OKO NAS
Povratak u vrh
Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Gotovo da nijedan poraz u crnogorskoj sportskoj istoriji nije lakše primljen od ovoga potonjeg – u finalu Svjetskog prvenstva u vatrepolu u Barseloni. Izgubili smo od bolje ekipe, ispustili zlato, ali dobili tim koji se diže iz mrtvih kad je najpotrebnije, pravi fajterski tim
Posljednji udarac, da nas odvede u produžetke, i omogući da se još nadamo najsjajnijem odličju na planeti imao je Draško Brguljan, dok smo imali igrača više, ali njegova je lopta završila na bridu šake te noći izvanrednog golmana Viktora Nađa. Bio je to momenat koji je razočarao mnoge, ali bez očajavanja, jer smo se, poslije sunovrata na Olimpijadi, mogli ponovo ponositi našim momcima. Ponositi, jer stići u finale nakon 0:3 i igre koja je izazivala očaj i nevjericu, pošto sve što je funkcionisalo protiv Italije i Srbije – nije i protiv Mađara, nije mala stvar.
Malo ko je mogao slutiti da će se naš tim vratiti u meč nakon nestvarno loše realizacije u prvoj četvrtini i prvog gola koji je bio, uličarskim žargonom rečeno – „frljoka”,u trenutku kad je Brguljan bio potopljen od dva igrača. Mađari su imali vrlo pokretljivu odbranu, a onda je, kao za inat krenuo apsolutno sve da brani golman Nađ, razbranivši se tako sa pet odbrana u prvih osam minuta. Neočekivano, znajući naš mentalitet, „ajkule” nisu padale u malodušnost, strpljivo su stizale rezultat i držale „egal” sve do kraja. Istina, stalno smo jurili za Mađarima i njihovom prednošću od +1 ili +2, ali nismo bili daleko ni od vođstva, ni od konačnog trijumfa, samo da je bilo malo više sreće i prisebnosti.
Jeste, bilo je tuge, kao uvijek kad se izgubi nešto što je bilo nadohvat ruke, i što je gotovo opipljivo izgledalo, ali ni izdaleka onakve kao nakon mečeva kojih ne želimo ni da se sjećamo, kad je bronza izgubljena poslije tri gola prednosti u samom finišu, i nakon slika koje su svakome u Crnoj Gori morale da se urežu u pamćenje: euforični narod na aerodromu čeka rukometašice, a vaterpolisti gotovo krišom, posramljeni, ulaze u svoje prevozno sredstvo, a da im se niko i ne obraća.
Kolektivna katarza sportske nacije već je bila doživljena u četvrtfinalu, u najtežem meču na Šampionatu, onom protiv Srbije. Nije to bilo samo radi mučnog poraza na Olimpijadi, već zbog svih socio-kulturološko-nacionalno-itd. okolnosti u kojima meč ove dvije ekipe ne može emocionalno proći kao drugi meč. Na kraju, pobijeđena je jedna od najboljih reprezentacija planete, ako ne i najbolja, i samo su nijanse odlučivale ko će ići dalje u borbu za medalju.
Rezultat se u četvrtfinalu lomio svaki čas, moglo je prevagnuti i na jednu i na drugu stranu, ali, na svu sreću, ovoga smo puta mi bili miljenici boginje Fortune. Zasluženo. Na minut i 10 sekundi prije kraja, Aleksandar Ivović je „iz druge prostorije” opalio bombu koja se zakoprcala iza leđa nemoćnog Gojka Pijetlovića. Uslijedila je rovovska borba prsa u prsa, nakon koje je, tri sekunde prije kraja, kada je Srbija imala dva igrača više, svoj status junaka potvrdio izvanredni golman Miloš Šćepanović. U posljednjoj sekundi je odbranio šut sugrađanina iz Novog koji igra za Srbiju Andrije Prlainovića, za nevjerovatno slavlje širom države.
U polufinalu su ,,ajkule” demonstrirale superiornost, kakva davno nije viđena, što se završnice velikih takmičenja tiče. Odbrana je funkcionisala besprijekorno, a Italijani su bili toliko satjerani u ćošak i poniženi da su promašivali čak i ono što bi pogodila trećerazredna ekipa. Dominacija je bila tolika da se činilo kako prekomorske komšije ne mogu dati gol sve da igraju, mornari bi rekli, „poluvrijeme-podne”, dok su naši punili mrežu protivničkog golmana prilično lako. Koliko su bili moćni u odbrani, pokazuje činjenica da su dojučerašnji šampioni planete do drugog gola čekali skoro 13 minuta, a da je pobjednik odlučen prije odlaska na veliku pauzu! U posljednju četvrtinu crnogorska reprezentacija je ušla sa ogromnom prednošću od 9:4 i ,,povukla ručnu”, ne umarajući se mnogo, ne igrajući ofanzivno i čekajući da vrijeme prođe, odnosno, kako je stajalo u podnaslovima italijanskih listova, „da dozvoli komšijama častan poraz”.
Bez želje za panegirikom i neprimjerenim uzdizanjem, a svakako uz isticanje ogromnog uspjeha naših vaterpolista, valjalo bi se podsjetiti kako je sve počelo, i kako su „ajkule” krenule sa takmičenjem. A start je bilo loš, da gori nije mogao biti. Zato je i podizanje iz ambisa bilo teže. I slađe. U prvoj utakmici dočekala nas je i iznenadila Grčka, a poraz od dva gola minusa nije ni približno pokazivao jasno stanje stvari u bazenu. Naši su bili potpuno nemoćni, neprepoznatljivi, a prvi su gol dali, što je za „vjerovali ili ne”, minut i 14 sekundi prije kraja treće četvrtine, i to iz peterca, kada je Aleksandar Ivović smanjio na 4:1! Prije tog pogotka nisu realizovali šest napada s igračem više, od čega četiri puta nisu ni šutnuli na gol Calkanisa, ali je sreća što je grčki šamar došao već na početku, pa je bilo vremena za otriježnjenje i trijumfalan povratak.
Bilo bi besmisleno, u euforiji nakon svjetskog srebra, izdvajati nekoga, jer je ekipa kao kolektiv djelovala izuzetno jako, a i pojedinačan učinak svakog igrača bio je odličan, međutim, ako bi se moralo, to bi svakako bio golman Miloš Šćepanović. Branio je maestralno šuteve vaterpolista Srbije i Italije, podigao i „pumpao” kompletnu reprezentaciju u finalu, kada je sve izgledalo izgubljeno, odbranivši peterac Mađarima, hladnokrvno je rješavao situacije ,,jedan na jedan” i u momentima kada su igrači bili na metar od njega ili bliže. Bio je pravi stub reprezentacije, karijatida na koju su se mogli osloniti naši reprezentativci i upuštati se u borbu sa kolosima svjetskog vaterpola, na drugoj strani bazena. Niti jednog momenta tokom šampionata nije „pao”, čitavim trajanjem prvenstva ulivao je nevjerovatnu sigurnost. Nije proglašen za najboljeg golmana šampionata samo zato što nismo uzeli zlato.
Reprezentacija je u Barseloni dobila s novim ljudima novu sigurnost, uz već oprobane „stare kuke”. Braća Janović, Brguljani, Ivović, imaju pojačanja od kojih je svakako najprijatnije iznenađenje Filip Klikovac, koji je izrastao u pravog, dobrog centra na duže staze. Tu su i dojučerašnji Makedonac Mišić, pa Igo Kruzija koji je hladnokrvno pucao ka golu Mađara kad to niko nije očekivao…
I najzaslužniji – capo parade, Ranko Čapro Perović, mirni mag vaterpolo taktike.
,,Ajkulama” je na podgoričkom trgu priređen veliki doček, kako i priliči. Doduše, ikonografija i izvođači – voditelji na bini su uglavnom isti svaki put, samo se sportisti mijenjaju, i nije taj program baš toliko dosadan, samo da su prilike za slavlje češće. I da se pjeva himna, kao ovaj put.
Vaterpoliste je prvo primio u Vili Gorica predsjednik Vlade Milo Đukanović, a potom su se autobusom, sa otvorenim krovom, dovezli do trga kojim su se orile navijačke pjesme. Brojne građane na trgu u nedjelju veče zabavljali su crnogorski pjevači: Slobodan Kovačević, Sergej Ćetković, Bojan Marović, Knez, grupa Perper, Nina Žižić, Božo Bulatović, bubnjar Dragoljub Đuričić, a u nadahnutom i emotivnom govoru potpredsjednica Olimpijskog komiteta Zorica Kovačević sažela je čitavu priču o uspjehu vaterpola iz male države u poznatu maksimu: ,,Boj ne bije svijetlo oružje, no boj bije srce u junaka”. Baš tako.
Željko MILOVIĆ
Čarter za ministre i rodbinu
Uprava Montenegro airlinesa je za Barselonu poslala avion kojim je skoro stotinu privilegovanih pojedinaca otputovalo na finale Svjetskog prvenstva u vaterpolu, a igrači i stručni štab su se vratili redovnom linijom druge kompanije. U toj odabranoj ekipi nalazilo se na desetine funkcionera Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije i njihovih članova porodica, rodbine i prijatelja.
Avionom Montenegro airlinesa su, o državnom trošku, na meč Crna Gora – Mađarska, prema pisanju Dana i Dnevnih novina, odletjeli ministri: Branimir Gvozdenović i Branislav Mićunović, poslanik DPS-a Zoran Jelić sa sinom, supruga ministra saobraćaja Ivana Brajovića, bivši ministar ekonomije Darko Uskoković, član Borda direktora Montenegro airlinesa Tufik Bojadžić sa sinom, direktor Fonda za zdravstvo Kenan Hrapović sa dva člana porodice, kćerka direktora Aerodroma Crne Gore Milovana Đuričkovića, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu unutrašnjih poslova Ivan Ivanišević sa suprugom, novinar Nebojša Redžić…
Dnevne novine navode da je među putnicima bio i ambasador Crne Gore u jednoj arapskoj zemlji ne navodeći ime, dok se na spisku putnika nalazi i ime Eraković A. Ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je Aleksandar Eraković.
Kako tvrdi sagovornik Dnevnih novina, svi su putovali besplatno.
,,Čarter let koji je kompanija Montenegro airlines organizovala uoči finalnog meča Evropskog prvenstva u Barseloni je dogovoren sa Vaterpolo savezom Crne Gore. Dio leta je prodat, dok je ostatak ponuđen sponzorima i svim kompanijama koje su učestvovale u uspjehu naše vaterpolo reprezentacije, kao i resornim ministrima i saradnicima sa kojima imamo kvalitetnu i kontuiniranu saradnju tokom cijele godine”, naveo je u saopštenju komercijalni direktor Montenegro airlinesa Novica Vulić.
Funkcioner Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović, u izjavi za Radio Slobodna Evropa, kazao je: „Ova vlast je potpuno izgubila kompas i jednostavno više nemaju nikakvu vezu sa onim što je realni život građana Crne Gore. Mislim da je to jedan kontinuitet bahatog ponašanja na koje su navikli prije svega rukovodioci DPS i SDP-a”.
R. M.
Komentari
Izdvojeno
ISTRAŽIVANJE FORUMA MNE: POLOVINA CRNOGORSKIH UČENIKA VJERUJE DA SE PROBLEMI RJEŠAVAJU NASILJEM: Crno bijeli svijet
Objavljeno prije
11 satina
13 Decembra, 2025
Istraživanje Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja pokazuje da 46 odsto učenika vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem ili agresivnim djelovanjem. Takođe, vjeruju da su neprijatelji svi koji drugačije misle
Kada je krajem prošle godina izašla studija Centra za građansko obrazovanje (CGO) koja je pokazala značajnu konzervativnost kod mladih u Crnoj Gori u pogledu vjerske i etničke pripadnosti, javnost je bila šokirana. Međutim, ovogodišnje istraživanje Fourma MNE pokazuje još drastičnije rezultate – mladi su radikalizovani, ne vjeruju u pozitivne društvene vrijednosti i imaju problematične uzore.
Istraživanje Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja je sprovedeno u saradnji sa Zavodom za školstvo, a obuhvatilo je preko 7.000 crnogorskih učenika i učenica uzrasta od 13 do 18 godina. Iz Foruma MNE su kazali da je značajan broj mladih, u prosjeku oko 50 odsto, isključiv u mišljenju – svijet vide jednostrano, kroz suprotstavljene kategorije: „crno – bijelo“ „naši – njihovi“, „mi smo dobri, oni su zli“, „pravi vjernici protiv nevjernika“, „patriote protiv izdajnika“ itd, skloni su odbacivanju dijaloga i kompromisa – polovina učenika i učenica veruje da su njihovi stavovi apsolutno ispravni i da su im „neprijatelji“ svi koji drugačije misle.
Takođe, ukazuju da značajan broj učenika i učenica manifestuje socijalnu distancu prema osobama drugačijeg političkog opredjeljenja (38 odsto), prema osobama sa fizičkim invaliditetom (36,5 odsto) ili sa oštećenjem vida ili sluha (30 odsto), te u odnosu na osobe druge vjere i druge nacionalnosti (24 odsto).
„Učenici i učenice idealizuju nasilje i ekstremne metode rješavanja problema, njih 46 odsto vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem ili agresivnim djelovanjem… Analiza stavova mladih ukazuje na značajnu prisutnost konzervativnih i tradicionalnih društvenih vrijednosti u njihovim socijalnim interakcijama. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi prilikom upoznavanja i druženja vode računa o nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti – za 37 odsto učenika i učenica važna je nacionalna pripadnost, a za 44 odsto vjerska pripadnost“, navodi se u saopštenju Foruma MNE.
Da je agresija glavni alat rješavanja problema, pokazuju i puni stupci dnevnih novina i portala o vršnjačkom nasilju.
Menadžerka projekta Anđelija Lučić kaže da mladi u našoj državi nemaju povjerenja u pozitivne društvene vrijednosti i da se oslanjaju na društveno vidljive, ali vrijednosno problematične uzore. Kaže da je samo jedan od citata – „Bitno je da budeš istaknut u društvu, nije bitno kako se do toga dolazi.“
„Mladi su pod uticajima influensera i vršnjaka tako da nekako nemaju povjerenja u to da se pošten rad, učenje i trud isplate“, kazala je Lučić.
Psihološkinja Anđela Nikčević ocjenjuje da su rezultati prilično uznemirujući. Ističe da ih je nužno razumjeti, sagledati i pronaći način da se sa mladima radi kako bi se situacija promijenila.
„Ako uzmem koncept načina na koji učenici tretiraju ispunjavanje upitnika i njihov odnos prema ispitivanje onoga što oni jesu danas, uz činjenicu da su vrlo skloni da percipiraju da, iako kažete da je sve anonimno, danas postoji snažan prizvuk toga da će ’neko znati šta sam ja rekao’. ’Ja ću onda odgovoriti ono što se od mene očekuje za svaki slučaj’. U tom kontekstu moram pružiti svoj uvid i da kažem da me u tom kontekstu ovi odgovori zastrašuju“, kazala je Nikčević.
Istraživanje identifikuje i nekoliko međusobno povezanih izvora ranjivosti mladih, poput narušenih sistema vrijednosti, nepovoljnih društvenih okolnosti obilježenih korupcijom, kriminalom i normalizacijom nasilja, te snažnog uticaja konzervativnih i tradicionalnih normi koje nerijetko proizvode obrasce društvene isključivosti. Istovremeno, obrazovni sistem, iako formalno promoviše vrijednosti dijaloga, tolerancije i građanske odgovornosti, u praksi se suočava s ograničenjima koja umanjuju njegovu preventivnu i vaspitnu funkciju.
“Sve nam ovo govori da je neophodno razviti sveobuhvatan set mjera koje će istovremeno djelovati na individualnom, obrazovnom i društvenom nivou. Potrebno je razviti i primijeniti integrisane obrazovne programe koji sistemski podstiču demokratsku kulturu, medijsku pismenost i etičko promišljanje, uz aktivno uključivanje mladih u procese donošenja odluka i oblikovanja društvenog života“, navodi se u istraživanju.
Efikasna prevencija nasilnog ekstremizma i društvene polarizacije zahtijeva pažljivo osmišljene programe koji su prilagođeni specifičnom kontekstu zajednice. Prilagodljivost programa podrazumijeva uzimanje u obzir lokalnih potreba, odnosa moći, formalnih i neformalnih mreža, kao i strukturnih karakteristika zajednice u kojoj se program sprovodi.
Na kraju, izgradnja povjerenja mladih u institucije predstavlja ključni preduslov za jačanje njihove otpornosti na društvenu polarizaciju. Povjerenje mladih (a i većine ostalih grupa) u institucije gradi se kroz transparentnost, odgovornost u donošenju odluka, dosljednu primjenu pravila i zakona, poštovanje etičkih standarda i aktivno uključivanje građana u procese odlučivanja.
Mladi osjećaju nedovoljnu empatiju kod vršnjaka
Učenici procjenjuju da oko 50 odsto mladih, njihovih vršnjaka, nema dovoljno saosjećanja, empatije prema onima koji su u teškoj situaciji, koji su ugroženi i koji pate. U isto vrijeme smatraju da bi trećina njihovih vršnjaka izbjeglo da se druži i sjedi u klupi sa osobama druge vjere, druge nacionalnosti, drugačijeg političkog opredjeljenja.
„Manjak empatije i raširenost socijalne distance u društvu mladi objašnjavaju tradicionalnim kulturnim obrascima ’hladnog društva’, društva u kojem se ’osuđuje izražavanje emocija’, društva koje ne prihvata ’nove obrasce ponašanja’, raširenim stereotipima i predrasudama posebno prema osobama homoseksualnog opredjeljenja, osobama sa HIV-om, osobama sa mentalnim poremećajima, ali i nedostatkom komunikacije i socio-emocionalnih vještina“, navodi se u istraživanju.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
CIN-CG: RASTUĆI TALAS MIZOGINIJE I PRIJETNJI U JAVNOM PROSTORU: Novinarke i aktivistkinje pod udarom
Objavljeno prije
11 satina
13 Decembra, 2025
Dramatičan porast prijetnji, mržnje i zastrašivanja žena u javnom životu Crne Gore
Nakon izjave direktorice CIN CG Milke Tadić-Mijović da prvi čovjek Pljevalja Dario Vraneš baštini ,,sve što nije građanska i slobodarska antifašistička Crna Gora”, Vraneš se potrudio da to potvrdi. Zloupotrebljavajući Njegoševe stihove na Instagramu je prenio dio izjave Tadić-Mijović i odgovorio: ,,Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.
Usljedile su brojne reakcije na Vranešovu uvredu, uz primjetno odsustvo osude partija koje sa njegovom čine vlast. Ipak, dvadeset poslanica Skupštine, od ukupno 23, saopštilo je da najoštrije osuđuju ,,neprimjerene i ponižavajuće riječi koje je Vraneš uputio Tadić Mijović”. Saopštenje je potpisala i jedna od tri poslanice Vranešove NSD – Bojana Pićan, kao i jedina poslanica najbližeg koalicionog partnera te stranke – Jelena Kljajević iz DNP.
Predstavnici NVO i građanski aktivisti zatražili su pokretanje odgovarajućih postupaka protiv Vraneša pred nadležnim institucijama, a od njegovog koalicionog partnera, premijera Milojka Spajića (PES), da hitno omogući razrješenje predsjednika Opštine Pljevlja.
Vraneš je uputio izvinjenje svim ženama uz dodatak da mu nije bila namjera da vrijeđa. Pokušao je da objasni ,,da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične”.
Na dijelu portala i društvenih mreža uslijedile su najogavnije poruke mizoginije i mržnje prema novinarki.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, po službenoj dužnosti, formirao je predmet zbog uvredljivog komentara, kao i Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Pljevlja.
Ovo je 26. slučaj napada i prijetnji novinarima od 28 tokom ove godine, prema podacima regionalne mreže Safejournalist, najpotpunijoj bazi podataka napada na medijske radnike. Trend koji je uočljiv proteklih godina, nastavlja se. Od svih napada ove godine, čak je 16 usmjereno prema novinarkama. Onlajn napadi i prijetnje novinarkama najučestaliji su, zabilježeno je 13 takvih slučajeva.
,,Novinarke sajber prostor vide kao veliki izvor prijetnji, za razliku od stvarnog života gdje malo ko može doći i vrijeđati te u lice. Mi smo zabilježili ponovljene prijetnje silovanjem, ubistvom…”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Marijana Camović-Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore.
Najviše prijetnji preko društvenih mreža, tokom ove godine, upućeno je novinarki Vijesti Jeleni Jovanović, koja zbog ranijih napada i prijetnji ima 24 sata policijsku zaštitu, i Danici Nikolić, urednici M portala.
Jovanović je prijavila 13. aprila da joj je ženska osoba koja se predstavila kao Milica Ćuk prijetila smrću, zbog teksta koji je objavljen u tom mediju. Naknadno je prijetnje ponovila mejlom. Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv državljanke Srbije M.Ć. (36) zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Anonimnu prijeteću poruku sa telefonskog broja iz Bosne i Hercegovine Jovanović je dobila 13. septembra. Policiji i tužilaštvu rekla je da ne zna ko stoji iza poruke, ali da može biti bilo ko od članova organizovanih kriminalnih grupa o kojima godinama izvještava.
U oktobru , Jovanović je prijavila da je nepoznata osoba na Fejsbuk nalogu „Niko Kater“ objavila njenu fotografiju, koju je bez dozvole preuzela sa njenih društvenih mreža, uz tvrdnju da je Jovanović uhapšena. Istog dana, u svoj inboks primila je niz prijetećih poruka, uključujući uvrede i komentare na nacionalnoj osnovi. Bjelopoljska policija saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv M. K. iz tog grada zbog sumnje da je ugrozio sigurnost novinarke.
Urednica „M portala“ Danica Nikolić je 28. februara 2025. primila mejl prijetećeg i uvredljivog sadržaja, sa čim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti.
U dva navrata ove godine, Nikolić je prijavila prijetnje smrću. Prijetnje smrću i silovanjem ovoj novinarki stižu već tri godine. Nikolić je na saslušanju rekla da od 10. septembra 2022, kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas ništa nije učinjeno.Dodala je da je besmisleno da prijetnje dalje prijavljuje.
Uprava policije je u septembru ove godine identifikovala osobu za koju se sumnja da od decembra 2022. godine prijeti urednici M portala, saopšteno je iz policije. Nikolić je izjavila da se radi o Branku Uroševiću, državljaninu Australije, te da je policija konačno saopštila „ono što znaju već gotovo tri godine, minus par mjeseci“. ODT Podgorica izdalo je nalog da se protiv Uroševića, koji je osumnjičen da je u kontinuitetu prijetio urednici M portala, podnese krivična prijava.
,,Od 2021. do 2024. godine novinarke u Crnoj Gori doživjele su razne oblike napada. Bilo je ozbiljnih fizičkih napada i prijetnji po život ali ubjedljivo najučestaliji oblik napada su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji od kojih je većina on-line. Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve. Iz sumiranih podataka može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare”, kaže za CIN-CG Camović-Veličković.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u svom izvještaju o radu za 2024., konstatuje da se ,,najveći broj reagovanja i saopštenja Zaštitnika odnosio na uvredljiv govor, govor mržnje, online prijetnje i zastrašivanja, kao i primjere mizoginije i seksizma”.
Da nasilje nad ženama u digitalnoj sferi predstavlja jedan od najrasprostranjenijih vidova nasilja nad ženama i privlači pažnju međunarodnih tijela i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, saopštio je zaštitnik Siniša Bjeković. Naveo je da su žene u političkom životu Crne Gore veoma targetirane i izložene ovoj vrsti nasilja. Podsjetio je i da ta institucija godinama upozorava na sve veće prisustvo ove pojave, ali da se nažalost stanje ne mijenja. On smatra da problem nije zakonodavstvo već njegova primjena.
Iz Društva profesionalnih novinara (DPNCG) nedavno su saopštili da je posljednjih godina primijetan rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama,što potvrđuje i statistika, i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke.
Kako su naveli, sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka od kojih se osam tiču novinarki. Donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke. Podaci UP, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih slučajeva u 2024. – 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025. (zaključno sa 20. oktobrom), 13 se tiče novinarki.
Na udaru su i civilne aktivistkinje i političarke. Sa teškim uvredama i napadima suočavale su se Andrijana Vuković, Dragica Sekulić, Vesna Bratić, Draginja Vuksanović-Stanković.
Nakon što je ljetos šef poslaničkog kluba DPS Danijel Živković prijetio potpredsjednici Skupštine iz vladajućih Demokrata Zdenki Popović, reagovala je i Silvana Koh Merin, predsjednica Žena političkih liderki (WPL). ,,Prijetnje i nasilje su dio opisa posla. Kao i mizoginija i seksizam. Ne. Ćutanje to dozvoljava. Kada se dogodi, mora se jasno osuditi”, napisala je Koh Merin.
Po brutalnosti su se isticali napadi na dugogodišnju kritičarku vlasti, direktoricu MANS-a Vanju Ćalović. U martu ove godine na Fejsbuk stranici koja promoviše aktuelnu vlast objavljena je fotografija koja aludira na prljavu kampanju koju je protiv ove civilne aktivistkinje bivša vlast vodila u tabloidu Informer 2014. godine.
Krajem ljeta, Demokrate su direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević optužili da pokušava da spriječi „veting“ u bezbjednosnom sektoru kako bi u službi ostali oni ,,koji su služili mafiji”. Napadi su nastavljeni na portalima bliskim vlasti na kojima je objavljen diskreditujući tekst protiv njenog muža.
Krajem prošlog mjeseca DPN je pokrenulo inicijativu da se u Krivični zakonik, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i sve žene koje se bave poslom od javnog interesa, a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
VRHOVNI SUD UTVRDIO DA JE DRŽAVA ODGOVORNA JER NIJE ZAŠTITILA ŽRTVU PORODIČNOG NASILJA: Važan iskorak
Objavljeno prije
11 satina
13 Decembra, 2025
Sudije Vrhovnog suda donijele su odluku kojom je Crna Gora obavezana da isplati oko 26 hiljada eura Baranki O. A, zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja od strane njenog supruga V. DŽ, koji je 15.novembra 2015.godine ubio njenog oca
Da su nadležni organi svojim nepostupanjem doprinijeli tragediji koja se sredinom novembra dogodila u mjestu Čanj, nadomak Bara, po prvi put jasno u svojim odlukama navode sudije Vrhovnog suda Crne Gore. Oni su donijeli odluku kojom je Crna Gora obavezana da isplati skoro 26 hiljada eura Baranki O. A, zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja od strane njenog supruga V. DŽ, koji je 15.novembra 2015.godine ubio njenog oca.
„ Vrhovni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu reviziju Države Crne Gore i potvrdio pravosnažnu odluku kojom je država obavezana da tužilji O.A isplati 25.813 eura, i do 20.900 eura na ime nematerijalne štete, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i 4.913 eura za zaštitu porodičnog troška, kao i 4.913 eura za zaštitu troškova parničnog postupka“, navodi se u saopštenju.
Sud je, kako se dodaje, utvrdio da nadležni organi nisu sproveli niti ranije izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiranja supruge tužilje iako je postojao visok i očigledan rizik od ponavljanja nasilja.
„V.Dž. je već kršio sudske mjere zabrane približavanja tužilji i njihovoj djeci, kao i mjeru zabrane uznemiranja i uhođenja, koje su mu bile izrečene u trajanju od tri mjeseca. Uprkos brojnim prijavama i obavještenjima policije da je tužilja primala uznemirujuće telefonske poruke i da su mjere prekršene, izostale su hitne i djelotvorne radnje države radi njene zaštite. Suprug tužilje, V. Dž, višestruko osuđivan, je 15. novembra 2015. godine, u večernjim satima, u porodičnoj kući roditelja svoje supruge O. A, u naselju Čanj u Baru, u prisustvu njihovog dvoje maloljetne djece, vatrenim oružjem izvršio teško krivično djelo“, navode sudije Vrhovnog suda.
Naoružan automatskim puškom, nakon nasilnog ulaska u kuću, ispalio je više projektila u pravcu svoje bivše supruge, njene majke i oca, nanijevši im teške tjelesne povrede. Od zadobijenih povreda njen otac je preminuo na licu mjesta.
Vrhovni sud je zaključio da se ove posljedice mogu dovesti u direktnu vezu sa nečinjenjem nadležnih državnih organa i neizvršavanjem izrečenih zaštitnih mjera.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud se pozvao na domaće zakonodavstvo, Istanbulsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava, naglašavajući da se država ne može generalno smatrati odgovornom za akt nasilja koje počine privatna lica. Međutim, odgovornost države nastaje onda kada ona na svoju dužnost djeluje u cilju ispunjenja nasilja nad žrtvom, da preduzme sve razumne korake radi njene zaštite, kao i da obezbijedi brzo i djelotvorno istraživanje izvora o nasilju u porodici, budući da ima obavezu da zaštiti sva lica u svojoj nadležnosti od nasilja koje nad njima počinje privatna lica.
Ovom presudom, kako su zaključile sudije Vrhovnog suda, potvrđeno je da obaveza države ne prestaje formalnim donošenjem zaštitnih mjera, već zahtijeva njihovo hitno, posljednje i stvarno sprovođenje, što predstavlja značajan korak u jačanju institucionalne odgovornosti i zaštite prava žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori.
Ubistvo se dogodilo 15. novembra 2015.godine u Čanju. Suđenje za ovaj slučaj bilo je zatvoreno za javnost, a na kraju postupka Džinkić je osuđen na 20 godina zatvora.
Nakon odluke Vrhovnog suda uslijedile su i prve reakcije. Advokat Nebojša Asanović presudu je okarakteriosao ohrabrujućom, uz napomenu da to ništa ne znači bez pokretanja individualne odgovornosti svih.
„Treba jasno odrediti, po imenu i prezimenu, koji su državni službenici policije i tužilaštva, a možda i drugi, direktno odgovorni zbog nepreduzimanja odgovarajućih mjera protiv izvršilaca krivičnih djela ili prekršaja zbog nasilja u porodici, a što je u ovom slučaju rezultiralo i ubistvom jedne osobe i teškim tjelesnim povredama druge“, ocjenio je on u razgovoru za Portal RTCG.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da je Vrhovni sud zaključio da postoji direktna veza između teških posljedica i nepostupanja državnih organa, odnosno neizvršavanja izrečenih zaštitnih mjera.
„ Sada Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, po mom mišljenju, mora da pokrene postupke protiv konkretnih državnih službenika koji su zbog svojih propusta u radu direktno odgovorni zbog navedenog nasilja u porodici i s tim u vezi pretrpljene štete koju sada država mora zbog njih da plati, ali i da podnese krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv takvih zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja ili nesavjesnog rada u službi“, ocijenio je advokat.
Neda Radović iz NVO „Sistem“ kaže da presuda otvara prostor i drugim žrtvama da pokrenu postupke protiv države u situacijama gdje je izostalo blagovremeno djelovanje uprkos jasnom riziku. Ističe da je presuda Vrhovnog suda važan korak, ali dubinska institucionalna promjena mora biti svakodnevna praksa, a ne reakcija tek nakon tragedije.
„Presuda predstavlja prelomni trenutak u sudskoj praksi, jer po prvi put eksplicitno utvrđuje da država ne samo da mora donijeti zaštitne mjere, već ima obavezu da ih sprovede hitno, dosljedno i djelotvorno. Samo formalno postojanje mjera nije dovoljno: kada institucije ne postupaju, država snosi odgovornost. Ovakav pristup uvodi viši standard institucionalnog djelovanja, ali i odgovornosti“, kazala je Radović.
Dodaje i da presuda jasno šalje poruku – propusti u zaštiti žrtava nijesu prihvatljivi.
„Zbog toga ona nesumnjivo otvara prostor i drugim žrtvama da pokrenu postupke protiv države u situacijama gdje je izostalo blagovremeno djelovanje uprkos jasnom riziku. Istovremeno, vjerujemo i očekujemo da presuda djeluje preventivno: da podstakne institucije da unaprijede svoje postupanje, kako bi se tragedije spriječile prije nego što dođe do mogućnosti naknadne odgovornosti. Kao organizacija koja se bavi zaštitom žrtava nasilja, pozdravljamo ovakvu odluku i već uočavamo određene pomake u praksi. Nadamo se da će praksa blagih kazni i tolerisanja kršenja mjera zaštite ostati u prošlosti“, kazala je Radović.
Prema njenim riječima, u slučajevima porodičnog nasilja, propusti su bili višeslojni i nastali su u koordinaciji policije, tužilaštva, sudova i sistema nadzora nad sprovođenjem zaštitnih mjera.
„Uprkos brojnim prijavama i jasnim indikatorima visokog rizika, policija nije blagovremeno reagovala. Sudovi su izricali mjere, ali su one ostajale bez stvarnog nadzora, pa je sistem kontrole njihovog poštovanja praktično bio neefikasan. Upravo u tim pukotinama institucionalne koordinacije dogodio se najteži ishod“, kazala je Radović.
Da bi se izbjegle ovakve situacije, po njenoj ocjeni, potrebno je: dosljedno i bez izuzetka sankcionisati svako kršenje zaštitnih mjera, od prvog trenutka; ojačati kadrovske i operativne kapacitete policije, kako bi mogla da reaguje hitno; obezbijediti kontinuiranu edukaciju policije, tužilaštva i sudova u procjeni rizika i postupanju sa žrtvama; uspostaviti funkcionalne mehanizme nadzora, koji ne zavise od pojedinaca već od sistema i ojačati ulogu skloništa i prihvatilišta i obezbijediti njihovu stabilnu finansijsku podršku.
Žrtve nasilja, naročito one koje prežive femicid ili teške oblike nasilja, prema njenim riječima,moraju imati dugoročnu psihološku, socijalnu i pravnu podršku države.
„To ne može biti privremena, već sistemska obaveza. Sve dok svaka žena ne osjeti da je stvarno sigurna i zaštićena, ne možemo govoriti o stvarnom napretku. Ova presuda je važan korak, ali dubinska institucionalna promjena mora biti svakodnevna praksa, a ne reakcija tek nakon tragedije“, zaključila je Radović.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj

ZNAKOVI PORED PUTA: Botunska Crna Gora
DETALJI SPORAZUMA O PONOVNOM OTVARANJU SVETOG STEFANA: Izgubljene godine
BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Loša vlast kao sudbina
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmiceGLASNA TIŠINA OKO PRIVATIZACIJE BUDVANSKE RIVIJERE: Vlada se ne oglašava – radnici protestuju
-
HORIZONTI3 sedmiceSARAJEVSKI SAFARI U SUDNICI ITALIJE: Lovci bez duše
-
DRUŠTVO4 sedmiceSLUČAJ DRŽAVNI UDAR: Ponovo pred pravosuđem
-
Izdvojeno4 sedmiceMJESEC DANA AMERIČKOG PLANA NA BLISKOM ISTOKU: Smrt u doba primirja
-
DANAS, SJUTRA4 sedmiceSPC, prva grana vlasti
-
INTERVJU3 sedmiceDRAGO BOJIĆ, TEOLOG I FILOZOF, SARAJEVO: U ljude se uvlači strah, jer ne znaju što donosi sjutra
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceKoncentraciona vlada ili vlada političkog centra ( II)
-
DRUŠTVO3 sedmicePOLITIČKA CIJENA HRAMA SVETOG MARKA U BUDVI: Hoće li milionska donacija SPC izazvati raspad koalicije na vlasti
