Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Benzinska pumpa na sedam spratova

Objavljeno prije

na

Javnost Herceg Novog uznemirila je odluka o izmjenama i dopunama detaljnog urbanističkog plana Tople, kojom se ipak odobrava gradnja benzinske pumpe od sedam spratova s bazenom na vrhu. Projekat je javno okačen u opštinskom holu. Što i ne bi kad je cijela priča, promijenivši plan grada, iznenađujuće glatko prošla sjednicu Skupštine opštine.  SPEKTAKL: Negativne stavove ne dijele samo mnogobrojne gradske nevladine organizacije, već i sami građani. ,,Pumpa ko pumpa”, reklo bi se, uz pitanje šta ona ima kome da smeta ili ne smeta. Ovdje se, međutim, radi, kako kažu i naši sagovornici, o kršenju zakona, uzurpaciji zelene površine i uništavanju „pluća grada”. S druge strane, postoje osnovane sumnje da bi takav objekat mogao biti opasan kako zbog nevjerovatne infrastrukture, tako i zbog svoje apsurdne pozicije. Predviđeno mjesto gradnje je na krivini, koja je sama po sebi opasna, naopako izgrađena i s nagibom koji jedva podržava postojeću saobraćajnu zbrku. Takođe tvrde da postoje kako ekološki, tako i bezbjednosni razlozi protiv gradnje ove nevjerovatne pumpe. Dakle, da bi se izgradilo ovo zdanje, potrebno je oglodati brdo, ući u parcelu i nonšalantno sjesti na postojeći putni pojas. U tom slučaju bi i jedino autobusko stajalište ne malog naselja Topla naprosto bilo pojedeno. Pa bi s tim u vezi, djeca, koja tuda prolaze na putu do škole, dobila na ,,poklon” najnevjerovatniju saobraćajnu petlju, dok bi grad zauzvrat dobio – spektakl.

Usput, ne zaboravimo da bi benzinska pumpa sa 250 tona eksplozivnog goriva, imala u komšiluku, na samo 70 metara, jedno hrišćansko groblje i dvije srednjovjekovne crkve, koje ekspertski dokazano, stoje na kliznoj plohi. Dok bi se s druge strane, na 50 metara vazdušne linije našla osnovna škola (1.000 djece), vrtić (400 djece), Dom zdravlja i policijska stanica.

INTERESI: U Skupštini opštine Herceg Novi dugo se vremena većina odbornika protivila ovakvom projektu. Međutim, politički interesi vladajuće SNP, a bogami i opozicije, promijenili su stavove, pa su se partneri u vladajućoj koaliciji dogovorili da ipak daju zeleno svjetlo za gradnju pumpe.

Jedini su se ovakvoj odluci javno usprotivili dr Ilija Veselinović, član skupštinskog Odbora za ekologiju, kao i odbornici Danilo Ilić i Jelena Begenišić.

,,Izmjena DUP-a Topla nije u skladu s GUP-om Opštine Herceg Novi. Mjesto gdje je predviđena benzinska pumpa sa soliterom, spada u zonu gradskog zelenila. Da bi ovakav plan bio usvojen potrebne su izmjene i dopune GUP-a, a tek onda promjene u detaljnom planu. Ako ovakav plan bude usvojen u Skupštini, jedna ustavna tužba će ga sigurno proglasiti ništavnim”, kaže dr Veselinović. On se obraćao otvorenim pismom gradonačelniku Dejanu Mandiću i skrenuo pažnju da Odbor za urbanizam nije dao saglasnost na navedene izmjene plana, pa je Odbor za zakonodavstvo doveden u pravnu zabludu, te samim tim predlog odluke nije mogao ni da bude na dnevnom redu sjednice Skupštine opštine, ali je i taj napor bio uzaludan.

Saznajemo i to da je izvjesni Radovan Marinović iz Grblja kupio ovu parcelu na kojoj je čuvena gradska okuka od mještanina Milana Vukićevića. Dok je grunt od 560 kvadratnih metara kupljen za normalan iznos, dozvola i prepravka DUP-a iskeširana je sa 35 hiljada eura pod izgovorom javne donacije.

NOĆNA MORA: Dr Veselinović podsjeća na izjavu gradonačelnika Dejana Mandića u predizbornom skupštinskom obraćanju na ovo SNP donatorstvo. Nevladina organizacija AHA, Mladen Rostović i dr Ilija Veselinović provjerili su opštinski konto. Na žalost, nijesu uspjeli pronaći uplaćeni novac, koji je u vrućoj trci za gradonačelnika spominjan kao „novac od značaja u vremenu opšte krize i svjetske recesije”.

Razgovarali smo i s poznavaocima geoloških i geodetskih parametara terena, predviđenog za gradnju benzinske pumpe. Potvrdili su naše sumnje. ,,I onda, kada se gradilo naselje iznad Doma zdravlja, urbanisti tog vremena išli su na ruku pojedincima iz lokalne uprave. Upravo iz tog razloga dobijen je tako nemoguće loš nagib, ne bi li se udovoljilo zahtijevima tadašnjih moćnika”, kažu inženjeri, koji su radi svog mira zatražili anonimnost.

Pred zaključivanje ovog broja Monitora obaviješteni smo od opštinskog nadleštva urbanizma da nam ne mogu pomoći oko fotografije ili nacrta idejnog rješenja pumpe. Iznenada i neobjašnjivo, toliko transparentna pumpa na Toploj postala je izgubljeni i nedodirljivi materijal.

Ali, noćna se mora nastavlja. Kako je moguće, pitaju se naši sagovornici, da niko od potpisnika ove nezakonite promjene detaljnog urbanističkog plana ne vidi djecu i, nedajbože, detonaciju.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo