Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od Las Vegasa, Dubaija do Budve

Objavljeno prije

na

S dolaskom ekonomske krize splasnuo je interes ruskih građana i biznismena za crnogorsku zemlju i nekretnine, ali su se sada za Crnu Goru i ostatak Balkana zainteresovali tamošnji vlasnici lanaca igara na sreću. SEOBA BIZNISA: Ovo interesovanje, doduše, nije podstaknuto čistom namjerom da se posao širi, već je iznuđeno odlukom koju je još 2006. predložio tadašnji predsjednik Vladimir Putin o zabrani kockanja u Ruskoj Federaciji. Ta je odluka stupila na snagu 1. jula, a Putin je, u svom maniru, objasnio da je kocka štetna po društvo i, u tom smislu, ravna alkoholizmu. U Ruskoj Federaciji ubuduće će kocka biti dozvoljena samo u četiri posebne zone, sa specijalnom dozvolom vlade, ali na tim lokacijama još nema ni osnovne infrastrukture. Zato su vlasnici kockarskih lanaca, razmatrajući gdje da isele biznis, između ostalog nameračili Balkan i Crnu Goru. Razlozi su jasni kao dan: Iz Moskve se do Jadrana avionom stiže za svega tri sata, a za Crnu Goru Rusima željnim kocke ne treba ni viza. Od budućih kockarskih oaza na Balkanu prva je bila Budva. Ruska Korston grupa postala je većinski vlasnik bečićkog hotela Queen of Montenegro i preuzela kazino u sklopu tog objekta, u vlasništvu podgoričke firme Džek pot, koja se povezuje s kontroverznim nikšićkim biznismenom Branom Mićunovićem. Taj je posao zaključen, a u toku su i pregovori oko preuzimanja drugog kazina Džek pota, koji se nalazi u podgoričkom hotelu Crna Gora. Interes Rusa da presele posao je očigledan, a preseljenje su ohrabrili i crnogorski zvaničnici.

„Ne treba strahovati od toga što nam može doći, jer uz dobru pripremu i striktno poštovanje zakona možemo upotpuniti turističku ponudu i otvoriti nova radna mjesta”, izjavio je nedavno Aleksandar Moštrokol, direktor Uprave za igre na sreću, najavljujući da će država vrlo brzo raspisati međunarodni tender za dodjelu koncesija za priređivanje igara na sreću.

DOBRA ŠANSA: I zainteresovani crnogorski hotelijeri su u seobi ruskog kockarskog biznisa u Crnu Goru prepoznali dobru šansu. Dragan Purko Ivančević, direktor i suvlasnik The Quin od Montenegro kaže da je strategija s ruskim partnerima pažljivo osmišljena:

,,Ulaskom Korston grupe otvara se realna mogućnost rada tokom čitave godine, naši partneri već imaju na listi čekanja potencijalnih šest hiljada stranih gostiju koji će, između izleta i ostalih programa, moći da zadovolje i tu svoju potrebu i želju za kockom. Naravno, ne bi bilo dobro otvoriti klasični kazino koji će se prije svega okretati lokalnom stanovništvu, nama su ciljna grupa strani gosti.”

Još nije poznato da li će to biti zaista tako i da li će ruski vlasnici možda zabraniti pristup lokalnom stanovništvu kao što je to regulisano u nekim kazinima u susjednim zemljama, poput Slovenije. Do sada je novac u tri postojeća kazina nemilice ostavljala i domaća klijentela. Malo je bilo, doduše, onoga mukom zarađenog – novac su za ruletskim stolovima uglavnom sijali tranzicioni bogataši.
Iako se slovenački HIT trudi da kazino u Maestralu predstavi kao kockarsku oazu za ovisnike sa strane, naši pouzdani izvori tvrde da su slovenačku investiciju učinili isplativom upravo domaći hazarderi. Počev od milionera bliskih vlasti koji su, kako su već pisali mediji, navikli na sigurnu zaradu i nespremni na gubitak, znali i da šamaraju krupijee, pa do primoraca koji su prethodnih godina dobro unovčili nekretnine. Nezanemarljiv procenat novca budvanskih milionera, koje je znao da pomene i premijer Milo Đukanović, završio je u kasi slovenačke kompanije. Sada bi novac koji su Rusi prethodnih godina nemilice sipali u precijenjenu zemlju i stanove, gle ironije, mogao početi da se sliva u kasu moskovskih vlasnika igara na sreću.
NEMINOVNOST: Ni država, na osnovu poreza, nije ućarila bog zna kakvu sumu. Koliko su desetina miliona eura strani koncesionari već iznijeli iz Crne Gore gotovo je nemoguće procijeniti. Zna se, međutim, da je dobar dio tog novca, sudeći po profilu naših kockara, nekada pripadao i građanima osiromašenim u berzanskim i drugim špekulacijama. I da više nije u domaćim tokovima.

Kocka se oporezuje shodno Zakonu o igrama na sreću, koji predviđa plaćanje naknade, a nju čine fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio iznosi 50.000 eura po jednom kazinu i plaća se godišnje, dok se varijabilni plaća mjesečno na obračunate prihode, odnosno na osnovicu koja se utvrdi shodno Zakonu o igrama na sreću. Na tu se osnovicu primijenjuje stopa od 10 odsto, te se varijabilna osnovica plaća svakog mjeseca. Sve u svemu – u državnu kasu prošle se godine od igara na sreću slilo oko pet miliona eura, a u prvoj polovini ove godine oko dva.
Dolazak stranog kockarskog biznisa očigledno je neminovnost. Strahuje se, međutim, da država još nije jasno sračunala da li će taj posao donijeti ili isisati novac iz crnogorskih džepova. Naši zvaničnici tvrde da sve drže pod kontrolom, a ruski je premijer, kojeg evropski mediji nazivaju „car”, bio prisiljen da zabrani i izveze kocku kako bi novac domaćeg stanovništva sačuvao od kockarskih tajkuna. I poslanik Pokreta za promjene Miloš Bigović kaže da igre na sreću u Crnoj Gori moraju biti rigoroznije kontrolisane i da se država do sada nije dovoljno brinula o tom problemu:
„Prvo, ne može da se dozvoli da jedan čovjek u Crnoj Gori bude vlasnik pet, šest ili deset kazina. Jedan čovjek i s njim povezana pravna i fizička lica, što je jako bitno, može biti vlasnik jednog ili najviše dva kazina. To nije regulisano zakonom, i može biti velika smetnja u budućnosti jer opet idemo k monopolskim rješenjima.”
Vlast ipak tvrdi da je naredna svakoj situaciji. Imaju ljudi iskustva s Rusima, a još više s domaćim kockarskim tajkunima, koji prizivaju ruske partnere. Možda uskoro legalizujemo i prostituciju i pored puta pootvaramo kapelice u kojima se dragi gosti mogu na brzinu priženiti. Zašto da ne, naša vizija varira – Od Dubaija do Las Vegasa.


Istorija puna kocke

Kazino u modernom svijetu znači mjesto u kome se odvijaju određene kockarske djelatnosti. Izraz kazino (casino) je u početku označavao malu vilu, ljetnjikovac ili odjeljenje sagrađeno radi uživanja, obično na imanju veće italijanske vile ili palate. U savremenom italijanskom taj termin označava bordelj, dok se kockarnica piše kao casinò.

Jedan od prvih kasina osnovan je u Veneciji oko 1638, premda je porijeklo kockanja mnogo starije. Kinezi su prvu praksu kockanja zabilježili u 2300. godini prije nove ere. Uvjerenje je da je kockanje, na neki način, postojalo u svakom društvu tokom čovjekove istorije. Od antičkih Grka i Rimljana, do Francuske Napoleona Bonaparte i Velike Bitanije kraljice Elizabete I, istorija je puna priča o zabavama, ali i tragedijama vezanim za kockanje.

U istoriji SAD prve kockarnice bile su znane kao saloni. Tamo je početkom prošlog vijeka kockanje bilo zabranjeno. No, od kada je 1931. kockanje ozakonjeno u saveznoj državi Nevadi, a u njoj Las Vegas postao poznat kao grad poroka, industrija kasina u SAD postala je najveća u svijetu.

Posljednjih godina je, međutim, Makao, na obali Južnog kineskog mora, postao kockarska prijestonica svijeta i potisnuo Las Vegas. Prema studiji konsultantske firme PriceWaterhouseCoopers, prihodi od kasina su u SAD u 2007. iznosili čak oko 57,5 milijardi dolara, a očekuje se da 2011. narastu na 79,6 milijardi. Pošto će po toj računici kockarska industrija širom Azije vrijedjeti 30,3 milijardi dolara, SAD bi ipak i dalje mogle imati primat. Ova konsultantska firma takođe je iznijela da bi svjetska kockarska industrija trebalo da u 2011. dostigne vrijednost od 144 milijarde dolara. Sredinom 2007. ona je vrijedjela 101,6 milijardi dolara.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo