Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od Las Vegasa, Dubaija do Budve

Objavljeno prije

na

S dolaskom ekonomske krize splasnuo je interes ruskih građana i biznismena za crnogorsku zemlju i nekretnine, ali su se sada za Crnu Goru i ostatak Balkana zainteresovali tamošnji vlasnici lanaca igara na sreću. SEOBA BIZNISA: Ovo interesovanje, doduše, nije podstaknuto čistom namjerom da se posao širi, već je iznuđeno odlukom koju je još 2006. predložio tadašnji predsjednik Vladimir Putin o zabrani kockanja u Ruskoj Federaciji. Ta je odluka stupila na snagu 1. jula, a Putin je, u svom maniru, objasnio da je kocka štetna po društvo i, u tom smislu, ravna alkoholizmu. U Ruskoj Federaciji ubuduće će kocka biti dozvoljena samo u četiri posebne zone, sa specijalnom dozvolom vlade, ali na tim lokacijama još nema ni osnovne infrastrukture. Zato su vlasnici kockarskih lanaca, razmatrajući gdje da isele biznis, između ostalog nameračili Balkan i Crnu Goru. Razlozi su jasni kao dan: Iz Moskve se do Jadrana avionom stiže za svega tri sata, a za Crnu Goru Rusima željnim kocke ne treba ni viza. Od budućih kockarskih oaza na Balkanu prva je bila Budva. Ruska Korston grupa postala je većinski vlasnik bečićkog hotela Queen of Montenegro i preuzela kazino u sklopu tog objekta, u vlasništvu podgoričke firme Džek pot, koja se povezuje s kontroverznim nikšićkim biznismenom Branom Mićunovićem. Taj je posao zaključen, a u toku su i pregovori oko preuzimanja drugog kazina Džek pota, koji se nalazi u podgoričkom hotelu Crna Gora. Interes Rusa da presele posao je očigledan, a preseljenje su ohrabrili i crnogorski zvaničnici.

„Ne treba strahovati od toga što nam može doći, jer uz dobru pripremu i striktno poštovanje zakona možemo upotpuniti turističku ponudu i otvoriti nova radna mjesta”, izjavio je nedavno Aleksandar Moštrokol, direktor Uprave za igre na sreću, najavljujući da će država vrlo brzo raspisati međunarodni tender za dodjelu koncesija za priređivanje igara na sreću.

DOBRA ŠANSA: I zainteresovani crnogorski hotelijeri su u seobi ruskog kockarskog biznisa u Crnu Goru prepoznali dobru šansu. Dragan Purko Ivančević, direktor i suvlasnik The Quin od Montenegro kaže da je strategija s ruskim partnerima pažljivo osmišljena:

,,Ulaskom Korston grupe otvara se realna mogućnost rada tokom čitave godine, naši partneri već imaju na listi čekanja potencijalnih šest hiljada stranih gostiju koji će, između izleta i ostalih programa, moći da zadovolje i tu svoju potrebu i želju za kockom. Naravno, ne bi bilo dobro otvoriti klasični kazino koji će se prije svega okretati lokalnom stanovništvu, nama su ciljna grupa strani gosti.”

Još nije poznato da li će to biti zaista tako i da li će ruski vlasnici možda zabraniti pristup lokalnom stanovništvu kao što je to regulisano u nekim kazinima u susjednim zemljama, poput Slovenije. Do sada je novac u tri postojeća kazina nemilice ostavljala i domaća klijentela. Malo je bilo, doduše, onoga mukom zarađenog – novac su za ruletskim stolovima uglavnom sijali tranzicioni bogataši.
Iako se slovenački HIT trudi da kazino u Maestralu predstavi kao kockarsku oazu za ovisnike sa strane, naši pouzdani izvori tvrde da su slovenačku investiciju učinili isplativom upravo domaći hazarderi. Počev od milionera bliskih vlasti koji su, kako su već pisali mediji, navikli na sigurnu zaradu i nespremni na gubitak, znali i da šamaraju krupijee, pa do primoraca koji su prethodnih godina dobro unovčili nekretnine. Nezanemarljiv procenat novca budvanskih milionera, koje je znao da pomene i premijer Milo Đukanović, završio je u kasi slovenačke kompanije. Sada bi novac koji su Rusi prethodnih godina nemilice sipali u precijenjenu zemlju i stanove, gle ironije, mogao početi da se sliva u kasu moskovskih vlasnika igara na sreću.
NEMINOVNOST: Ni država, na osnovu poreza, nije ućarila bog zna kakvu sumu. Koliko su desetina miliona eura strani koncesionari već iznijeli iz Crne Gore gotovo je nemoguće procijeniti. Zna se, međutim, da je dobar dio tog novca, sudeći po profilu naših kockara, nekada pripadao i građanima osiromašenim u berzanskim i drugim špekulacijama. I da više nije u domaćim tokovima.

Kocka se oporezuje shodno Zakonu o igrama na sreću, koji predviđa plaćanje naknade, a nju čine fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio iznosi 50.000 eura po jednom kazinu i plaća se godišnje, dok se varijabilni plaća mjesečno na obračunate prihode, odnosno na osnovicu koja se utvrdi shodno Zakonu o igrama na sreću. Na tu se osnovicu primijenjuje stopa od 10 odsto, te se varijabilna osnovica plaća svakog mjeseca. Sve u svemu – u državnu kasu prošle se godine od igara na sreću slilo oko pet miliona eura, a u prvoj polovini ove godine oko dva.
Dolazak stranog kockarskog biznisa očigledno je neminovnost. Strahuje se, međutim, da država još nije jasno sračunala da li će taj posao donijeti ili isisati novac iz crnogorskih džepova. Naši zvaničnici tvrde da sve drže pod kontrolom, a ruski je premijer, kojeg evropski mediji nazivaju „car”, bio prisiljen da zabrani i izveze kocku kako bi novac domaćeg stanovništva sačuvao od kockarskih tajkuna. I poslanik Pokreta za promjene Miloš Bigović kaže da igre na sreću u Crnoj Gori moraju biti rigoroznije kontrolisane i da se država do sada nije dovoljno brinula o tom problemu:
„Prvo, ne može da se dozvoli da jedan čovjek u Crnoj Gori bude vlasnik pet, šest ili deset kazina. Jedan čovjek i s njim povezana pravna i fizička lica, što je jako bitno, može biti vlasnik jednog ili najviše dva kazina. To nije regulisano zakonom, i može biti velika smetnja u budućnosti jer opet idemo k monopolskim rješenjima.”
Vlast ipak tvrdi da je naredna svakoj situaciji. Imaju ljudi iskustva s Rusima, a još više s domaćim kockarskim tajkunima, koji prizivaju ruske partnere. Možda uskoro legalizujemo i prostituciju i pored puta pootvaramo kapelice u kojima se dragi gosti mogu na brzinu priženiti. Zašto da ne, naša vizija varira – Od Dubaija do Las Vegasa.


Istorija puna kocke

Kazino u modernom svijetu znači mjesto u kome se odvijaju određene kockarske djelatnosti. Izraz kazino (casino) je u početku označavao malu vilu, ljetnjikovac ili odjeljenje sagrađeno radi uživanja, obično na imanju veće italijanske vile ili palate. U savremenom italijanskom taj termin označava bordelj, dok se kockarnica piše kao casinò.

Jedan od prvih kasina osnovan je u Veneciji oko 1638, premda je porijeklo kockanja mnogo starije. Kinezi su prvu praksu kockanja zabilježili u 2300. godini prije nove ere. Uvjerenje je da je kockanje, na neki način, postojalo u svakom društvu tokom čovjekove istorije. Od antičkih Grka i Rimljana, do Francuske Napoleona Bonaparte i Velike Bitanije kraljice Elizabete I, istorija je puna priča o zabavama, ali i tragedijama vezanim za kockanje.

U istoriji SAD prve kockarnice bile su znane kao saloni. Tamo je početkom prošlog vijeka kockanje bilo zabranjeno. No, od kada je 1931. kockanje ozakonjeno u saveznoj državi Nevadi, a u njoj Las Vegas postao poznat kao grad poroka, industrija kasina u SAD postala je najveća u svijetu.

Posljednjih godina je, međutim, Makao, na obali Južnog kineskog mora, postao kockarska prijestonica svijeta i potisnuo Las Vegas. Prema studiji konsultantske firme PriceWaterhouseCoopers, prihodi od kasina su u SAD u 2007. iznosili čak oko 57,5 milijardi dolara, a očekuje se da 2011. narastu na 79,6 milijardi. Pošto će po toj računici kockarska industrija širom Azije vrijedjeti 30,3 milijardi dolara, SAD bi ipak i dalje mogle imati primat. Ova konsultantska firma takođe je iznijela da bi svjetska kockarska industrija trebalo da u 2011. dostigne vrijednost od 144 milijarde dolara. Sredinom 2007. ona je vrijedjela 101,6 milijardi dolara.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo