Povežite se sa nama

MONITORING

Povoljno, dok ne zaboli

Objavljeno prije

na

Ministar finansija Milorad Katnić nastavlja da zadužuje Crnu Goru. Samo nekoliko dana prije odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora, dok je Skupština raspravljala o opravdanosti i zakonitosti proljetošnje odluke o kreditnom zaduženju od 150 miliona, Katnić je sa švajcarskom Kredit Svis Bankom potpisao ugovor o novom kreditu teškom 100 miliona eura. U pitanju je, kaže naš ministar, ,,baš povoljan kredit”. Pogodilo se da i nama baš treba. Valja vraćati već pozajmljeno, platiti urađeno, isplatiti garantovano i (izbori će) kupiti ponešto od onoga što se još kupiti može. Tek, ministar Katnić veli da je najnovijom pozajmicom obezbijeđeno oko 85 odsto iznosa potrebnog za finansiranje ovogodišnjeg budžeta. I to što nedostaje, nije problem, uzajmićemo. Kaže tako Katnićev pomoćnik Nemanja Pavličić. On je poslanike u Skupštini podsjetio da je nedavnim rebalansom budžeta predviđeno da se država, odnosno Vlada, ove godine može zadužiti do 308 miliona eura. A oni su za nepunih sedam mjeseci pozajmili samo 250. Zato će, obećao je Pavličić, Vlada i resorno Ministarstvo finansija „do kraja godine razmotriti mogućnost zaduživanja za preostalih 40 do 50 miliona eura”. Da što ne pretekne dušmanima.

Uz to je Nemanja Pavličić kritičarima u parlamentu pojasnio da je neophodno „dublje bavljenje ekonomijom i međunarodnim finansijama” kako bi se mogle donositi ocjene o tome da li je neki kredit „dobar ili loš”. Konačno smo razumjeli zašto su Milorad Katnić, ministar ekonomije Vladimir Kavarić i premijer Igor Lukšić početkom godine jahali kamile po Maroku. Bez tog specijalističkog znanja oni, vjerovatno, ne bi mogli da rade to što rade. A rade svašta.

Prethodne parlamentarne izbore Crna Gora je, prema kriterijuma Svjetske banke, dočekala u grupi nisko zaduženih zemalja (strani dug manji od 30 odsto društvenog proizvoda). Prema Podacima CBCG, državni dug je 31. marta 2009. iznosio jednu milijardu eura, 28,7 odsto tadašnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). Crna Gora je u tom momentu povjeriocima iz inostranstva dugovala 550 miliona eura – 15,6 odsto BDP. Kalkulator kaže da je u tom momentu svaki stanovnik Crne Gore imao 850 eura državnog duga.

Onda je vlast dodijeljena ekipi iznikloj ispod partijskog šinjela Mila Đukanovića koja je nastavila njegovim stopama. „Vlada kontinuiteta”, kako je opisao premijer Lukšić, uspjela je da državni dug na kraju prošle godine bude skoro 1,5 milijardi eura. Dvije trećine tog novca (1,06 milijardi ili 32,5 odsto BDP) Crna Gora je dugovala povjeriocima u inostranstvu. Postali smo umjereno zadužena zemlja. U međuvremenu, nesposobna i nezasita vlada je dug države dodatno uvećala, tako da ćemo do kraja njenog mandata stići na prag kategorije „visoko zaduženih zemalja” (po mjerilima Svjetske banke, to su zemlje u kojima strani dug prelazi 50 odsto BDP). Da personalizujemo, danas svaki stanovnik Crne Gore nosi teret od 1.924 eura državnog duga. I taj iznos će se ubrzo uvećati.

Lukšićeva Vlada hvali se takvim učinkom, praveći nepristojne ekonomske paralele sa Njemačkom, Francuskom, zemljama Beneluksa…Umjesto da građanima ponudi izvinjenje za niz neistina kojima su obmanjivali ovdašnju javnost. Možda je najmanja od njih tvrdnja s početka mandata Lukšićeve Vlade da državni dug neće preći 45 odsto BDP-a i da će od početka 2012. početi da pada. U tu priču niko nije vjerovao od njenog početka, tako da tu i nema neke obmane. Za razliku od većine onoga što je radila i radi odlazeća Vlada.

Samo ove nedjelje objelodanjene su dvije velike zablude: Prvo su novi vlasnici nikšićke Željezare, predstavnici turskog Toščelika, negirali tvrdnje da se njihova kompanija obavezala da u Nikšić uloži 35 miliona eura, kao što se tvrdilo u vladajućim krugovima i prenosilo (paradržavnim) medijima. Turci su podsjetili da su kupili imovinu kompanije koja je bankrotirala, da imaju namjeru da obnove proizvodnju u njoj ali da nemaju nikakve formalne obaveze što se tiče planiranog obima investicija ili broja zapošljenih.

„Danas smo našli opravdanje zbog čega smo ulagali toliko napora da održimo proizvodnju i kroz stečaj dođemo do strateškog partnera koji će Željezaru pretvoriti u jedan od uspješnih biznis centara”, pohvalio se nakon potpisivanja ugovora sa Toščelikom premijer Lukšić, stvarajući dilemu: ko je održao proizvodnju u Željezari? Vlasnik Neksana, Miodrag Daka Davidović, koga je, kako kaže, taj napor koštao nekih 4,5 miliona eura ili Vlada Crne Gore trošeći novac poreskih obveznika?

U Podgorici je, skoro istovremeno, ministar ekonomije Vladimir Kavarić na sjednici parlamentarnog Odbora za ekonomiju saopštio da ugovor Vlade i CEAC-a Olega Deripaske o partnerstvu u Kombinatu aluminijuma nije moguće raskinuti bez arbitražnog postupka. A on bi, tvrdi ministar, mogao trajati i do 4,5 godine. Ova priča je do crnogorskih poslanika stigla šest mjeseci nakon što je Parlament obavezao Vladu da raskine ugovor sa CEAC-om. Nemamo informaciju na šta je Vlada utrošila vrijeme od februara ove godine. Uglavnom, od tada je dug KAP-a prema EPCG uvećan na 45 miliona. Koliko KAP duguje za poreze i dopinose niko više i ne pita. Vlada je, kao garant nesavjesnog zajmoprimca, platila nešto manje od 25 miliona Dojče banci. Kavarić tvrdi da Vlada svakodnevno radi na tome da spriječi aktiviranje kreditnih garancija od strane mađarske OTP i ruske VT banke. „Iz OTP su nam potvrdili da do toga neće doći do jeseni, a radimo na tome da isto obećanje dobijemo i od VT banke”, rekao je Kavarić. Nije morao pominjati da će, u slučaju neuspjelih pregovora, ili sa prvim danima jeseni, iz državnog budžeta otići više od 100 miliona eura – koji tamo sada ne postoje. Onda će stići novi krediti. Ili će se Vlada dosjetiti mogućnosti da poveća PDV. Pa će se pohvaliti da to rade među posljednjima u Evropi. I da ima nekih kojima je, možda, gore nego što je nama.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo