Djevojke i mladići koji žele da studiraju psihologiju u Nikšiću, ne mogu da računaju na podršku države. Oni će, bez obzira na luču i uspjeh u četvorogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, ili desetke tokom studiranja, studije morati da finansiraju iz svog džepa. Prosto, Ministarstvo prosvjete na tom smjeru Filozofskog fakulteta u Nikšiću nije predvidjelo takozvana budžetska mjesta. U prvom upisnom roku, na studije psihologije upisano je 35 studenata. Za sljedeći upisni rok planira se upis još pet studenata. Svi koji upišu ovaj fakultet imaće status samofinansirajućih studenata. Oni će za trogodišnje studije morati da izdvoje po tri hiljade eura. Za titule magistra i doktora školarine dostižu i po desetak hiljada eura. LEGALIZACIJA I KOMERCIJALIZACIJA: „Jako je bitno da se na odsjeku za psihologiju predvide mjesta za studente koji će se finansirati iz budžeta”, kaže za Monitor rukovodilac odsjeka za psihologiju Milorad Simunović. „Ovako, što je možda najozbiljnija posljedica, odlični đaci koji ne mogu da izdvoje novac za studiranje, izbjegavaju studije psihologije. Tako bi se moglo desiti da ostanemo bez najbolje selekcije studenata”, objašnjava profesor Simunović.
Simunović se nada da će obećanja koja je uprava odsjeka za psihologiju dobijala od strane obrazovnih vlasti ipak ispuniti, i da će se za one koji žele da studiraju psihologiju, ubuduće izdvajati novac iz budžeta.
Psiholozi nijesu jedini u koje država ne želi da ulaže. Obrazovne vlasti podijelile su studije na akademske i primijenjene. Studenti primijenjenih studija školuju se o svom trošku, i to hiljadu eura po semestru, odnosno šest hiljada eura za diplomu.
Država tako trenutno ne finansira studente hotelijerstva u Kotoru, bez obzira na to što je turizam strateška grana kako se to stručno kaže, studente životne sredine na Metalurško-tehnološkom fakultetu, one koji žele u sportske trenere… Za stručnjake iz tih oblasti koje će Crna Gora ubrzo dobiti presudan je dubok roditeljski džep, a ne uspjeh tokom školovanja.
Studije psihologije se, međutim, izdvajaju jer su to jedine akademske studije na Univerzitetu Crne Gore na kojim se baš niko ne finansira iz budžeta.
Ne treba biti veliki stručnjak, pa utvrditi da su psiholozi u Crnoj Gori deficitaran kadar. Imajući u vidu bar to da takve do sada nijesmo školovali. Zašto država nije zainteresovana za ulaganje u buduće psihologe, ostalo je nerazjašnjeno. U Ministarstvu prosvjete telefon je, nakon našeg poziva, samo zvonio.
,,Sama činjenica da postoje studije psihologije bitan su indikator koji svjedoči o porastu samosvjesti na opštem planu”, kaže Simunović
Samosvjesni nam izgleda ne trebaju.
PRAVNICI, EKONOMISTI, METALURZI: Istovremeno, ispostavilo se nakon prvog upisnog roka, ostalo je nepopunjeno oko tri stotine budžetskih mjesta na državnom Univerzitetu. Uglavnom na prirodnim fakultetima, za koje su maturanti, a posebno odlikaši, sve manje zainteresovani.
Među njima je recimo i Metalurško-tehnološki fakultet, na kom je ostalo još devet nepopunjenih mjesta za studente koje će finansirati država. Nezainteresovanost maturanata za ovaj poziv ne čudi, s obzirom da godinama završiti metalurgiju u Crnoj Gori znači – nezapošljen u struci.
„Pošto sam završila fakultet, nijesam mogla da nađem posao, jer moje obrazovanje nikom ne treba”, kaže naša sagovornica, nekadašnja odlikašica koja je diplomirala na Metalurško – tehnološkom fakultetu.
„Konačno sam se zaposlila u banci, na mjestu na kom može biti zapošljen bilo ko sa srednjom školom”, kaže ona. Naša sagovornica nije jedina koja je sa diplomom ovog fakulteta završila na šalteru.
Sem prirodnih fakulteta, mjesta o trošku države ostala su nepopunjena na odsjecima za crnogorski i srpski jezik, ruski, italijanski, francuski i njemački jezik, kao i na studijama istorije i geografije.
BEZ STARTEGIJE: Sudeći po broju studenata koji će se ove godine finansirati iz budžeta, država je i dalje posebno zainteresovana za studije ekonomije i prava. Ali i mladi. Na ta dva fakulteta upisano je najviše studenata koji će se školovati o državnom trošku.
Da li je takva upisna politika zaista opravdana, niko ne zna. Prosto, Ministarstvo prosvjete još nije donijelo strategiju za razvoj visokog obrazovanja, koja bi utvrdila koji kadar je Crnoj Gori potreban i u kom broju.
Izuzev ako se u strategiju ne računa lična procjena Predraga Miranovića, rektora Univerziteta, koji je nedavno, pojašnjavajući zašto se upisuje tako veliki broj pravnika i ekonomista, kazao ,,da svakoj firmi treba pravnika i ekonomista”.
O nedostatku strategije svjedoči i posljednja odluka Univerziteta da fakulteti prime sve one koji žele da studiraju o svom trošku. Uz malu napomenu ,,da se ne pretjera, na uštrb kvaliteta”.
Ministar prosvjete Sreten Škuletić je na početku svog mandata kazao da će strategija biti gotova do kraja 2008. godine. To je, međutim, ostalo samo prazno obećanje.
Radoje Pejović, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, u čijoj je nadležnosti izrada strategije, uzalud je u nekoliko navrata podsjećao Ministarstvo da se strategija mora donijeti. Prema njegovim riječima razlog za to što se taj dokument još čeka je „nedostatak novca”.
Do donošenja strategije upisna politika Univerziteta ostaće tek nalik- divljoj gradnji.
Milena PEROVIĆ KORAĆ