OKO NAS
Žrtve i sistem

Maloljetnicu udarcima lopatom u glavu usmrtio njen nevjenčani suprug; šestogodišnja Ulcinjanka sa majkom nakon što ih je iz kuće izbacio suprug nedjeljama lutale bez krova nad glavom; granični policajac pretukao majku; pomoćnika ministra unutrašnjih poslova supruga prijavila policiji da je tukao; na šetalištu u Budvi brutalno tukao ženu… Svakodnevno crne hronike crnogorskih medija izvještavaju o nasilju u porodici. Ali tek dio takvih priča dospiju u javnost. Prema podacima podgoričke NVO SOS telefon za žrtve nasilja, pomoć zbog fizičkog i psihičkog nasilja je za godinu dana tražilo 2.037 žena. Ugrožavanje djece, izbacivanje iz stana, prijetnja i napadi u vidu pokušaja ubistva, propratni su dio nasilja u porodici. Statistike govore da žrtve nasilje trpe godinama. Zvanični podaci potvrđuju uticaj patrijarhalnog shvatanja porodičnih odnosa pa su muškarci u 96 odsto slučajeva počinioci nasilja u porodici. Sredinom ove nedjelje, poslanici nijesu izglasali amnestiju za počinioce najtežih krivičnih dijela, među njima i one koji su počinili nasilje u orodici.
O nasilju u porodici zvaničnici govore samo u okviru uopštenih priča o približavanju Evropskoj uniji. Crna Gora je u posljednje tri godine značajno unaprijedila pravni okvir kada je u pitanju nasilje porodici. Tako su se u Zakonu o zaštiti od nasilja našli i pojmovi psiholološkog i ekonomskog nasilja. Imamo i Strategiju zaštite od nasilja u porodici za period 2011-2015. Na međunarodnom planu otišlo se korak dalje, pa smo među prvih pet država koje su ratifikovale Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
U praksi je sve drugačije.
,,Nivo prava koji žrtve ostvaruju pred institucijama je i dalje nizak. Iako se često tvrdi da u Crnoj Gori nema sistematskog kršenja ljudskih prava, usuđujem se reći da je to ono sa čime se žrtve nasilja suočavaju, kako u porodici, tako nažalost i kad dođe do prijave nasilja”, kaže za Monitor Maja Raičević, direktorica NVO Centar za ženska prava. Iz ove organizacije kažu da nijesu rijetki slučajevi kada se žrtva uvjerava da je pravo nasilnika preče od njenih prava. Upravo zbog toga žrtve često odustaju od daljih postupaka. Maja Raičević objašnjava da se čak dešava da policija ne registruje prijave žena, što kasnije loše utiče na njihov pokušaj da na sudu pronađu spas.
Žrtve se često susreću i sa nedovoljnim pristupom besplatnoj pravnoj pomoći. Iako najčešće u veoma teškoj materijalnoj situciji, žrtve po pravilu ne zadovoljavaju komplikovane kriterijume koje zakon propisuje da i im se dodijelila pravna pomoć. A kada se prijavi nasilje, ako hoće da se ide do kraja, potrebno je najprije naći pravnog zastupnika. ,,Mali broj advokata je spreman da zastupa žene, posebno one sa niskim primanjima i u postupcima koji se tiču porodičnih odnosa”, kaže direktorica Centra za ženska prava. Novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koje su još u skupštinskoj proceduri, predviđena je i nova mjera bezbjednosti – mjera zabrane približavanja koja ne može biti kraća od jedne niti duža od pet godina.
Dosadašnja praksa pokazuje da nasilnici često ,,zaborave” na sudske odluke zabrane. A organi koji bi trebalo da je sprovode Ministarstvo pravde, policija i Centar za socijalni rad, poslovično su neažurni. ,,Zajednički odgovor institucija izostaje, a žrtve su prepuštene same sebi i malobrojnim ženskim nevladinim organizacijama. Prilikom izricanja zaštitnih mjera od strane organa za prekršaje, pojavljuju se nedostaci poput neprecizno izrečene mjere zabrane približavanja, bez navedene razdaljine, što nasilnik često zloupotrebljava i nastavlja sa zastrašivanjem žrtve. Slab je odgovor institucija na kršenje zaštitnih mjera, jer izostaje nadzor nad njihovom primjenom i hitnost u postupanju”, kaže Raičevićeva.
Ona kaže i da često institucije ne prepoznaju oblike nasilja koje propisuje zakon i ne poštuju zakonom propisanu obavezu da prijave sumnju na nasilje. Odgovornosti i sankcija za ovakve propuste u radu nema pa žrtve gube povjerenje u institucije. To pokazuje i prva sveobuhvatna Studija o nasilju u porodici iz 2012. gdje se svaki treći građanin/građanka izjasnio da porodično nasilje ne bi prijavio zbog niskog povjerenja u efikasnost institucija. Kada je u pitanju seksualno zlostavljanje djece od strane jednog od roditelja, primjeri iz tri različite crnogorske opštine pokazuju da su nadležni centri za socijalni rad ignorisali iskaze majki, prepustivši ih da same pokrenu postupak i same se brinu za zaštitu djece.
Najčešća negativna iskustva studenata u djetinjstvu bila su emocionalno i fizičko zlostavljanje i zanemarivanje, pokazalo je prošlomjesečno istraživanje o toj temi Instituta za javno zdravlje (IJZ). U istraživanju o negativnim iskustvima u djetinjstvu u Crnoj Gori učestvovalo je više od 2.000 studenata. Skoro četvrtina njih bila je izložena fizičkom nasilju, dok je svaki peti ispitanik doživio i fizičko zanemarivanje. Iz Ministarstva zdravlja, za sada, samo upozoravaju podacima. Pa kažu da istraživanja pokazuju da porodično nasilje ima razarajuće posljedice po tjelesni, mentalni i socijalni razvoj djeteta. Prema podacima SZO, desetine hiljada smrtnih slučajeva se pripisuju ubistvima među djecom mlađom od 15 godina starosti, a smrtni ishodi predstavljaju tek mali dio problema zlostavljanja djece.
Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović poručio je tokom ovonedjeljne posjete Danilovgradu da na putu ka Evropskoj uniji slijedi period u kojem se mora posvetiti velika pažnja suzbijanju negativnih pojava u crnogorskom društvu koje se tiču sprečavanju nasilja u porodici, čije su žrtve obično žene i djeca. Ko zna bismo li se mi sjetili da nije EU.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije