Povežite se sa nama

MONITORING

S Madone na Cecu

Objavljeno prije

na

Kada su onomad u Budvi održani spektakularni koncerti muzičkih zvijezda Madone i Rolingstonsa koji su ovaj grad pozicionirali kao mjesto vrhunske zabave dostojno gostovanja velikih imena svjetske muzičke scene, budvanska se vlast razmetala kako se više ne može naniže. Pošto je postavljen reper ispod kojeg se ne može ići, bila je zabrinuta koga sa svjetske scene dovesti na plažu Jaz da ne ugrozi uspostavljene standarde. Hvalisanje je potrajalo sve dok je bilo para i sponzora široke ruke, poput Prve banke i ruskog Miraksa, a onda su kola pošla nizbrdo.

Otkrilo se u međuvremenu da je koncert Madone u iznosu od 5,3 miliona eura platila Prva banka novcem poreskih obveznika Crne Gore, dok je generalni sponzor spektakla ruski Miraks, investitor vila na ukletoj Zavali – bankrotirao.

Sve se međutim u Budvi ponavlja, mada na nižem nivou, ali sa gotovo istim pokretačima industrije zabave i građevinarstva kojoj je Budva široko otvorila vrata.

Improvizovanu scenu na Jazu u koju je utrošeno par miliona opštinskih eura zamijenila je diskoteka Top Hill na brdu Topliš iznad Budve, koju vodi istoimeno preduzeće iz Podgorice.

Posrnuli Miraks, glavni sponzor vodećih sportskih, muzičkih i inih dešavanja u Budvi u eri investicionog buma koji je prohujao, naslijedila je u toj ulozi građevinska firma Monterra, novi vlasnik nedovršenog stambenog naselja na Zavali.

Nestali su bilbordi sa kompjuterskom animacijom hotela u obliku jedra i naselja Astra Montenegro, koji su kao krajputaši bili naređani duž jadranske magistrale. Osvanuli su novi sa Monterrinim vizijama Zavale preimenovane u Dukljanske vrtove.

Zavala i Prva banka ponovo su u sferi zabave i biznisa skupa, samo što je Madonu zamijenila Ceca a moskovski Miraks beogradska Monterra.

Vodeća pjevačica srpskog turbo folka najveća je ovogodišnja muzička zvijezda Top Hilla, najpoznatije otvorene diskoteke na Jadranu. Muzički pravac koji promoviše nedavno je u austrijskom magazinu Vice kvalifikovan kao – muzika za idiote.

Gostovanje poznate folk dive Svetlane Cece Ražnatović, zakazano u nedjelju 29. juna, izazvalo je veliko interesovanje javnosti. Sve karte koje su bile u slobodnoj prodaji po cijeni od 20 eura već su u srijedu bile rasprodate. Na dan koncerta biće daleko skuplje. Skoro kao ulaznice za koncert Madone koje su se prodavale po cijeni od 35 eura.

Nastup popularne beogradske pjevačice biće najisplativiji ove sezone u Top Hillu. Ceca se prodavala bolje od Zdravka Čolića, Gorana Bregovića ili Severine.

Beogradski mediji su objavili kako će Cecu u Budvi obezbjeđivati specijalne jedinice crnogorske policije koje se angažuju samo za zaštitu osoba sa VIP predznakom, iste one koje su bile angažovane tokom boravka bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona u Bečićima.

Bila je to markentinška provokacija sračunata da izazove što veće interesovanje za koncert folk pjevačice. Na pitanje Monitora koliko u tome ima istine uslijedio je odgovor iz Uprave policije: „Službenici Posebne jedinice policije i Specijalne antiterorističke jedinice neće biti

angažovani na pružanju zaštite licu S.R. tokom boravka u Budvi.”

Podizanje Cece na nivo Madone ili Mika Džegera kada su državne policijske snage na Jazu bile uveliko angažovane, ovoga puta nije uspjelo.

Diskoteka Top Hill može da primi oko 5.000 posjetilaca. Posjeduje VIP prostor za oko 600 ljudi sa velikim podijumom za igru. Kako Monitor saznaje jedan separe u noći Cecinog nastupa prodaje se po cijeni od 2.000-3.000 eura, zavisno od datuma rezervacije. Što je koncert bliži i cijena je veća.

Cijene pića u Top Hillu su inače takve da se ovo mjesto u žargonu već naziva Top Bill. „Računi su takvi da uši otpadaju. Bez najmanje 100 eura u džepu tamo se ne ide”, kaže mladi poklonik Top Hilla.

Glavni gosti u separeima su pripadnici domaće biznis elite, beogradskih i podgoričkih novobogataša i njihove djece koja se razmeću novcem.

Omiljen im je manir da naručuju preskupe flaše šampanjca, što više to bolje, ne samo da bi pili, nego da bi se njime polivali. Jedna od spektakularnih inovacija je da im plesačica sa plafona, na kome vezana sajlama izvodi razne akrobacije, uručuje šampanjac pogotovu ako je neka jača marka u pitanju.

Žurke posjećuju i mlađi od 18 godina koji piju alkohol bez ograničenja i dočekuju zoru u Top Hillu, kažu sagovornici Monitora.

To je jedina diskoteka na otvorenom koja radi uz glasnu muziku do zore. Na buku sa Topliša koja remeti dogovoreni noćni mir žale se mještani i vlasnici drugih barova i diskoteka.

Privredno preduzeće Top Hill d.o.o. iz Podgorice zakupac je opštinskog prostora na kojem se diskoteka nalazi, u narednih 30 godina po cijeni od 300.000 eura godišnje.

Na javni poziv koji je početkom juna ove godine raspisala Opština Budva, stigla je samo jedna ponuda koju je u ime firme Top Hill podnijela Jelica Petričević, izvršna direktorka i ovlašćena zastupnica kompanije čiji je osnivač kiparska firma Domino Investment.

Jelica Petričević je bivša direktorka Prve banke koja je u vlasništvu članova porodice Mila Đukanovića, bivšeg premijera i lidera DPS.

Mjesečna cijena najma zemljišta i postojećih objekata od 15 juna do 15 septembra iznosi oko 70.000 eura dok će u van sezoni oko 14.000 eura.

Diskoteka je izgrađena na mjestu rezervisanom za projekat Akva parka, najvećeg vodenog grada na Balkanu, čiji je idejni tvorac i promoter bio Aleksandar Tičić, bivši menadžer Budve i direktor Agencije za planiranje.

Kada je kapitalni projekat lokalne uprave u koji je Opština uložila oko 15 miliona eura propao i postao jedna od afera kojom se bavi državno tužilaštvo, Tičić je prešao na nove dužnosti u Podgoricu i postao pravi kolekcionar državnih funkcija, od vladinog savjetnika za kapitalne projekte, preko sekretara Savjeta za privatizaciju i kapitalne objekte do direktora Uprave za sport i mlade.

Propalu investiciju na Toplišu spašava tada sveprisutni Miraks i na tom mjestu 2009. gradi diskoteku Miracle lounge koja je radila samo jedno ljeto.

Na oko 5.000 kvarata Rusi su izgradili takozvani Action park, sa dva bazena, restoranom i zabavnim parkom gdje su organizovane žurke i koncerti poznatih domaćih i inostranih muzičara. Nakon kraha ruske građevinske firme, Topliš preuzima firma Top Hill nepoznate vlasničke strukture skrivene iza of šor kompanije na Kipru.

U posao se uključuje Monterra najjača građevinska firma na primorju koju u javnosti predstavlja Rus Igor Beljuhno.

Monterra se uvlači u sve pore društva baš kao i njen prethodnik Miraks. Finansijski podržava sportska nadmetanja, razne aktivnosti Opštine i Vlade sa posebnim akcentom na muzičke hepeninge u Top Hillu.

Monterra uz Tonija Cetinskog, uz Dina Merlina… Monterra i Željko Joksimović, propagandne su poruke sa bilborda i sajta ove firme.

Monterra je imala ulogu zvaničnog sponzora nedavno održanog 2BS Foruma o bezbjednosti regiona u hotelu Splendid, održanog pod pokroviteljstvom Vlade.

Predstavnik Monterre je bilo član zvanične delegacije Opštine prilikom posjete američkom gradu Vest Palm Biču na Floridi sa kojim se Budva pobratimila na inicijativu novih vlasnika Zavale, grupe ruskih i ukrajinskih kupaca nedovršenih apartmana, od kojih neki posjeduju američko državljanstvo.

Iza aktivnosti ove građevinske firme i podrške Top Hillu stoji veliki biznis. Monterra dobija sve značajnije građevinske poslove na primorju. Planira gradnju stambenih, apartmanskih i trgovačkih kompleksa u Budvi, na Zavali, na Svetom Stefanu i na sjeveru države, u Kolašinu.

Čvrste su i isprepletane veze lokalne uprave, Prve banke i Monterre.

Vlast, zabava i građevinarstvo u Budvi su dobitna kombinacija.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo