Povežite se sa nama

OKO NAS

Žrtve i sistem

Objavljeno prije

na

Maloljetnicu udarcima lopatom u glavu usmrtio njen nevjenčani suprug; šestogodišnja Ulcinjanka sa majkom nakon što ih je iz kuće izbacio suprug nedjeljama lutale bez krova nad glavom; granični policajac pretukao majku; pomoćnika ministra unutrašnjih poslova supruga prijavila policiji da je tukao; na šetalištu u Budvi brutalno tukao ženu… Svakodnevno crne hronike crnogorskih medija izvještavaju o nasilju u porodici. Ali tek dio takvih priča dospiju u javnost. Prema podacima podgoričke NVO SOS telefon za žrtve nasilja, pomoć zbog fizičkog i psihičkog nasilja je za godinu dana tražilo 2.037 žena. Ugrožavanje djece, izbacivanje iz stana, prijetnja i napadi u vidu pokušaja ubistva, propratni su dio nasilja u porodici. Statistike govore da žrtve nasilje trpe godinama. Zvanični podaci potvrđuju uticaj patrijarhalnog shvatanja porodičnih odnosa pa su muškarci u 96 odsto slučajeva počinioci nasilja u porodici. Sredinom ove nedjelje, poslanici nijesu izglasali amnestiju za počinioce najtežih krivičnih dijela, među njima i one koji su počinili nasilje u orodici.
O nasilju u porodici zvaničnici govore samo u okviru uopštenih priča o približavanju Evropskoj uniji. Crna Gora je u posljednje tri godine značajno unaprijedila pravni okvir kada je u pitanju nasilje porodici. Tako su se u Zakonu o zaštiti od nasilja našli i pojmovi psiholološkog i ekonomskog nasilja. Imamo i Strategiju zaštite od nasilja u porodici za period 2011-2015. Na međunarodnom planu otišlo se korak dalje, pa smo među prvih pet država koje su ratifikovale Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
U praksi je sve drugačije.
,,Nivo prava koji žrtve ostvaruju pred institucijama je i dalje nizak. Iako se često tvrdi da u Crnoj Gori nema sistematskog kršenja ljudskih prava, usuđujem se reći da je to ono sa čime se žrtve nasilja suočavaju, kako u porodici, tako nažalost i kad dođe do prijave nasilja”, kaže za Monitor Maja Raičević, direktorica NVO Centar za ženska prava. Iz ove organizacije kažu da nijesu rijetki slučajevi kada se žrtva uvjerava da je pravo nasilnika preče od njenih prava. Upravo zbog toga žrtve često odustaju od daljih postupaka. Maja Raičević objašnjava da se čak dešava da policija ne registruje prijave žena, što kasnije loše utiče na njihov pokušaj da na sudu pronađu spas.
Žrtve se često susreću i sa nedovoljnim pristupom besplatnoj pravnoj pomoći. Iako najčešće u veoma teškoj materijalnoj situciji, žrtve po pravilu ne zadovoljavaju komplikovane kriterijume koje zakon propisuje da i im se dodijelila pravna pomoć. A kada se prijavi nasilje, ako hoće da se ide do kraja, potrebno je najprije naći pravnog zastupnika. ,,Mali broj advokata je spreman da zastupa žene, posebno one sa niskim primanjima i u postupcima koji se tiču porodičnih odnosa”, kaže direktorica Centra za ženska prava. Novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koje su još u skupštinskoj proceduri, predviđena je i nova mjera bezbjednosti – mjera zabrane približavanja koja ne može biti kraća od jedne niti duža od pet godina.
Dosadašnja praksa pokazuje da nasilnici često ,,zaborave” na sudske odluke zabrane. A organi koji bi trebalo da je sprovode Ministarstvo pravde, policija i Centar za socijalni rad, poslovično su neažurni. ,,Zajednički odgovor institucija izostaje, a žrtve su prepuštene same sebi i malobrojnim ženskim nevladinim organizacijama. Prilikom izricanja zaštitnih mjera od strane organa za prekršaje, pojavljuju se nedostaci poput neprecizno izrečene mjere zabrane približavanja, bez navedene razdaljine, što nasilnik često zloupotrebljava i nastavlja sa zastrašivanjem žrtve. Slab je odgovor institucija na kršenje zaštitnih mjera, jer izostaje nadzor nad njihovom primjenom i hitnost u postupanju”, kaže Raičevićeva.
Ona kaže i da često institucije ne prepoznaju oblike nasilja koje propisuje zakon i ne poštuju zakonom propisanu obavezu da prijave sumnju na nasilje. Odgovornosti i sankcija za ovakve propuste u radu nema pa žrtve gube povjerenje u institucije. To pokazuje i prva sveobuhvatna Studija o nasilju u porodici iz 2012. gdje se svaki treći građanin/građanka izjasnio da porodično nasilje ne bi prijavio zbog niskog povjerenja u efikasnost institucija. Kada je u pitanju seksualno zlostavljanje djece od strane jednog od roditelja, primjeri iz tri različite crnogorske opštine pokazuju da su nadležni centri za socijalni rad ignorisali iskaze majki, prepustivši ih da same pokrenu postupak i same se brinu za zaštitu djece.
Najčešća negativna iskustva studenata u djetinjstvu bila su emocionalno i fizičko zlostavljanje i zanemarivanje, pokazalo je prošlomjesečno istraživanje o toj temi Instituta za javno zdravlje (IJZ). U istraživanju o negativnim iskustvima u djetinjstvu u Crnoj Gori učestvovalo je više od 2.000 studenata. Skoro četvrtina njih bila je izložena fizičkom nasilju, dok je svaki peti ispitanik doživio i fizičko zanemarivanje. Iz Ministarstva zdravlja, za sada, samo upozoravaju podacima. Pa kažu da istraživanja pokazuju da porodično nasilje ima razarajuće posljedice po tjelesni, mentalni i socijalni razvoj djeteta. Prema podacima SZO, desetine hiljada smrtnih slučajeva se pripisuju ubistvima među djecom mlađom od 15 godina starosti, a smrtni ishodi predstavljaju tek mali dio problema zlostavljanja djece.
Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović poručio je tokom ovonedjeljne posjete Danilovgradu da na putu ka Evropskoj uniji slijedi period u kojem se mora posvetiti velika pažnja suzbijanju negativnih pojava u crnogorskom društvu koje se tiču sprečavanju nasilja u porodici, čije su žrtve obično žene i djeca. Ko zna bismo li se mi sjetili da nije EU.
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo