prosto, Ministarstvo prosvjete na tom smjeru Filozofskog fakulteta u Nikšiću nije predvidjelo takozvana budžetska mjesta. U prvom upisnom roku, na studije psihologije upisano je 35 studenata. Za sljedeći upisni rok planira se upis još pet studenata. Svi koji upišu ovaj fakultet imaće status samofinansirajućih studenata. Oni će za trogodišnje studije morati da izdvoje po tri hiljade eura. Za titule magistra i doktora školarine dostižu i po desetak hiljada eura. LEGALIZACIJA I KOMERCIJALIZACIJA: „Jako je bitno da se na odsjeku za psihologiju predvide mjesta za studente koji će se finansirati iz budžeta”, kaže za Monitor rukovodilac odsjeka za psihologiju Milorad Simunović.  „Ovako, što je možda najozbiljnija posljedica, odlični đaci koji ne mogu da izdvoje novac za studiranje, izbjegavaju studije psihologije. Tako bi se moglo desiti da ostanemo bez najbolje selekcije studenata”, objašnjava profesor Simunović.

Simunović se nada da će obećanja koja je uprava odsjeka za psihologiju dobijala od strane obrazovnih vlasti ipak ispuniti, i da će se za one koji žele da studiraju psihologiju, ubuduće izdvajati novac iz budžeta.

Psiholozi nijesu jedini u koje država ne želi da ulaže. Obrazovne vlasti podijelile su studije na akademske i primijenjene. Studenti primijenjenih studija školuju se o svom trošku, i to hiljadu eura po semestru, odnosno šest hiljada eura za diplomu.

Država tako trenutno ne finansira studente hotelijerstva u Kotoru, bez obzira na to što je turizam strateška grana kako se to stručno kaže, studente životne sredine na Metalurško-tehnološkom fakultetu, one koji žele u sportske trenere… Za stručnjake iz tih oblasti koje će Crna Gora ubrzo dobiti presudan je dubok roditeljski džep, a ne uspjeh tokom školovanja.

Studije psihologije se, međutim, izdvajaju jer su to jedine akademske studije na Univerzitetu Crne Gore na kojim se baš niko ne finansira iz budžeta.

Ne treba biti veliki stručnjak, pa utvrditi da su psiholozi u Crnoj Gori deficitaran kadar. Imajući u vidu bar to da takve do sada nijesmo školovali. Zašto država nije zainteresovana za ulaganje u buduće psihologe, ostalo je nerazjašnjeno. U Ministarstvu prosvjete telefon je, nakon našeg poziva, samo zvonio.

,,Sama činjenica da postoje studije psihologije bitan su indikator koji svjedoči o porastu samosvjesti na opštem planu”, kaže Simunović

Samosvjesni nam izgleda ne trebaju.

PRAVNICI, EKONOMISTI, METALURZI: Istovremeno, ispostavilo se nakon prvog upisnog roka, ostalo je nepopunjeno oko tri stotine budžetskih mjesta na državnom Univerzitetu. Uglavnom na prirodnim fakultetima, za koje su maturanti, a posebno odlikaši, sve manje zainteresovani.

Među njima je recimo i Metalurško-tehnološki fakultet, na kom je ostalo još devet nepopunjenih mjesta za studente koje će finansirati država. Nezainteresovanost maturanata za ovaj poziv ne čudi, s obzirom da godinama završiti metalurgiju u Crnoj Gori znači – nezapošljen u struci.

„Pošto sam završila fakultet, nijesam mogla da nađem posao, jer moje obrazovanje nikom ne treba”, kaže naša sagovornica, nekadašnja odlikašica koja je diplomirala na Metalurško – tehnološkom fakultetu.

„Konačno sam se zaposlila u banci, na mjestu na kom može biti zapošljen bilo ko sa srednjom školom”, kaže ona. Naša sagovornica nije jedina koja je sa diplomom ovog fakulteta završila na šalteru.

Sem prirodnih fakulteta, mjesta o trošku države ostala su nepopunjena na odsjecima za crnogorski i srpski jezik, ruski, italijanski, francuski i njemački jezik, kao i na studijama istorije i geografije.

BEZ STARTEGIJE: Sudeći po broju studenata koji će se ove godine finansirati iz budžeta, država je i dalje posebno zainteresovana za studije ekonomije i prava. Ali i mladi. Na ta dva fakulteta upisano je najviše studenata koji će se školovati o državnom trošku.

Da li je takva upisna politika zaista opravdana, niko ne zna. Prosto, Ministarstvo prosvjete još nije donijelo strategiju za razvoj visokog obrazovanja, koja bi utvrdila koji kadar je Crnoj Gori potreban i u kom broju.

Izuzev ako se u strategiju ne računa lična procjena Predraga Miranovića, rektora Univerziteta, koji je nedavno, pojašnjavajući zašto se upisuje tako veliki broj pravnika i ekonomista, kazao ,,da svakoj firmi treba pravnika i ekonomista”.

O nedostatku strategije svjedoči i posljednja odluka Univerziteta da fakulteti prime sve one koji žele da studiraju o svom trošku. Uz malu napomenu ,,da se ne pretjera, na uštrb kvaliteta”.

Ministar prosvjete Sreten Škuletić je na početku svog mandata kazao da će strategija biti gotova do kraja 2008. godine. To je, međutim, ostalo samo prazno obećanje.

Radoje Pejović, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, u čijoj je nadležnosti izrada strategije, uzalud je u nekoliko navrata podsjećao Ministarstvo da se strategija mora donijeti. Prema njegovim riječima razlog za to što se taj dokument još čeka je „nedostatak novca”.

Do donošenja strategije upisna politika Univerziteta ostaće tek nalik- divljoj gradnji.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo